Rongorongon te Utu: Te Rau, Kamanoaki, ao Berita
Iroun Unimwaane Bradley D. Foster
Man te Itingaun
Man te reirei, “Ikoikoti, Kamaiu, ao Kabaebae n te Utu,” anganaki n te RootsTech te Maungatabu n Rongorongon te Utu i Salt Lake City, Utah, USA, ni Beberuare 14, 2015.
Ngkana ami utu a ira waakin ikoikotakin taian rekooti, kamaoan naano, ao kabaeakiia kaain te utu, ngkoe ma kanoam kam na kakabwaiaaki n aki toki n akea tokina.
Kamataata iroun Carolyn Vibbert
Karakinan Ana Ekaretia Iesu Kristo Ibukiia aika Itiaki ni Boong aika Kaitira bon karakinaia utu. Ngkana I taekina te utu, I aki kainetia nakon iango n taai aikai nakoia tiina, kaaro, ao natiia n taai aikai.
I kabongana ana kawai te Uea are e kabongana, n aron taekana ae titebo ibukiia ara utu ake a mate ke mwaitiia rooro n te utu, ibukina aomata ni kabane iai aia utu. Ana babaire Tamara are i Karawa ibukiia Natina e katuruturua iaon te aekaki n utu aei—ma naati ake a karekea korakoraia man rooro aika a mwaiti mairouia aia bakatibu rimoa ngkoa ao kaaro ake a ukoukora te kakabwaia nakoia kanoaia ibukiia rooro ake imwiina.
N taekana aei Ana Boki Moomon e taekina naba rongorongoia utu. Ngkana ti wareki karaki aikai, ti kunei bwa utu a tuai ni bitaki n aron anne inanon tienture. Riki koraki ake a maeka n te tai teuana ao n taabo ake tiaki n aron mwaitira—ao nanon te Atua n tangiriia natina a na maiu ni kukurei, utu n akea tokina aki bitaki.
E aera te Uea e teimatoa ni kawakin rekooti ni karaki aikai? Tera ae E tangiria bwa ti na reiakinanki mai iai? Reirei aikai a kanoaki bwa e na buokiira n kakorakoraira ni ikoikotii, kamaoi, ao ni kabaeiia ara utu?
Te reirei mairoun Riaai
I kakoaua bwa te moan utu n Ana Boki Moomon—Ana utu Riaai—iai mwaakan aia reirei ibukira are ti aki nooria. Ana utu Riaai e kona n reireiniira ae mwaitin man korakoran taekan rekooti ibukin te utu—e aera e kakawaki nakon te Uea ao e aera bwa e na kakawaki nakoira.
Ngke e moanaki te karaki, Riaai ao Tiera a kaikawaiia natiia aine ao aman natiia mwaane i Ierutarem, a kairaki ma aron maiuraoia n te kawa ae bubura. Maiuiia e bitaki n aki toki ngke te Uea e tuanga Riaai bwa e na uotiia ana utu nako nanon te rereua.
E ongotaeka Riaai, ao ngaia ma ana utu a kitana aia bwai imwiia ao a waaki nako nanon te rereua. IImwiin mwanangaia, Riaai e taetae nakon natina ae Nibwaai:
“Nooria I tia ni mia te mii, are te Uea e tuangai bwa ngkoe ao tarim kam na riai n oki nako Ierutarem.
“Bwa nooria, iai iroun Raban aia rekooti Iutaia ao aia kateiriki naba ara bakatibu, aika a koreaki iaon bwaatua aika buraati” (1 Nibwaai 3:2–3; e kairaki ma katuruturuana).
Ibukin te tua aio, ara utu a kakabwaiaaki ma korakoran kamatoakin aia onimaki ao aia ongotaeka mairoun Nibwaai: “N na karaoi baike e a tia n tua te Uea, bwa I ataia bwa e na bon aki anga te kaetieti te Uea nakoia natiia aomata, ma ti ngkana e a tia ni katauraoa te kawai ibukiia are a a na kona iai ni kakoroa bukin te bwai are e tua nakoia bwa a na karaoia” (1 Nibwaai 3:7).
Bwaatua aika buraati bon te rekooti. Kanoana bon koroboki aika tabu, ma kanoana naba rongorongoiia ana utu Riaai. Te Uea e ataa aron kakawakin rkateimatoan te rekooti anne ibukiia rooro ake a na roko rimwi.
