2017
Ngaahi Founga ʻe Valu ke Tokoniʻi e Fānaú ke Siʻaki e Ponokalafí
August 2017


Ngaahi Founga ʻe Valu ke Tokoniʻi e Fānaú ke Siʻaki e Ponokālafí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Toʻo mei he “Arm Your Kids for the Battle,” BYU Magazine, Spring 2015.

ʻĪmisi
little boy with armor

Ngaahi ʻīmisi mei he bagotaj/bokan76/ikryannikovgmailcom/Getty Images mo Andrey_Kuzmin/Shutterstock

ʻE lava ke lōmekina e ngaahi mātuʻá ‘i he ngaahi fakamatala fakasitetisitiká. ʻOku fakafuofua ʻe he Extreme.com ko ha pēseti ʻe 30 ʻo e fakamatala kotoa ʻoku feʻaveʻaki ʻi he ʻinitanetí ko e ponokalafi.1 ʻOku maʻu ia ʻi ha lauimiliona ʻo e ngaahi peesi uepisaití, kau ai ʻa e ngaahi peesi mītia fakasōsiale lalahi hangē ko e Facebook, Twitter, mo e YouTube. ʻOku lava ʻo maʻu ia ʻi he televīsoné, komipiutá, tablets mo e smartphones.

Naʻe fakamahino ʻe Toketā Sili C. Maningi, ʻa ia kuo tuʻo lahi ʻene fakahoko ha ngaahi fakamatala ki he nunuʻa ʻo e ponokalafí ʻi he nofo-malí mo e fāmilí ʻo pehē, “Ko e ngaahi fakamatala ʻoku maʻu ʻe ha kiʻi tamasiʻi te ne fakatupu ke puputuʻu ai hono ʻatamai pelepelengesí.”

Ka ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e ʻamanaki lelei.

Neongo ʻoku ngali maʻu e ponokalafí he feituʻu kotoa, ka ʻoku kei maʻu pē ʻe he mātuʻá ʻa e mālohi ke maluʻi ʻenau fānaú, mo teuteuʻi kinautolu ke nau fehangahangai mo siʻaki ʻa e ponokalafí.

Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe valu mei he kau taki ʻo e Siasí mo ha kau mataotao ke tokoni ki he mātuʻá ke maluʻi honau ngaahi fāmilí.

1. Tokangaʻi e Founga ʻOku Maʻu Aí mo e Ngaahi Lao ʻa e Fāmilí

Kamata ʻaki ʻa e maluʻi ʻi tuʻá. ʻOku pehē ʻe Seisoni S. Kalolo ko ha palōfesa ʻo e moʻui fakafāmilí ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, “ʻOku tau maluʻi ʻetau fānaú kae ʻoua kuo nau lava ʻo maluʻi pē kinautolu.” ʻOkú ne pehē ʻoku ʻuluaki fakatupulaki e konga ʻo e ʻatamaí ʻoku ʻi ai e ngaahi meʻa kaunga ki he fiefiá. ʻOku toki fakatupulaki kakato kimui ange ʻa e malava ko ia ke fakaʻuhingá mo fakahoko ʻa e ngaahi filí ʻi he konga ki muʻa ʻo e ʻatamaí. ʻOkú ne pehē, “Ko ia ʻoku feinga ʻa e hako tupú ke nau maʻu e fiefiá taʻeʻiai ha fakangatangata.” Ko ia ai, ʻoku mahuʻinga ki he toʻu tupú e ngaahi polokalama siviʻi ʻo e ʻinitanetí, mo e vakaiʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fakaʻaongaʻi e ʻinitanetí.

ʻE lava ke maluʻi ʻe he ngaahi founga faingofuá mo e ngaahi laó ʻa e fānaú (mo e kakai lalahí) mei haʻanau sio taʻeʻamanekina ki he ponokalafí pea tokoniʻi kinautolu ke nau toe fakakaukauʻi e meʻa ʻoku nau fili ke mamataʻí:

  • Fakaʻaongaʻi ʻa e polokalama sivi ʻi he komipiutá, router, mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni mei he kautaha ʻinitaneti ʻokú ke fakaʻaongaʻí.

