2013
Te pohe e te ora : Te hi‘oraa a te mau pionie i te ti‘a-faahou-raa
Eperera 2013


Te pohe e te ora

Te hi‘oraa a te mau pionie i te ti‘a-faahou-raa

A haere ai te feia matamua tei faafariu i te Ekalesia i to ratou tere i te pae tooa o te râ no te mau Hau Amui no Marite no te haaputuputu e te Feia Mo‘a, te faaruru nei ratou i te pohe e aita atoa râ, ua turu‘i noa i ni‘a i to ratou faaroo apî i te evanelia i faaho‘i-faahou-hia mai. Teie i muri nei te tahi tuhaa no roto mai i te faati‘araa a te mau pionie o te faaite nei i te tiaturiraa o te Feia Mo‘a i te Ti‘a-faahou-raa, e ua apiti-atoa-hia te mau haapiiraa tamahanahana a na peresideni matamua e pae o te Ekalesia.

Te faaite mai ra te hoê aamu no te hoê melo Feia Mo‘a no te mau fenua toetoe i te apatoerau no Europa (Scandinavie), ua faaru‘e ïa te tamaiti o teie metua tane a tere ai na Niu Ioka i Utaha i te matahiti 1866 :

« Ua tauturu mai te hoê hoa, ua ôhia te tahi menema iti e ua tuuhia te tino i roto. Ua pohe te tama i te hoê ma‘i pee, aore e amuiraa faata‘i oto, aore pureraa, aore tiare, aore himene, aore parau faahanahana. Na mua râ teie metua tane ere a reva ai, ua muhumuhu oia i te tahi pure haamo‘a na roto i to’na iho reo (Danois) te na ô ra : …

« ‘E te Metua i te Ao ra : Na Oe i horo‘a mai i teie tao‘a iti – teie tamaiti here, e teie nei ua pii ê Oe ia’na. Ho mai na Oe ia vai to’na tino i ô nei ma te hau e tae roa i te po‘ipo‘i no te ti‘a-faahou-raa. Ia haapa‘ohia to oe hinaaro. Amene’.

« E ti‘a atura mai raro mai te repo ma teie nei faatau aroha :

« ‘Parahi e Hans iti e – ta’u tamaiti nehenehe e’. Ei reira, te upoo pi‘o i raro e te aau mamae, ua ho‘i itoito oia i ta’na mahora puhaparaa ».1

Peresideni Iosepha Semita (1805–44) :

« Auê ïa tamahanahanaraa no te feia oto ia pii-ana‘e-hia ratou ia faataa ê atu i te hoê tane, vahine, metua tane, metua vahine, tamarii, aore râ te hoê fetii o tei herehia, no te ite e, noa’tu e tuuhia te tino tahuti i raro e e ore atu te reira, e ti‘afaahou mai ratou no te parahi i roto i te aua ama ra o te hanahana mure ore, eiha râ ia oto, ia mauiui aore râ ia pohe faahou, e riro râ ratou ei tuhaa ai‘a e te Atua e e fatu ai‘a e o Iesu Mesia ».2

Joseph Watson Young (1828–73), tamaiti fetii na Brigham Young tei fano mai Peretane i te mau Hau Amui no Marite i te matahiti ra 1853 :

« E ohipa oto mau ia tanu i te hoê taata i te hohonu o te moana pa‘o i te maoraa pô e aore re‘a taata e ti‘a ra i reira … Aore fetii i ni‘a i te pahi e aore roa taata no te oto no’na maori râ te tahi hoa. Te mau tiaturiraa rahi roa a‘e o te taata teie i puehu i tera ra taime. Ua faaru‘e teie taure‘are‘a i te mau mea atoa no te haere i Ziona, e ua ahu roa to’na aau i to’na feruriraa i to’na ananahi, aita roa mana‘ona‘oraa e, e riro to’na tino tahuti i te horomiihia e te are moana pa‘o. Atira noa’tu, ua pohe oia eiaha mai te feia tiaturiraa ore, i te mea ra e, ua hau oia e To’na ra Atua e tei ia’na ra te mana‘o papû roa no te hoê ti‘a-faahou-raa hanahana i te po‘ipo‘i no te feia parau-ti‘a ».3

Peresideni Brigham Young (1801–77) :

« E peho pouri e te mărûmărû hoi tera mea tei parauhia te pohe ! Ia faarue i teie huru vairaa, ia au i te tino tahuti, e ia haere atu i te huru vai-ore-raa, auê ïa te huru ê ! Auê ïa te pouri o teie peho ! Auê ïa te iteâ ore o teie e‘a, e ia haere-mo‘emo‘e-noa-hia te reira e tia ai. Ua hinaaro vau i te parau atu ia outou, e to’u mau hoa e to’u mau taeae, ahiri tatou i ite i te mau mea i te huru mau, ahiri hoi tatou i ite e i maramarama atoa i te reira, ua riro ïa teie mărûmărû pouri e teie peho ei mea mâmâ roa e ia oti te reira i te haerehia e tatou e fariu tatou a hi‘o ai i muri, ma te mana‘o e, inaha, o te haamaitairaa rahi a‘e ïa o to’u oraraa atoa, no te mea e, ua vaiiho atu vau i te oto, te ta‘i, te otohaa, te ati, te mamae, te mauiui, te ahoaho e te taiâ e ua tomo atu vau i roto i te hoê oraraa e ite ai au i te îraa o te ora o te roaa ia’u i rapae‘au i to’u tino ».4