Ko a tia n iangoia e aera te Uea e aki tuanga Riaai, riki nakoia natina mwaane, n okirikaaki ibukin te rekooti? Ngaia bon te tamanuea n te utu. Te Uea e anganna te mii ni burabeti. Tiaki Riaai e korakora riki ana kairoro iaon Raban nakoia natina mwaane?
Ti aki ataia e aera te Uea e tuangiia natin Riaai mwaane bwa a na oki rikaaki nako Ierutarem, ma ti ataia bwa a korakai ni katiaa tuangakiia iroun te Uea ni karaoia. Te mwakuri e kangaanga, ao a bon kataki aia onimaki. A reiakina bonganan te reirei are e na buokiia raoi rinanon mwanangaia inanon te rereua. Tao e rang kakawaki, a reiakinna bwa ngke te Uea e tuangiia, E bon katauraoa te kawai.
Ti na bae n titirakiniira, tera ae e tangiria te Uea bwa a na reiakinna natira mwaane ao natira aine n “okiia” ni karekei aia rekooti ara utu? E kanga ni Katauraoa te kawai ibukiia? Iai ikekei te taneiai ae E tangiriia bwa a na karekea? Ti riai ni kaoiia bwa a na karekei aekakin taneai aikai? Tera taian kakabwaia aika E kantaningai bwa e na anganiia natim mwaane ao aine rinanon te tembora ao te mwakuri n ibuobuoki n rongorongon te utu?
Ngke a oki Nibwaai ao tarina nakon ana umwanrianna tamaia, ae Riaai “e anai te naan rekooti ake a koreaki iaon bwaatua aika buraati, ao e rinanoi ni moanna mai moana.” Ikanne e kunea “ana boki Mote aika nimaua,” “aia taeka ni burabeti burabeti aika tabu,” ao “kateirikiaia ana bakatibu; ngaia are e ataia mai iai bwa ngaia bon kanoan Iotebwa … are e kaboaki nako Aikubita.” Ao ngke Riaai “e noori bwaai ni kabane aikai, e onrake n te Tamnei” (1 Nibwaai 5:10, 11, 13, 14, 17).
Riaai ngkanne e reireiniia ana utu bwaai ake e a tia n reiakinna man bwaatua. Ko na bon taekina ana umanrianna ibukin rongorongon te utu ao nukan te reirei—n aron mweengara bwa e na riki n arona.
E bon bebete n oota bwa e aera te Uea e tangiriia ana utu Riaa bwa a na karekei rekooti aikai. A angananiia kanoana bwa a na kinaia, n reitiia ma tamanuea aika kakaonimaki n taai ake ngkoa ao n unika inanoia “te berita are e karaoaki nakoia aia kaaro” (D&C 2:2; Joseph Smith—History 1:39). Rekooti aikai a rang kakawaki nakon aia onimaki rooro ake a na kaoti bwa te Tamnei are e kauringa Nibwaai bwa e tamaroa riki ngkana e mate temanna nakon ae, ni kabane te koraki “aaba a na kerikaaki ao ni mate n aia aki onimaki” (1 Nibwaai 4:13).
Te taneiai irouiia botanaomata tabeua n Ana Boki Moomon e kaota koauan are ngkana a bua rekooti, koaua a bua, ao n tokina te rooro aika ana roko a na bon rang buakaka.
Te naan Murakaite a kiitanan Ierutarem n te tai are a nako naba iai ana utu Riaai. Ma tiaki n aroia ana utu Riaai, “akea te rekooti ae a uotia.” Man te tai are Motiaea e kuneiia tao 400 te ririki rimwi, “a buakaka aron aia taetae; … ao a kakea maiun aia tia Karikibwai” (Ominai 1:17). A tia ni kabuai kinaakia ae ngaiia aomata ni berita.
Motiaea e reireiniia te naan Murakaite ana taetae bwa a aonga ni kona n reiakin rekooti ake irouna. N aron taekana, te naan Murakaite a rinanon te bitaki man te kaangaanga, te botanaomata ae akea atuaia nakon te botanaomata ae a oota n ana babaire ni kakukurei te Atua ibukiia—ao ibukiia aia utu.
Oki ma Ami Utu.
Te atatai bwa antai ngaira ni irekereke ma te Atua ao nakoira n tatabemaniira nako e bita te kawai are ti iangoi, mwakuri, ao arora nakoia tabeman. Reekooti a kakawaki ni kinaakira ao n aron iangoakin taekan bwaai. Te tanrikaaki e katauraoiira bwa ti na waaki nako.