  • Fakangofua hono puleʻi ʻo e ngaahi fakamatalá ʻe he mātuʻá (parental and content control) ʻo fakafou ʻi he ngaahi kautaha keipoló mo e ngaahi polokalama mītia ʻi he ʻinitanetí (online media services).

  • Fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata (content restriction settings) ʻi he ngaahi meʻangāue toʻotoʻó.

  • Tuku e ngaahi komipiutá mo e tablets ʻi he ngaahi feituʻu angamahení.

  • Kole ki he fānaú mo e toʻu tupú ke tānaki atu ʻenau ngaahi telefoní mo e meʻangāue toʻotoʻó ʻi he poʻulí.

  • Fokotuʻu ha tuʻutuʻuni fakaʻatā; ke lava ʻa e mātuʻá ʻo vakaiʻi e ngaahi texts mo e ngaahi ʻakauni mītia fakasōsialé ʻi ha faʻahinga taimi pē.

Akoʻi e fānaú ki he meʻa ke fai kapau te nau fehangahangai mo e ponokalafí: (1) kuikui honau matá pea tamateʻi e meʻangāué (2) fakahā ki ha taha lahi, pea (3) liliu ʻenau ngaahi fakakaukaú. Fakapapauʻi ange kiate kinautolu naʻe ʻikai ke nau fai ha meʻa hala pea he ʻikai tauteaʻi kinautolu.

2. Malanga ‘aki ‘a Kalaisi

Naʻe pehē ʻe Linitā S. Livi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, “Ko ha meʻangāue ʻaonga ʻa e meʻa sivi ʻo e ʻinitanetí, ka ko e meʻa sivi lelei taha he māmaní, pea ko e meʻa pē ia ʻe taha ʻe ngāué, ko e meʻa sivi fakatāutaha ʻoku maʻu mei ha fakamoʻoni loloto mo tuʻuloa ki he ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo e feilaulau huhuʻi ʻa hotau Fakamoʻuí maʻatautolú.”2

Ke tokoni ki he fānaú ke nau fakatupulaki e meʻa sivi fakaeloto ko iá, naʻe ʻomi ai ʻe Sisitā Livi e faleʻi ʻa Nīfaí: “ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, [pea] ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi … ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26).

ʻOku tui pehē mo e kau mataotaó. Kuo fakapapauʻi ʻe he ngaahi saveá ko e tui fakalotu ʻi ʻapí, fakataha mo e “founga tauhi fānau angaʻofá,” ʻokú ne maluʻi lelei mei he ponokalafí.3

ʻOku pehē ʻe Tīmote Leiliki, ko ha palōfesa ʻi hono akoʻi e founga tauhi fānaú ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Aitahoó mo ha mēmipa ʻo e poate faifaleʻi ʻo e United Families International (Ngaahi Fāmili Fakatahataha Fakavahaʻa-Puleʻangá), “Ko e founga lelei taha ki he fakaʻehiʻehi mo fakaleleiʻi ʻo e ponokalafí ko hono akoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi ʻapi.” “Ko e meʻa lelei taha te tau lava ʻo faí ko hono tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau fokotuʻu honau vā fehokotaki ki hēvaní.”

3. Akoʻi e Fānaú ʻi he Founga Siviʻi Fakaelotó

ʻĪmisi
parents with son

ʻE lava ke akoʻi ʻe he mātuʻá ha ngaahi founga pau ki hono siviʻi ʻo e mītiá ʻo fakafou ʻi he ngaahi tuʻunga moʻui ‘o e ongoongoleleí. Kia Toketā Maningi, ko e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú ʻa e meʻasivi lelei taha ki he ngaahi fili kau ki he mītiá.

