A Taetae Nakoira
Tera ae Tina Riai ni Karaoia Ngkana Tiaki Ata te Bwai ae Tina Karaoia?
E kaantaningaira te Uea bwa tina ukeuke, kamatebwaia, ao ni karaoa te mwakuri ngkana akea iroura te atatai ae kororaoi.
Imwiin Nibwaai ao tarina ngke a teimatoa n aki reke irouia bwaatua aika buraati mai iroun Raabwan, Nibwaai e a nako ni karaoa n te kabanea n tai, “n akea ataakin te bwai mai imwaina bwa tera ae e na riai ni karaoia” (1 Nibwaai 4:6).
A mwaiti burabeti rinanon rongorongon te aro n taai akekei ake a kaitibo ma te kanganga ae bon ti te arona ike a kataaki iai aia onimaki. Atam e a tuangaki bwa e na anga ana karea n akea ataakin bukina (tara Moses 5:5–6). E kitana abana Abraham ao ni mwananga nakon te aba teuana are e aki ataia bwa e mena ia (tara Ebera 11:8; Abraham 2:3, 6). Ni mwanangan Bauro nako Ierutarem ao bon akea ataakin te bwai ae e na riki nakoina n (tara Makuri 20:22). E katorobubua Iotebwa Timiti n te buakonikai n aki ataia bwa te aro raa ae e na kaainna (tara Joseph Smith—History 1:19).
Tina kona naba ngaira ni kaitibo ma aekaki ni kangaanga ae tina tangiria ni karaoa iai te mwakuri n aki ataia bwa tera ae ti na karaoia. Ma te karabwarabwa, atatai aikana oti ieta e reireiniira kawai ni waaki nako e ngae ngke ti aki ataia bwa tera mwiina.
E kaungaia tarina Nibwaai bwa ana teimatoa n onimaki ni kawaakin ana tua te Uea (tara 1 Nibwaai 4:1). Imwiina e karaoa te mwakuri iaon te onimaki anne. E “waerikiriki nako nanon te kaawa ao ni karekea kawaiu nakon ana auti Raabwan,” imwiin “kairana n te Tamnei” (1 Nibwaai 4:5–17). E aki ti tuangnga te Tamnei te bwai ae na riai ni karaoia ma bukina naba ngkai e kakawaki bwa e na karaoia (tara 1 Nibwaai 4:12–14).
E kaeka Atam n ana mwakuri n ongotaeka nakon ana tua te Uea (Moses 5:5). E kakorakora ana onimaki Abraham ao, n tokina, “n te onimaki are e riki ni maeka iai n te aba are e atongaki n te taeka n akoi” (Ebera 11:9). E rineia Bauro bwa e na aki maaku “bwaai ni kabaebae ma taian rawawata” ma e na kabanea te mwakuri are e a “anganaki iroun te Uea Iesu” (Mwakuri 20:23–24). E iangoia raoi Iotebwa Timiti koroboki aika tabu ao e kataia n ira te kakao nakon “butiakin te Atua” (Joseph Smith—History 1:13).
Katabeara ni Karaoa te Mwakuri
E kauringiira koroboki aika a tabu bwa aki ataakina e na aki riki bwa te kawai ni birinako man aki karaoana. Nibwaai “iai inanona te kan atai bwaai ake e a tia n noori [tamana],” e iangoia raoi inanona ao “ao e uotai nako Tamnei te Uea” (1 Nibwaai 11:1). Reiman ao Remuera, n te taina, ao a kabanea aia tai ni “kauntaeka imarenaia ni kaineti ma bwaai ake e taekin [Riaai] nakoia” (1 Nibwaai 15:2).
