2013
Te tupuraa i te vahi repo maitai : Te Feia Apî faaroo i Ouganda
Eperera 2013


Te tupuraa i te vahi repo maitai : Te Feia Apî faaroo i Ouganda

Ua ora na Cindy Smith i Ouganda a rave ai ta’na tane i te ohipa i reira, teie nei te noho nei ratou i Utah, te mau Hau Amui no Marite.

I to ratou fariiraa e i to ratou oraraa i te evanelia a Iesu Mesia, ua ite noa te feia apî i Ouganda i te faaroo e te tiaturiraa i te tupuraa na piha‘i iho ia ratou.

Hōho’a

I te pû mau no Afirita Hitiaa o te râ, ua haamaitaihia te fenua nehenehe ra Ouganda i te mau aivi ua î i te tô e te tumu mai‘a – na reira atoa i te feia apî ua ineine ia farii e ia ora i te evanelia a Iesu Mesia.

Ua faanahohia te tĭtĭ matamua no Ouganda i te matahiti 2010. Te tupu vitiviti nei te Ekalesia, e e rave rahi feia apî tamaroa e feia apî tamahine i roto i te paroisa e te amaa atoa.

Faati‘a i te hoê reva, riro ei hi‘oraa

Ua faaûruhia te feia apî tamahine i roto i te hoê paroisa na te mau haapiiraa a te tuahine Elaine S. Dalton, peresideni no te Feia Apî Tamahine, no ni‘a i te peu maitai : « Teie te taime tano no tatou ia ti‘a i ni‘a e ia hohora i te hoê reva ei tapa‘o no te ao ma te piihua ia ho‘i i te peu maitai ».1 Ua pa‘uma te feia apî tamahine i ni‘a i te hoê aivi na ni‘a mai i te oire ma te tahiri i roto i te reva i te reva auro ei tapa‘o no to ratou auraroraa ia riro ei hi‘oraa no te peu maitai. I te reo hoê, ua himene ratou « E te Mau Nunaa e » (Te mau himene, no. 4).

Ua tahiri teie mau feia apî tamahine i ta ratou iho mau faatureraa no te parau-ti‘a i roto i te reva. Ua haapuai to ratou haapa‘o maitai i to ratou iteraa papû e ua faaûru ia vetahi ê. Ua parau te tuahine Dalton e, « Eiaha roa’tu outou e faatura ore i te mana o to outou parau-ti‘a ».2 E mai te hoê reva, te tahiri ra te hi‘oraa o teie mau feia apî tamahine i mua i te ao atoa nei.

Hōho’a

Sandra

Mai te feia apî tamahine e rave rahi i Ouganda, e haere Sandra na raro hau i te hoê maile e tae atu i te pureraa, e tauturu oia ia tamâ i te fare pureraa i te mau mahana pae e haere oia i te haapiiraa evanelia (séminaire) i te mau mahana maa. I te roaraa o te hepetoma, e ti‘a oia na mua i te hora 5 i te po‘ipo‘i no te tai‘o i te mau buka haapiiraa, e ia oti, e haere oia na raro i te haapiiraa, e ho‘i mai i te hoê 6 i te ahiahi. Ua ma‘iri oia hoê matahiti fare haapiiraa no te fifi moni, noa’tu râ, ua faaruru oia i ta’na mau tamataraa ma te mana‘o itoito : « Ua tauturu mau te evanelia ia’u ia tamau maite ma te aueue ore ».

O Sandra ana‘e te melo o te Ekalesia i to’na fare, te turu râ to’na na metua i ta’na taviniraa, mai te tautururaa i te taime ua haere te paroisa e tamâ i te mau tahua o te fare tamarii otare. Te ite ra to’na utuafare nahea te evanelia i te tautururaa ia’na ia vai puai, noa’tu â te mau fifi papû ta’na e faaruru nei. I te feruriraa i ni‘a i te tumu o teie puai, te parau nei Sandra e, « Ia haere au i te pureraa, e au e, te oomo ra vau i te ahu paruru a te Atua » (hi‘o Ephesia 6:11–17).

Te tahi melo faafariu apî faahou atu, o Susan ïa, ua here roa oia i te Ekalesia. No Soudan mai, e ua horo mai to’na utuafare no te vĕvĕ rahi e ua haamaitaihia i te fariiraa i te mau misionare i Ouganda. Ei taata meho, ua itehia ia’na te hau e te paruru i roto i te evanelia. I te mau Sabati, e afa‘i oia i to’na mau taea‘e e tuahine i te pureraa, e te tahi atoa 10 tamarii e ere i te melo o te Ekalesia. I te pohe-hitimaue-raa te hoê melo o to’na utuafare, ua ho‘i oia i Soudan apatoa, i reira ua tia‘i oia ia faati‘ahia te Ekalesia i tera mau vahi. Raua toopiti, o Susan e o Sandra e faaruru nei i te mau tamataraa, te turu‘i nei râ raua i ni‘a i te Atua e te oaoa nei i te mau hotu no te oraraa i te evanelia a Iesu Mesia (hi‘o Alama 32:6–8, 43).

Faatusia no te tavini i te hoê misioni

Tamariiraa ihoa te feia apî tamaroa i Ouganda te haamataraa i te ha‘uti i te tueraa popo, e popo hamani e te amaa rii raau. Noa’tu â to’na apî rahi, e aravihi papû to Dennis no te tu‘aro, e ua horo‘a roa mai to’na fare haapiiraa tuarua i te moni haapiiraa ia ha‘uti oia i roto i ta ratou pŭpŭ. I te otiraa ta’na haapiiraa tuarua, ua vauvau te hoê pŭpŭ ha‘uti i mua ia’na i te moni ohipa, te piha nohoraa e te moni maa. Ua tupu mau te hoê moemoea, ua ite râ Dennis e, e riro paha te reira i te haataupupu i ta’na opuaraa ia reva i ta’na misioni i te hopea matahiti.