“ʻOku mau tui ʻoku totonu ke faitotonu, angatonu, sino maʻa, angalelei, anga-māʻoniʻoni, pea failelei ki he kakai kotoa pē. … Kapau ʻoku ai ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongo lelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí, ko e ngaahi meʻa ia ʻoku mau fekumi ki aí’ [Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13]. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala ʻi he ngaahi ʻahó ni ʻoku ʻikai ke fenāpasi ia mo e meʻafua ko iá. Pea kapau ko e meʻa ʻoku tau maʻú ʻoku ʻikai fenāpasi mo ia, ʻoku fie maʻu ke hokohoko atu ʻetau fekumí,” ko e lau ia ʻa Toketā Maningí.

Ka naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko e ngāue ia ʻokú ne ʻai ke makehe ʻa e Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: “ʻI he fakaʻau ke mamaʻo ange e mavahe ʻa e māmaní mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi fakahinohino kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvani ʻofá, te tau makehe mei he kakaí. … Te tau kehe ʻi heʻetau pehē ke ʻoua ʻe fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki e ngaahi mītia ʻoku holoki moʻui mo ne toʻo ʻa e laumālié mei hotau ʻapí mo ʻetau moʻuí.”4

4. Akoʻi ki he Fānaú e Moʻui Lelei Fakasekisualé

ʻʻOku kaunga e tefitoʻi moʻoni ʻo e “fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē” (2 Nīfai 2:11) ki he ponokalafí. ʻOku ʻikai feʻunga ke pehē pē ʻoku kovi ʻa e ponokalafí; ʻoku fie maʻu foki ke akoʻi ʻe he mātuʻá ki heʻenau fānaú ʻa e meʻa ʻoku leleí.

ʻOku pehē ʻe Toketā Maningi, “Ko e taha ʻo e ngaahi maluʻi mālohi taha ki hotau toʻu tupú ko hono akoʻi kiate kinautolu ‘a e feohi fakasekisualé ʻi ʻapi, ʻi heʻenau kei siʻí.” “ʻOku faingataʻaʻia hotau toʻu tupú koeʻuhí ʻoku nau tupu hake ʻi ha ʻātakai fonu ʻi he ngaahi pōpoaki fakatuʻutāmakí pea siʻisiʻi ha ngaahi pōpoaki lelei ʻoku fenāpasi mo e faʻunga ʻo e ongoongoleleí.”

ʻOku fokotuʻu mai ʻe palōfesa Maʻake H. Patilā, ko ha palōfesa ki he moʻui fakafāmilí ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ha fakamatala fakahangatonu: “ʻOku hoko fakanatula pē ʻa e ongo fakasekisualé ʻiate kitautolu ko e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ngaahi holi ʻoku tau maʻú ko ha fakakoloa faka-ʻOtua ia ʻokú ne tāpuekina kitautolu, ʻo tohoakiʻi fakanatula kitautolu mo fakaeongo ki he tuʻunga tangata pe fefine fehangahangaí, ki he nofo-malí, pea ki he moʻui fakafāmilí.”

ʻE lava ke kamata kei siʻi ‘a e ngaahi fealēleaʻaki ʻoku feʻunga mo e taʻú fekauʻaki mo e moʻui lelei fakasekisualé. Naʻe fakamahino ʻe palōfesa Kalolo ko e ngaahi fepōtalanoaʻaki fekauʻaki mo e fetuʻutaki fakaesino ʻoku lelei mo koví mo e totonu fakatāutahá, fakataha mo e fakalea totonu ʻo e ngaahi konga ‘o e sinó, ʻe lava ke akoʻi kei siʻi ia. ʻOkú ne pehē, ʻi he taʻu valu ha kiʻi tamasiʻi, ʻokú ne lava ke maʻu ha mahino tefito fekauʻaki mo e fetuʻutaki fakasekisualé ʻi hono tuʻunga fakaesinó, fakalaumālié, fakaelotó, mo e ngaahi meʻa felāveʻi mo iá.