Kaaro, kam a tia ni kaoiia ami utu bwa a na “oki”? A tia am utu ni raurenako man aia rekooti—ke mairouiia n tatabemaniia nako—n te kawai teuana ke teuana? A tia ni mwakoroua kabaeakiia am utu imarenan ngkai ao taai aika nako ? Tera ae karika te raurenako aei n rongorongon am utu. Tao te roko ni kan maeka, itabararaan te utu, te rairaki nakon te eungkerio, ke tao warikin te tai? Ko a tia ni karoko n te tai ae aki maan n nako ni kakaaia am bakatibu iaon te FamilySearch.org?
Te bata are Iteraera e a tia ni uamaenako, ao ni kawai aika mwaiti are e ikotiira ni uamaen ara utu ao rekooti. Katabeara bon ikoikotakiia ao, ike riaina, ni kamaoi ikoakiia n tain te raurenako. Ngkana ti mwakuri korakora n ukora rairan nanoia naati nakoia aia kaaro, nanora a na rairaki naba nakoia natira1 ao ti na ikotaki ni kunea te rau ao te kamaiuaki are e roko man te mwakuri aei (taraa D&C 98:16).
N aron kaokakiia natin Riaai mwaane n oki nako Ierutarem ibukin rekooti aika tabu, ti na kaokiia natira ibukin ara rekooti ibukiia ara utu. N aron te Uea e katauraoa te kawai ibukin Nibwaai, E katauraoa te intenete ao tabeua rabakau aika boou are a na konaa iai natira ni ikoikoti ao ni kamaiuiia ara utu. Ao E katauraoi tembora ike ti konaa iai ni uoti aara ake ti kunei ao ni karaoa ikotakiia ae matoa rinanon te otenanti ni kabaebae.
Te kimareirei n te Rereua
Ngke kainabau, ae Sharol, ao Ngai ti mareaki, ti iangoia ni karekeiia natira aman mwaane. Te Uea iai ana babaire ae kaokoro. E anganiira aman natira aine.
Ti a tia ni mwamwananga ma natira aine rinanon te rereua. Ngkai a tia ni mareaki iai natiia ao a mwamwananga rinanon oin aia rereua. E bebete bwaai ni kabane inanon kawaim? E aki. Ti a tia n tibwauai ngurengure, ao iai mwaitin korakai aika ti rinanona.
Te maiu n te rereua e konaa n rang kaangaanga iaon te utu. Ngkana aomata a titiraki, “Ko uara ao a uara am utu?” I aki toki n taekinna, “Ti a mena imarenan te mangaongo ngkai moa. Ko rabwa ibukin am titiraki.”
Ma iai naba taai aika a kakukurei iaon kawaira. N aroia tamanuea ao te tinanuea, ti kabanei mwaitin ara tai ni katea te oo ni kamanoia natira ibukin te rereua. Burabeti n ara bong a tia ni berita bwa mwakurian rongorongon te utu “kamanoakira man ana mwakuri teuare buakaka”2 ao te “kakorakora ao kamatoa” te rairaki nakon te tia Kamaiu.3 Ai matoara te kawai n ikotaki, kamaiu, ao kabaeakiia ara utu.
N aron te tamanuea n ara utu, I a tia n tuanga natiu aine bwa a na “oki” ni eia rekooti, n uotii araia nakon te tembora, ao reireiniia tibura. I a tia n tuangiia bwa ana ataia bwa a riki mai ia man irakin rongorongon ara utu.
Te Berita
I berita bwa ngke ko kaoiia natim bwa a na “oki” ao ni kakaei aia rekooti am utu, ikotakiia ko na “rang ni kukurei” n aroia Riaai ao Tiera ao a anga aia “kaaitau nakon Atuan Iteraera.” N aron kakaean am rekooti, ko na bon “kaonaki ma te Tamnei,” ko na kunea “bwa a[a] kangkang; eng, a korakora bonganaia” Ao ko na ataia bwa “iai bukin karaoan aio n ana atatai te Uea bwa [ko] riai ni uotii ma [ngkoe]” ngkana ko mwananga “inanon te rereua nakon [abam] ni berita” (1 Nibwaai 5:9, 17, 21–22).
Te Ekaretia e mena ikai ni boutoka ao ni kakorakora am utu n te mwananga aei. I berita bwa ngkana am utu a katabeia n ikoikoti rekooti, kamaiuan naano, ao kabaeakiia kaain te utu, ngkoe ao kanoam—am utu—a na kakabwaiaaki n akea tokina ao n aki toki.