Dan Jones (1811–62), melo faafariu no te mau pae fenua Peretane (Pays de Galles), ratou te tuahine Williams e te tahi atoa mau melo o te Ekalesia tei fano mai i te mau Hau Amui no Marite i te matahiti 1849 :

« No te tuahine Williams, no Ynysybont tapiri ia Tregaron [Pays de Galles], te ino noa’tura to’na ea e e mau tapa‘o tera e faaite ra e, eita oia e tape‘a… Ua parau oia e, tera te haamaitairaa rahi roa a‘e ta’na i farii, oia ho‘i, ua rirohia mai oia ei melo no te ekalesia mau a te Tamaiti a te Atua, e aita to’na ouma e măta‘u ra no ni‘a i te oraraa i ô mai e i teie nei mau â taime to’na faaroo e faaite nei i to’na puai, aita a‘enei to te reira tu‘atiraa … A‘o maite atura oia i ta’na na tamaiti ia tape‘a â i te faaroo e pohe noa’tu ia roaa ia ratou i te hoê ti‘a-faahou-raa maitai a‘e e ana ra … Vai noa to’na maramarama i tera ra pô, e ahuru ma pae minuti i muri mai i te hora maha i te aahiata, ua reva to’na varua ma te hau, to’na noa mata ataata tei vai mai ».5

Peresideni John Taylor (1808–87) :

« Aue te hau i roto i te feia tei oto i to ratou mau hoa tei reva i te pohe, ia ite e, e farerei faahou â tatou ia ratou ! Aue te au no te feia atoa e haapa‘o i te mau parau tumu o te parau mau i heheuhia mai, e hau roa’tu no te feia tei fatata te oraraa i te hope, tei faaoromai maite e tae roa’tu i te hopea, ia ite e, eita e maoro roa e vavahi tatou i te paruru o te menema, a ti‘a mai ai ei mau varua ora e te tahuti ore, no te parahi ma te oaoa i rotopu i to tatou mau hoa papu e te ti‘aturihia, ma te ore e pohe faahou, e no te faaoti i te ohipa ta te Metua i faaue mai ia tatou ia rave ! »6

Andrew Jenson (1850–1941), taata ai‘a no te fenua Danemark tei pee i te pŭpŭ a Andrew H. Scott mai Nebraska i te mau Hau Amui no Marite, i Utah i roto i te matahiti 1866 :

« I to matou hi‘oraa i to ratou [to matou mau hoa tere fenua] na tino tahuti tei taoto i roto i te puna fenua, i roto i te medebara, ua ta‘i pauroa matou, aita râ, mai te huru ra te ta‘i ra matou ; te mana‘o noa ho‘i ia tanu i tei herehia mai te reira te huru, e teie ho‘i te mau hoa e te mau fetii e rû ra i to ratou tere, aita roa e tiaturiraa e, e hahaere faahou mai na teie mau vahi hau a to ratou na feia pohe, o te mea oto mau ïa e te faaruru … Noa’tu râ e itehia ihoa to ratou mau menema ia faatai mai Gaberiela i ta’na pû i te po‘ipo‘i no te ti‘a-faahou-raa matamua. Tei ni‘a roa ïa teie na feia i to ratou taahiraa haere i Ziona i te faataotoraa i to ratou mau tino. Ua pii te Fatu ia ratou i te fare na mua a‘e ratou i tae i te tapaeraa ; aita ratou i faati‘ahia ia ite mata ia Ziona i te tahuti ei ; noa’tu râ, e farii mai ratou i te hanahana e e oaoa ratou i reira ; ua pohe ratou a tutava ai ratou ia faaroo i te Atua e ia haapa‘o i ta’na mau faaueraa, ia haamaita‘ihia ratou tei pohe i roto i te [Fatu] ».7

Peresideni Wilford Woodruff (1807–98) :

Ahiri e aita te evanelia a te Mesia, e riro ïa te faataa-ê-raa na roto i te pohe ei hoê o te mau tuhaa mauiui roa a‘e o te farereihia ; i te taime râ e noaa ai ia tatou te evanelia e te iteraa i te parau tumu no te ti‘a-faahou-raa, e iriti-ê-hia atu ïa te rahiraa o te mauiui, te oto e te mamae o ta te pohe e faatupu … E hohora mai te ti‘a-faahou-raa o tei pohe ia’na iho i mua i te mana‘o haamaramaramahia o te taata, e te vai nei te niu no to’na varua ia turu‘i i ni‘a iho. O tera te ti‘araa o te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei i teie nei mahana. Ua ite tatou no tatou iho, aita tatou i roto i te pouri no ni‘a i teie nei parau tumu, ua heheu mai te Atua i te reira ia tatou e ua taa ia tatou te parau tumu no te ti‘a-faahou-raa o tei pohe, e na te evanelia e faaite mai ia tatou te ora e te tahuti ore ».8