‘Oku houngaʻia foki e toʻu tupú ʻi he lea totonu mo fakahangatonú. Naʻe pehē ʻe ha talavou ʻe taha, “Kapau he ʻikai te ke lea fakahangatonu, ʻe lahi ʻaupito e maʻuhala ʻa e kakaí. Kuo tā tuʻo lahi hono akoʻi au fekauʻaki mo e fono ʻo e angamaʻá kimuʻa peá u toki ʻiloʻi naʻa nau talanoa fekauʻaki mo e fetuʻutaki fakasekisualé.”

ʻOku pehē ʻe Palōfesa Kalolo ʻoku totonu ke tokanga foki ʻa e mātuʻá ki he tūkunga ʻo e ngaahi fealēleaʻaki ko ʻení. ʻOkú ne pehē, “Fai e meʻa kotoa ʻoku malavá ke ʻoua ʻe fakafaingataʻaʻiaʻi e ngaahi fepōtalanoaʻaki ko ʻení. ʻOkú ne pehē, “ʻOku tau ʻave ʻetau fānaú ʻo maʻu meʻatokoni efiafi, ʻoku tau tui vala lotu, pe ʻoku tau pōtalanoa ʻi he tauʻanga meʻalele ʻo e temipalé.” Ka ʻo kapau ʻoku mahino ki he fānaú ko e fetuʻutaki fakasekisualé ʻoku toki talanoaʻi pē ia ʻi he ngaahi tūkunga ko iá, he ʻikai ke nau ʻilo e founga ke toe ʻai ai ha tūkunga pehē ʻi he taimi ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻí.

Ka ʻoku totonu ke fokotuʻu ʻe he mātuʻá ha fepōtalanoaʻaki hokohoko mo ha ngaahi faingamālie ki he fānaú ke nau fai ai ha ngaahi fehuʻi ʻi he taimi pē ʻoku nau maʻu aí. ʻOku pehē ʻe Kalolo, “Kapau ʻoku hoko ʻa e fepōtalanoaʻakí ʻi hoʻo tangutu he faliki ʻo e loki mohé pe ʻi mui ʻi ha loli pe ʻi haʻamo toli situloapeuli, te nau ʻiloʻi e founga ke toe fakahoko ai iá.”

ʻOku fakamahino mai ʻe he tokoni palōfesa ko Puletilī R. Uilikokí ʻo pehē, “Kuo akoʻi au ʻe heʻeku ngaahi aʻusiá, ko e toʻu tupu ʻoku mālohi taha ai ʻa e ongo fakasekisualé, ko kinautolu ia ʻoku faʻa siʻi taha ʻenau ʻiló.” “Ko e toʻu tupu ko ia ʻoku maʻu ʻenau ngaahi talí mei heʻenau mātuʻá ʻi heʻenau kei siʻí, meimei ko kinautolu ia ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei hono ʻahiʻahiʻi e ngaahi tōʻonga fakasekisualé.”

5. Taʻofi e Maʻuhala ki he Ponokalafí

Naʻe fakahā mahino ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ponokalafí. Naʻá ne pehē “ʻOku fulikivanu.” “ʻOku fakalielia mo kovi. ʻOku fakatauele pea fakatupu maʻunimā. Te ne fakaʻauha moʻoni [koe] ʻo hangē ko ha faʻahinga meʻa pē ʻi he māmani ko ʻení. Ko ha nāunau fulikivanu ia ʻokú ne fakatuʻumālieʻi e niʻihi ʻoku nau faʻu mo fakatau atu iá, kae fakamasivesivaʻi e niʻihi ʻokú ne uesiá.”5