Hōho’a

Dennis

No te hiaai rahi o Dennis ia rave i te mea ta to’na Metua i te Ao ra e hinaaro ia’na ia rave, aita’tura oia i hinaaro ia faahemahia mai e faaea i roto i te pŭpŭ ha‘uti ia tae mai te taime no’na no te tavini i te hoê misioni. E rave rahi taata tei faahapahapa i ta’na ma‘itiraa, ua papû roa râ Dennis ua rave oia i te faaotiraa tano – no’na e no te tahi pu‘eraa. « No bapetizo-noa-hia mai to’u na teina e piti e to’u tuahine », te parau nei oia. « Aita vau i mana‘o a‘e e faaroo to’u tuahine i te evanelia. Ia ite au i te Atua te rave ra i te mau semeio i roto i to’u utuafare, e horo‘a te reira ia’u i te hoê tiaturiraa teatea no to’u ananahi ».

I roto i te paroisa a Dennis, te tuatapapa nei te feia apî tamaroa i te buka Ia Poro Haere i Ta‘u nei Evanelia i te hepetoma atoa. Ua riro mai ratou i te hoê pŭpŭ, te ohipa-hoê-raa e te mau misionare rave tamau e te afa‘iraa mai i te mau hoa i te mau pureraa no te Sabati e i te tahi atoa mau faaoaoaraa, mai te ha‘uti taora popo i roto i te ete e te tu‘eraa popo i roto i te hepetoma. Ua bapetizoraa te mau tahua i te mau hoa e te tahi atoa ta ratou i tauturu e haapii e te mau misionare. Na roto i tera na matahiti rahi, ua haapuai teie pŭpŭ feia apî tamaroa i te paroisa taatoa, e maha o ratou, mai ia Dennis, ua faarii i te piiraa i ia tavini i te misioni no Kenya Nairobi.

Ua pee ratou i te parau a‘o a Elder David A. Bednar no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo ia « ia riro râ outou ei mau misionare hou roa outou a faaî atu ai i ta outou mau parau misioni ».3 Ua na reira ratou na roto i te ohiparaa ei pŭpŭ autahu‘araa, te pŭpŭ maitai roa a‘e i te tahi atu pŭpŭ.

No na misionare e maha, ua upootia ratou i te mau tamataraa no te tavini. Te faataa nei o Wilberforce e, « Fatata roa to’u tiaturiraa i te mo‘e no te haereraa i te misioni [no te tino moni e aufau], ua tai‘o râ vau i te Mataio 6:19–20 : ‘Eiaha e haapue noa i te tao‘a na outou i teie nei ao… e haapue râ i te tao‘a na outou i ni‘a i te ra‘i.’ E ma te tuutuu ore e te fafauraa ia’u iho, ua ti‘a ia’u ia faaoti i ta’u opuaraa ia tavini i te hoê misioni rave tamau. Ua here roa vau i te taviniraa misionare. Aita atu â mea faahiahia i te imiraa na mua roa i te basileia o te ra‘i ».

Tiaturiraa i te ananahi

Te tauturu nei te feia apî no Ouganda ia patu i te basileia i ô nei, ma te tiaturiraa rahi i te ananahi. Noa’tu e, aita e hiero i Afirita hitiaa o te râ, te tia‘i nei te feia api i te taime e faaipoipo ratou i roto i te hoê hiero noa’tu to’na atea. Ua tutonu te hoê ohiparaa tĭtĭ i ni‘a i te faaineineraa ia tomo i roto i te hiero, e i te hopea, ua faaite te hoê melo no te peresideniraa tĭtĭ i to’na iteraa papû : « Ua here te Atua ia outou. O outou te ananahi o te Ekalesia i Ouganda ». Ua rahi a‘ena te faaûruraa a teie nau feia apî parau-ti‘a.

Te faatusia nei te feia apî tamaroa e tamahine no Ouganda i te mau mea o teie nei ao no te mau haamaitairaa e vai a muri noa’tu. Ua tanu ratou i te huero no te faaroo e te faaamu nei ratou i te reira ma te aupuru rahi (hi‘o Alama 32:33–37). Mai te hoê raau hotu maitai (hi‘o Alama 32:42), te faaite nei te feia apî i te popou o te evanelia i teie fenua repo maitai.

Te mau nota

  1. Elaine S. Dalton, « Te ho‘iraa i te peu maitai » Liahona, Novema 2008, 80.

  2. Elaine S. Dalton, Liahona, Novema 2008, 80.

  3. David A. Bednar, « Te riroraa ei misionare », Liahona, Novema 2005, 45.

Ni‘a : Feia apî e haere amui ra i te hoê pureraa pae auahi a te tĭtĭ.

Ni‘a : Susan (i ropu), e taata meho i Ouganda, ua itehia ia’na te hau e te paruru i roto i te evanelia e i teie nei, ua afa‘i mai oia i to’na na taea‘e e te tahi atu tamarii i te pureraa.

Ropu : Ua au na te feia apî tamahine o teie paroisa e ohipa i ni‘a i ta ratou buka Faahaereraa Ia’u iho i mua.

Atau : Ua faaru‘e Dennis i ta’na parahiraa i roto i te hoê pŭpŭ tu‘e popo no te poro i te evanelia. Oia e te tahi atu feia apî tamaroa i roto i ta’na pŭpŭ tahu‘a tei faatusia e tei upootia i ni‘a i te mau tamataraa no te tavini i te hoê misioni.

Hoho‘a na Cindy Smith

Nene’i