William Driver (1837–1920), pionie tei fano mai mai Peretane i Niu Ioka, i te mau Hau Amui no Marite, i te matahiti 1866 :

« No Willie, ta’u tama iti here, ua ma‘ihia oia i tera pô taatoa e tae roa’tu i te hora 7 : i te po‘ipo‘i, i reira ua faaea to’na mauiui. Ia haamaitai te Atua i to’na varua. Auê ho‘i to’na mauiui. Ua pohe oia na roto i te parariraa te pereoo a Poulter tane i ni‘a i te aivi St. Ann’s Hill, i Wandsworth, i Surrey, i Peretane. Auê, auê ho‘i to’u oto no teie ati rahi. E te Fatu e, a tauturu mai na na roto i to puai ia farii i te reira ei ohipa no roto mai i to rima na e ia tura‘i te reira ia’u ia tavini hanahana a‘e ia Oe ma te haapa‘o maitai, e ia ora’tu vau no te faaineine ia farerei ia’na i te hoê ao oaoa a‘e e te maitai e to’na atoa tuahine, o Elizabeth Maryann, e ia tae te ti‘a-faahou-raa o te parau-ti‘a, ia ti‘a atoa vau i reira no te farerei ia raua ».9

Peresideni Lorenzo Snow (1814–1901) :

« I roto i te oraraa no a muri a‘e, e roaa mai to tatou tino hanahana, aore e ma‘i, aore e pohe. Aita e mea nehenehe a‘e i te hoê taata tei ti‘a faahou mai ma te hanahana. Aita e mea au a‘e i te ti‘araa i taua vairaa ra ma ta tatou mau vahine e ta tatou mau tamarii e ta tatou mau hoa ia tatou ra ».10

Te mau nota

  1. Robert Aveson, « Leaves from the Journal of a Boy Emigrant », Deseret News, 12 no mati 1921, 4:7 ; e roaa i ni‘a i te tahua Itenati lds.org/churchhistory/library/pioneercompanysearch.

  2. Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita (2007), 60.

  3. Joseph W. Young, Journal, 6 no mati 1853, Fare Vairaa Buka Aamu a te Ekalesia, Roto Miti, Utah ; e roaa i ni‘a i te tahua Itenati mormonmigration.lib.byu.edu.

  4. Te mau haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Brigham Young(1997), 295.

  5. « Hoê rata no ô mai i te Tapena D. Jones i te papa‘i ve‘a faatere no te Udgorn Seion, » i roto Ronald D. Dennis, The Call of Zion: The Story of the First Welsh Mormon Emigration, vol. 2 (1987), 164–65 ; e roaa i ni‘a ia mormonmigration.lib.byu.edu.

  6. Te mau haapiiraa a te mau peresideni o te Ekalesia : John Taylor (2001), 58–59.

  7. Andrew Jenson, Buka aamu, 20 no atete 1866, i roto Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 8 no atopa 1866, Fare Vairaa Buka Aamu a te Ekalesia, Roto Miti, Utah, 6 ; e roaa i ni‘a ia lds.org/churchhistory/library/pioneercompanysearch.

  8. Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Wilford Woodruff (2004), 88–89.

  9. Frank Driver Reeve, ed., London to Salt Lake City in 1866: The Diary of William Driver (1942), 42 ; e roaa i ni‘a ia mormonmigration.lib.byu.edu.

  10. Lorenzo Snow, i roto i te Conference Report, Atopa 1900, 63.

Hoho‘a faahoho‘araa na Michael T. Malm E TE HOHO’A NO MURI NA Welden C. Andersen © IRI

Aui : Peresideni Brigham Young. Ni‘a : Joseph Watson Young.

Atau : Peresideni John Taylor. Ni‘a : Dan Jones.

Hoho‘a titiro : Brigham Young, na John Willard Clawson ; hoho‘a no Joseph Watson Young, ho-mai-hia e te Fare Vairaa Buka Aamu a te Ekalesia ; hoho‘a no Dan Jones © IRI ; John Taylor, by A. Westwood, courtesy of Church History Museum

Aui : Peresideni Wilford Woodruff. Ni‘a : Andrew Jenson.

Atau : Peresideni Lorenzo Snow. Ni‘a : William Driver.

Hoho‘a titiro: Wilford Woodruff, na H. E. Peterson © IRI ; hoho‘a no Andrew Jenson, na Harold Howell Jenson, ho-mai-hia e te Fare Vairaa Buka Aamu a te Ekalesia ; hoho‘a no William Driver, ho-mai-hia e te Fare Vairaa Buka Aamu a te Ekalesia ; Lorenzo Snow, na Lewis Ramsey, ho-mai-hia e te Fare Manaha a te Ekalesia Museum © IRI

Nene’i