ʻOku pehē ʻe he American College of Pediatricians (Ako Toketā maʻá e Fānaú ʻi ʻAmeliká), “ʻOku hoko hono fakaʻaongaʻi ʻo e ponokalafí ʻe he toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú ke nau maʻuhala ai fekauʻaki mo e tōʻonga fakasekisualé mo hono fatongia ʻi hono fakamālohia e vā fetuʻutaki fakatāutaha leleí.” “ʻOku kau ʻi he ngaahi maʻuhala ko ʻení ʻa hono ʻafaʻi e mafola ʻo e ngaahi ʻekitivitī fakasekisualé ʻi he tukui koló, ʻa e tui ko ia ko ha meʻa angamaheni pē ʻa e anga fakapaʻumutú, mo e tui ko ia ʻoku ʻikai moʻui lelei ʻa hono taʻofi ʻo e ngaahi meʻa fakasekisualé.”6

ʻI he ngaahi fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ponokalafí, ʻoku totonu ke fakamahinoʻi ʻe he mātuʻá ʻoku ʻikai moʻoni e ponokalafí ʻi he tuʻunga kotoa pē. Ko e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fakahaaʻi ʻi he ponokalafí ʻoku ʻikai ko e angamahení ia pe ko ha sīpinga totonu ia ʻo e meʻa ke hanganaki pe ʻamanaki ki ai ʻi ha vā fetuʻutaki lelei. ʻOku pehē ʻe Palōfesa Kalolo,“ʻOku ngata pē e matamata-lelei ʻo e ponokalafí ʻi hono tali ʻo e fakakaukau ʻo e ponokalafí.”

6. Liliu ʻa e Fepōtalanoaʻaki Fekauʻaki mo e Palopalemá

ʻĪmisi
father with son

Na‘e fakatokanga ʻa e kau mataotaó mo e kau taki ʻo e Siasí kau ki he ngaahi fakakaukau hala ko ia ʻo pehē ko ha kau pē ki ha meʻa fekauʻaki mo e ponokalafí ʻoku ʻuhinga ia kuo maʻunimā.

ʻOku fakamahino mai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻikai ke maʻunimā ʻe he ponokalafí ʻa e tokotaha kotoa pē ʻokú ne ngāue ʻaki loto fiemālie e ponokalafí.” “Ko hono moʻoní, ko e tokolahi taha ʻo e kau talavou mo e kau finemui ʻoku nau fefaʻuhi mo e ponokalafí ʻoku ʻikai maʻunimā kinautolu ia. Ko ha faikehekehe mahuʻinga ia ke fakatokangaʻi—ʻo ʻikai ki he mātuʻá pē, ngaahi malí, mo e kau taki ʻoku nau loto ke tokoní, ka kiate kinautolu foki ʻoku fefaʻuhi mo e palopalemá ni.”7

ʻOku pehē ʻe Palōfesa Kalolo, “Ko e kau talavou mo e kau finemui ʻoku nau kau ʻi he ponokalafí koeʻuhí ko haʻanau fie ʻilo, ʻoku maʻungofua ia, pe faʻahinga ʻuhinga pē, ʻoku ʻikai ke nau matuʻotuʻa feʻunga.” “ʻOku tau aʻusia kotoa e ongo fakasekisualé ʻa ia ʻoku kamata ia ʻi heʻetau matuʻotuʻa fakatuʻasinó, kimuʻa ʻaupito ia pea tau toki maʻu ʻa e matuʻotuʻa fakaeongó pe fakalaumālié ke ʻuhingamālie kakato ia.”

