2017
Naʻe Toe Ui Au ‘e he ʻOtuá
August 2017


Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Naʻe Toe Ui Au ‘e he ʻOtuá

ʻĪmisi
scientist

Tā fakatātaaʻi ʻe Carolyn Vibbert

Hili e fakakakato ʻeku ako ʻunivēsití, ne u hoko ko ha taha saienisi fakatotolo. Ne akoʻi au ʻi he founga fakatotolo fakasaienisí, peá u toki tali pē ha meʻa naʻe lava ke ongoʻi mo fakamoʻoniʻi. Naʻá ku nofo taʻe ʻi ai ha ivi tākiekina ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí; ko hono moʻoní naʻe ʻikai ke u tui ʻOtua.

ʻI ha pongipongi ʻe taha, naʻe fai mai ai ha fetuʻutaki ʻoku kau hoku fohá ʻi ha fakatuʻutāmaki lahi ʻi ha meʻalele. ʻI he hala ki falemahakí, naʻá ku ongoʻi naʻe ueʻi au ke lea ʻaki ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí, ʻa ia kuó u ako ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻe ʻikai ke u manatuʻi ia, ka naʻá ku ongoʻi ʻoku fie maʻu pē ke u lotu.

Neongo naʻe ui au ʻe he ʻOtuá, ka ʻi he taimi naʻe mōlia atu ai e palopalemá pea toe fakaakeake hoku fohá, naʻe hokohoko atu ʻeku nofo taʻe te Ne kau ʻi heʻeku moʻuí.

Hili ha ngaahi taʻu mei ai ne u kamata teiti mo ha fefine ko Lupi. Naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka naʻe ʻikai ke ne mālohi. Naʻá ma feohi ʻi ha taʻu ʻe tolu pea kamata ke ne ongoʻi e holi ke ʻalu ki he lotú. Naʻá ne faʻa kole mai ke ma ʻalu, ka naʻá ku fakaʻikaiʻi maʻu pē.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne haʻu e ongo faifekaú ki homa matapaá. Naʻá na ʻomi kiate au ha Tohi ʻa Molomona pea ʻomai ha ngaahi laukonga ke u fakahoko. Naʻá ku lau ʻa e meʻa ne na kolé ka naʻe ʻikai ke u ongoʻi ha meʻa. Naʻá ku ʻalu foki ki he lotú ka naʻá ku ongoʻi taʻetui pē. Ka neongo iá, naʻá ku ongoʻi naʻe fie maʻu ke hokohoko atu ʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe toe ui au ʻe he ʻOtuá.

ʻI he hokohoko atu ʻeku laukongá, naʻe kamata ke u ongoʻi naʻe moʻoni ʻa e tohí. Naʻe tupulaki ʻeku tuí. ʻI heʻeku aʻu ki he 3 Nīfai 13:9–13 peá u lau e Lotu ʻa e ʻEikí, naʻe fakafonu au ʻe he Laumālié. Naʻá ku tangi lahi. Naʻe toe ui tuʻo tolu au ʻe he ʻOtuá. Naʻá ku fanongo leva he taimi ko iá.

Naʻe tupulaki ʻeku tui ki he ʻOtuá. Naʻá ku fie maʻu ke toe ʻilo lahi ange! ʻI ha kiʻi taimi nounou, ne u lau e ngaahi folofolá kotoa. Naʻe hokohoko atu ʻeku ʻalu ki he lotú, pea hili ʻeku mali mo Lupí, naʻe papitaiso au. He ʻikai ngalo ʻiate au ʻa e fiefia naʻá ku ongoʻi ʻi hono fakamaʻu au ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

ʻI he ʻahó ni ʻoku ou kei hoko ko ha taha saienisi fakatotolo. Ka ʻi he taimi ní ʻoku ou mamata ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOku ou tui tatau mo ʻAlamā, ʻa ia naʻá ne pehē, “ʻOku fakahā ʻe he meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua, ʻio, naʻa mo e māmaní, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi hono funga ʻo iá, ʻio, mo ʻene ʻalú, ʻio, kae ʻumaʻā mo e ngaahi palanite kotoa pē ʻa ia ʻoku nau ʻalu ʻi honau anga totonu ʻonautolú, ʻoku nau fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha Tupuʻanga Fungani Māʻolunga” (ʻAlamā 30:44).

Paaki