E kantanigaira te Uea bwa tina ukeukeria, kamatebwaia, ao ni karaoi—e ngae ngke iai bwaai aika ti aki kona n atai n te maiu aei. Teuana mai ibuakona bon te tai are te Kauaoki. E taku “Ma ngaia ae kam na kamarurungingkami n tantani, bwa kam aki ata te bong ane E na nako ma iai ami Uea” Mataio 24:42 Bukin bwaai aika aki kantanigaaki, Beretitenti Wilford Woodruff (1807–98 e tuangiia kaain te Ekaretia bwa ana katauraoi, ma e kamatoaa bwa e na teimatoa n unikii aroka aika tierii.1
“Ngkana ko teimatoa ni maeka ma te kororaoi ao am rinerine e na boraoi ma ana reirei te Tia Kamaiu ao ko na tangiria n teimatoa ni waaki nako ma te onimaki,” e taku Unimwaane Richard G. Scott man te Koorum n Abotoro ake Tengaun ma Uoman. Ngkana ti teimatoa nakon ana wirikiriki te Tamnei, Unimwaane Scott e reitia, bwa ane e na roko te aki oota n am iango ni kaotia bwa e aki eti am rinerine ke te rau inanom are kona namakinna ni kamatoaa bwa e bon eti am rinerine [tara D&C 9:8–9 Ngkana ko maeka n te raoiroi ao ni karaoi mwakuri ma te onimaki, te Atua e na aki kairiko nakon taabo aika a raroa n akean te kanikinaa are e na kauringko bwa ko toua te kawai ae kaairua.”2
Kataa te Uea
Uoua te bwai ae I rinanona ni maiu aei—ngke I aki koaua raoi bwa tera ae n na karaoia—kabwarabwara kakawakin irakin nanon te tua ao irakin te burabeti ae maiu. N te reirei ae rietata ao e bane au mwane, ngaia are I a kakaea au mwakuri ae itera n tai. Ngke I karekea boou n te tieke, ao I aki ataia bwa e na tau nakon te bwakabwai are imwiina. Ma I uringa ana berita te Uea rinanon te kabwianibwai: “Kataai ngkai n aei—bwa tao n na kauki mataroan nako karawa nakoimi, ma n nurakina kakabwaiami.” (Maraki 3:10).
Iangoia bwa n na kataa te Uea. I kabwaka moa au kabwianibwai, ao E kakabwaiaai bwa n na tokanikai iaona. Ni karaoan te kawai aei I moanna n onimakin Ana berita
N ririki ake imwiina ngke ti karekeia natira ngai ma titita Ellis ao I a tibwa moana au mwakuri ae boou, au tia kamwakuri e bita te baire n au intiuarenti n te bwai n aoraki. Te babaire mai imwaina e na toki n Tuun 1 ao are e boou e na waaki inanon Turai 1, are e a katikuira n akea te intiuarenti inanon teuana te namwakaina. Ti aki ataia bwa tera ae tina karaoia, ma n te tai anne ao ti uringa ana maroro Beretitenti N Eldon Tanner (1898–1982) n te tai are e tuangiia kaain te Ekaretia bwa ana riai n iai aia intiuarenti n te bwai n aoraki.3
I maroro ma te kambwana, ao ti karaoa te booraraoi ni kakoaua bwa e reitinako te intiuarenti ni kamanomano ni karokoa banen Tuun. N Tuun 28 natira te mwaane are te ikawai, Matt e bwaka man te baba ni karebaba ae rietata n aia tabo n tebotebo kaain rarikira ao e bwakara aon te timanti. E ikoaki atuuna ao iai te kanganga nakon kaburorona. E waekoa n anaaki n te erikabuta nakon te oonaoraki, ike e a buokaki irouia taan rabakau. Boona e a bon rangi ni korakora ao e uruana arora n te mwane. Ti tekeraoi, bwa e kabooi angiin ana kabane mwane n ana bwainaoraki te intiuarenti.
Tera ae Tina Riai ni Karoaia?
Tera ae tina riai ni karaoia ngkana ti aki ata te bwai ae tina karaoia? Ti kainnanoia n tara tiaki are iaon te burabeti, koroboki aika a tabu, ao te Tia Kamaiu ibukin te kaeka. Te bwai ae rangi ni kakawaki e reireiniira bwa tina:
-
Ukoukori kaekaaia rinanon te kamatebwai ao te tataro.
-
Kaawakin tuua.
-
Onimakina te Uea n ana Berita.
-
Ira te burabeti.
-
Wakinako inanon te onimaki, n akea te maaku.
-
Kakoroi bukin mwiokoara
Ao n rinanoan mwaneka aikai, tina irira mwiin ana maroro Beretitenti Boyd K. Packer, Beretitenti n te Koorum n Abotoro ake Tengaun ma Uoman: “N tainako, n tainako ririmwin ana wirikiriki te Tamnei.”4