ʻOku pehē ʻe Lisiate Nitiseli Holosapifeli, ko ha palōfesa BYU ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí mo ha faifaleʻi ki he kalapu ʻa e tamaiki akó ko e Veteange ʻo e Ponokalafí, “ʻoku moʻoni ʻa e palopalemá pea ʻi ai mo hano ngaahi nunuʻa fakamamahi, ka ʻi heʻetau fai ha fakamatala fakalūkufua tōtuʻa fekauʻaki mo e palopalemá, te ne tekeʻi ʻe ia ke toe loloto ange ki he ngaahi laumālie ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻOakesi ko e ngaahi palopalema ponokalafí ʻoku kamata mei he “tātātahá pe toutou ngāue ʻakí, ki he tōtuʻa hono ngāue ʻakí (maʻunimaá). … Kapau ʻoku hala hono fakafaʻahinga e tōʻonga moʻuí ʻo taku ko ha maʻunimā, mahalo ʻe ongoʻi ʻe he tokotaha ngāue ʻakí kuo mole ʻene tauʻatāina ke filí mo ʻene malava ke ikunaʻi e palopalemá. … Ka neongo iá, ko e maʻu ko ia ha mahino lahi ange ki hono loloto ʻo ha palopalema—mahalo ʻoku ʻikai fuʻu kovi ʻo hangē ko e manavasiʻí—ʻe lava ke maʻu ai e ʻamanaki lelei mo ha vilitaki lahi ange ke … fakatomala.”8

ʻI hono talanoaʻi e ngaahi meʻa ʻoku hokó, ʻoku fokotuʻu mai ʻe Palōfesa Patilā ke fakahoko ‘e he mātuʻá ha founga ke ʻilo ai e palopalemá: Ko e hā e fuoloa ʻene hokó? ʻOku tuʻo fiha ʻenau sio ki aí? ʻOku nau maʻu fēfē ia? ʻE lava leva ke ngāue e mātuʻá mo e toʻu tupú ke nau fakapapauʻi ha tuʻunga taau ʻo e ngāué.

ʻOku pehē ʻe Palōfesa Holosapifeli “Maʻu ha mahino fekauʻaki mo e tokotaha ko iá pea ko hai kinautolu.” “ʻOku loloto fēfē ʻenau palopalemá? Ko e hā e meʻa moʻoni ʻoku hokó? Ko e hā ʻenau ʻuhinga ki he sio ponokalafí, mo e founga ʻe lava ke tau tokangaʻi ai ʻa e ngaahi palopalema lahi angé?”

7. Akoʻi e Mapuleʻi Fakaelotó

ʻOku pehē ʻe ha taha fai faleʻi ʻi ʻIutā ko Nētane ʻAkeli, ko hono tokangaʻi ko ia ʻo e ngaahi palopalema lahi angé ʻe ala hoko ia ko e kī ki he fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema ʻo e ponokalafí. ʻOku faʻa fakaʻaongaʻi e ponokalafí ko ha founga ke fekuki ai mo ha ngaahi ongo, tautefito ki he ngaahi ongo fakatupu lōmekiná ʻo fakalaka atu ia ʻi he fie ʻilo fakanatulá.

Na‘e toe pehē ʻe Palōfesa Patilā, “ʻE ʻi ai e taimi ʻe maʻu ai ʻe ha talavou pe finemui ha ngaahi aʻusia faingataʻa pe fakamamahi fakaʻatamai, fakaevā, pe fakalaumālie.” ʻOkú ne pehē ʻe lava ke tataki ‘e he ngaahi aʻusia ʻoku ʻikai leleí ke tafoki e ʻatamai ʻo e niʻihi kei talavoú ki he “ngaahi aʻusia ongoʻi-leleí” hangē ko e sio he ponokalafí mo kau ʻi he ʻulungaanga fekauʻaki mo iá ʻo hangē ko e fakatupu ʻo e ngaahi ongo fakasekisualé ʻiate kinautolu pē. Ko e ngaahi ongo ʻoku fakatupu ʻe he tōʻonga ko iá ʻokú ne fakafetongi pe fūfuuʻi e ngaahi ongo fakamamahí. Pea ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku fakatuʻutāmaki ai iá: “ʻOku hiki ʻa e tokotahá mei he ngaahi aʻusia ongoʻi-leleí ki he kamataʻanga ʻo ha fakataukei ki he moʻui fakafalala fakaʻatamaí. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi leva e tōʻonga ko iá ko ha founga ‘o hono puleʻi ʻo e moʻuí.”

ʻĪmisi
parents with young daughter

ʻOku pehē ʻe Misa ʻAkeli ʻoku totonu ke akoʻi ʻe he mātuʻá ki he fānaú ko e ngaahi ongo fakafiefiá mo fakamamahí ko e meʻa angamaheni pē, pea ʻoku sai pē ke aʻusia ha ngaahi ongo ʻoku ʻikai lelei ʻo hangē ko e mamahí, ʻitá, taʻefiemālié pe loto-mamahí. ʻOku faʻa ongoʻi ʻe he mātuʻá ʻoku fie maʻu ke nau mapuleʻi e ngaahi ongo ʻa ʻenau fānaú, ka ʻi hono fakaʻatā kinautolu ke nau aʻusia mo fekuki mo e ngaahi ongo ʻoku ʻikai leleí te ne langa hake ai ha ngaahi taukei matuʻaki mahuʻinga.

Kapau ʻoku ʻi ai ha palopalema ponokalafi, ʻoku totonu ke tokanga ʻa e mātuʻá ke ʻoua te nau tānaki atu ki he mafasia fakaeloto ʻo e fānaú ʻi hano fakamaaʻi kinautolu. Naʻe pehē ʻe Sēmisi M. Hapa ko ha palōfesa ʻi he moʻui fakafāmilí ʻi BYU neongo ʻoku hoko e ongoʻi halaiá ko ha tali fakanatula ki he ngaahi fehalaaki te ne lava ʻo fakaʻaiʻai e liliú, ka ko e ongoʻi maá ko ha ongo fakatupu maumau ia ʻe lava ʻo iku ki he ongoʻi siva e ʻamanakí.

ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻi hono fakatupu pe ʻai ke fakautuutu ange ha ongoʻi mā ʻi ha kiʻi tamasiʻi, ʻokú ne maumauʻi ai ʻa ʻene malava ke fakatupulaki ha ngaahi tali fakaeloto ʻoku leleí mo fakatokangaʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālié, ʻa ia ʻoku hoko ko e maʻuʻanga tokoni mālohi taha ʻi he fakaʻehiʻehi mo e fakaakeake mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e ponokalafí.

ʻOku manatuʻi lelei ʻe ha talavou ʻe taha naʻe fefaʻuhi mo e ponokalafí ʻa e tali ʻa ʻene ongo mātuʻá ʻi he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻene faingataʻaʻiá ʻo pehē: “Naʻe tali mālohi ia ʻe heʻeku fineʻeikí, ʻo ne kaikaila mo kekē, pea naʻá ku ongoʻi kovi ange kae ʻikai ongoʻi ha ʻamanaki lelei ki hono ikunaʻi iá.” “Ko e tokoni lahi tahá ko ʻeku tamaí ʻi heʻene toutou talamai ʻa ʻene ʻofa lahi ʻiate aú.”

ʻOku kole mai ʻe ʻEletā ʻOakesi, “ʻOua muʻa naʻá ke fakahalaʻi ʻa kinautolu.” “ʻOku ʻikai ko ha kakai kovi kinautolu pe siva ʻenau ʻamanakí. Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.”9

8. Akoʻi Ange ʻOku ʻAonga ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí

ʻI he ngaahi malangá, lēsoní mo e ngaahi naunau ke laú, ʻoku maʻu ai ʻe he toʻu tupú ʻa e pōpoaki mahino ko ia ko ha fakatuʻutāmaki kovi ʻa e ponokalafí, ka ʻoku fie maʻu ke tau fakamamafaʻi lahi ange ʻa e tokāteline ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku tui ʻa Palōfesa Patilā ko e toʻu tupú, ko honau ʻatamai kei talavoú ko ha taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga tefito ke akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e Fakaleleí. ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē “Ko e ʻatamai ʻo e niʻihi kei talavoú ʻoku teʻeki kakato hono faʻú, pea ʻoku iku ia ki ha ngaahi meʻa hangē ko e ʻikai mapuleʻi e ngaahi ongó mo e sio nounoú.” “ʻE malava ke lōmekina ʻe he ongoʻi halaiá ha toʻu tupu fakalaumālie moʻoni ʻi heʻene fehangahangai mo e ngaahi vaivai ʻa ia ʻokú ne tuʻu laveangofua makehe ki aí mo e ʻatamai kei tupulaki ko iá. ʻOku matuʻaki mahuʻinga, ʻi hoʻo akoʻi e ngaahi fekaú, ke ke akoʻi ki he toʻu tupú ʻa e Fakaleleí—ʻa ia ʻoku ʻi ai hano taumuʻa ke fakatupulaki e faʻa kātakí mo e vilitakí ʻi he moʻuí.”

ʻOku pehē ʻe ʻEletā ʻOakesi, “ʻOku tau fie maʻu kotoa ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. … “ʻE malava ʻi he fakatomala fakalelei mo kakató, ke nau hoko [kotoa] ʻo maʻa, haohaoa, pea taau mo e ngaahi fuakava mo e tāpuaki fakatemipale kotoa pē kuo talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá.”10 ʻOku kau heni ʻa kinautolu kuo nau fakaʻaongaʻi e ponokalafí.

Pea ko ha pōpoaki fakatupu ‘amanaki lelei ia: ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻe lava ke fai ʻe he mātuʻá ke teuteuʻi ʻenau fānaú ke nau siʻaki ʻa e ponokalafí, pea ʻo ka ʻikai ke nau lava, ʻoku malava e liliú mo e fakatomalá ʻi he Fakalelei taʻe-fakangatangata ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻe pehē ʻe Palōfesa Leiliki, “ʻOku ʻuhinga ia, tatau ai pē pe ko e hā, he ʻikai teitei taʻofi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koé, pea ko kimautolu, ko hoʻo mātuʻá, he ʻikai teitei taʻofi ʻemau ʻofa ʻiate koé.” Ki ha kiʻi tamasiʻi, he ʻikai toe ʻi ai ha ʻamanaki lelei ʻe lahi ange ai.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Sebastian Anthony, “Just How Big Are Porn Sites?” ExtremeTech, Apr. 4, 2012, extremetech.com.

  2. Linda S. Reeves, “Maluʻi mei he Ponokalafí—ko ha ʻApi ʻOku Fakatefito ʻia Kalaisi,” Liahona, Mē 2014, 16.

  3. See, Sam A. Hardy mo ha niʻhi kehe, “Adolescent Religiousness as a Protective Factor against Pornography Use,” Journal of Applied Developmental Psychology, vol. 34 (May–June 2013), 131–39, sciencedirect.com. Ne ʻinitaviu foki ʻe he tokotaha faʻu tohí ʻa e tokotaha naʻá ne tataki e fakatotoló.

  4. Thomas S. Monson, “Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga mo ha Maama,” Liahona, Nōvema 2015, 88.

  5. Gordon B. Hinckley, “Great Shall Be the Peace of Thy Children,” Liahona, Jan. 2001, 62.

  6. “The Impact of Pornography on Children,” American College of Pediatrics, June 2016, acpeds.org.

  7. Dallin H. Oaks, “Fakaakeake mei he Tauhele ʻo e Ponokalafí,” Liahona, ʻOkatopa. 2015, 52.

  8. Dallin H. Oaks, “Fakaakeaké,” 52–53.

  9. Dallin H. Oaks, “Fakaakeaké,” 55.

  10. Dallin H. Oaks, “Fakaakeaké,” 55.

Paaki