2017
Ko e ʻInisititiutí Maʻatautolu
August 2017


Ko e ʻInisititiutí Maʻatautolu

ʻE lava fēfē ke tāpuekina hoʻo moʻuí ʻe he ʻinisititiuti fakalotu ʻa e Siasí?

ʻĪmisi
institute students 2

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fakahoko. ʻOku ‘i ai ha niʻihi ʻo kitautolu ko ha fānau ako. Ko e niʻihi ʻoku ngāue taimi lōloa. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau mavahe mei he ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí, pe maʻu ha ngaahi fatongia ʻokú ne fakatupu e hohaʻá ʻiate kitautolu. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻo kitautolu ʻoku feinga ke fakaangaanga hili e foki mai mei he ngāue fakafaifekaú, pe kuo toki ʻosi pē mei he akoʻanga māʻolungá pea ʻikai fakapapauʻi pe ko e hā ʻe hoko atu ki aí.

Mahalo ʻe ngali fepaki mo ʻetau fakakaukaú ke tānaki atu e ʻinisititiutí ki he ngaahi meʻa kotoa ʻoku tau fakahokó. Ko ha tokolahi ʻo kitautolu kuo tau fifili ʻi ha taimi ʻe taha, ʻe tokoniʻi moʻoni nai au ʻe he ʻinisititiutí?

Ko e talí ko e ʻio.

‘Oku lauiafe ha kakai lalahi kei talavou ʻi he funga ʻo e māmaní, ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau ʻi he ngaahi tūkunga ʻo hangē ko kimoutolú, ʻoku nau maʻu ‘a e ivi, poupou, anga fakakaumeʻa mo e tupulaki fakalaumālie ʻi he ʻinisititiutí. Ko ha ongo sīpinga eni ʻe ua ʻo e kakai lalahi kei talavou fakaofó ʻa ia, neongo ʻena ngaahi faingataʻa kotoa pē, naʻá na ʻiloʻi ko e ʻinisititiutí maʻanaua.

ʻOku Lelei ʻa e ʻInisititiutí ki he Lotó

ʻĪmisi
Aric and friend

Talanoa ʻa ʻĒlikí, Tolonitō, ʻOniteliō

Ko ʻĒlikí (hā ʻi he tā ʻi ʻolunga ki toʻomataʻú) ko ha tokotaha ako Toketā Filōsefa ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Tolonitoó, ʻoku ngāue ki he ngaahi faʻunga ʻo e mafú mo e faitoʻo fakaleleiʻi e ngaahi faʻunga ʻo e sinó.

ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻene fakatotoló, ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ha faʻahinga selo moʻui (stem cells) ʻe lava ke liliu ki ha faʻahinga meʻa pē ʻi ho sinó. Te tau lava ʻo ʻai ha fanga kiʻi selo moʻui ʻi ha kiʻi tisi ngāue fakasaienisi ʻo fakatupu kinautolu ko ha selo ʻo e mafú (heart cells). Hili ha uike ʻe ua, te nau kamata ke fetāʻaki pē ʻiate kinautolu. ʻOku mau fakaʻaongaʻi leva eni ke fakatātā ʻaki ha ngaahi mahaki kehekehe mo siviʻi ha ngaahi foʻiʻakau faitoʻo kehekehe. Ko ʻeku taumuʻá ke u lava ʻo fakatupulaki ha mafu ʻi ha loki fakatotolo fakasaienisi hangē ko ʻení.”

Naʻe maʻu ʻe ʻĒliki ha liliu ʻo e lotó ʻi he lolotonga ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ki Pelo Holisonitei, Palāsilá. “ʻI heʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u ako ʻa e founga ke fakafanongo mo muimui ki he Laumālié. Naʻe tokoni ia ke u ako e founga akó, ke ako e founga ke fakaʻaongaʻi ia kiate aú.” Naʻá ne fuʻu liliu lahi ʻo aʻu ki heʻene hohaʻa kau ki heʻene foki ki ʻapí. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai ke u ʻilo e founga ke u fakahoko ai ha meʻa pe ko e hā e meʻa te u faí.” “Naʻe pau ke u toe ako e founga ke fakahoko ai ha meʻa ʻi ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ʻalu ki he ʻinisititiutí.”

ʻOku mahuʻinga ʻa e feohi fakasōsiale ʻi he ʻinisititiutí kia ʻĒliki. “Kuó u lava ʻo fakakaungāmeʻa ki ha kakai naʻa nau fie maʻu ha kaungāmeʻa. Kuó u lava ke fakafiemālieʻi ha kakai ʻi he taimi naʻa nau fie maʻu ai ke fakafiemālieʻi ʻa kinautolú. ʻOku mahuʻinga kiate au, ke tokoniʻi e niʻihi kehé, pea ʻoku toe mahuʻinga foki ke u ongoʻi ia mei he kakai kehé foki.”

Naʻá ne fakakata fekauʻaki mo e lōloa ʻo e taimi ne ʻalu ai ki he ʻinisititiutí, ka naʻá ne kei ʻalu pē. “Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou ʻalu ai, ʻoku ou ongoʻi e Laumālie ko ia ʻoku ʻi aí. Pea ʻokú ne tokoniʻi au ke u hoko ko ha tokotaha lelei ange, nofo ʻi he ngaahi feituʻu leleí, pea fai lelei ʻi heʻeku ngāué.”

‘Oku fakafehoanaki ʻe ʻĒliki ʻene ngāué mo e ʻinisititiutí. “Kapau te tau tuku ha selo ʻi ha ʻātakai lelei, ʻoku ʻi ai ha ngaahi liliu ʻoku hoko ʻi loto ʻi he selo ko iá ʻa ia ʻokú ne ngaohi ia ke ongoʻingofua ange ai ʻa e ngaahi liliu lelei pe fakaʻilonga lelei ʻoku tau fie maʻu ke ʻoange ki aí. Hili ha vahaʻa taimi, ʻoku liliu e seló—ʻo hoko ko ha meʻa lelei ange, pe ko ha meʻa ʻoku lahi ange. Kiate au, ko ha meʻa ia ʻoku fuʻu matuʻaki makehe. Kapau te u fili ke nofo ʻi he ʻātakai totonú, te u hoko ʻo toe ongoʻingofua ange ai ʻa e ngaahi tafaʻaki fakalaumālie ʻo e moʻuí mo ʻikai tali e ngaahi ivi tākiekina kovi ʻoku hoko ʻi he māmaní.”

Naʻá ne fakaʻosi ʻo pehē, “ʻOku moʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko ha meʻa ia ʻoku ou ongoʻi lahi ʻi hoku lotó. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi maʻu pē ʻEne ʻofá ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku kamata ke u fakatokangaʻi ia koeʻuhí ko ha ngaahi fili kuó u fai. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne ʻi ai ke tokoniʻi au, pea ʻokú Ne fie maʻu moʻoni au ke u hoko ko e lelei taha te u ala lavá.”

‘Oku Tokoni ʻa e ʻInisititiutí Ke u Manatuʻi ʻa Kalaisi

Talanoa ʻa Veloniká, Metuliti, Sipeini

ʻI he taʻu 17 ʻa Veloniká (ʻoku hā ʻi laló), ne malōlō hono māhangá ʻi hono umá. Hili ha taʻu ʻe tolu mei he pekia ʻa hono tokouá, ʻi heʻene toko tahá mo e faingataʻaʻia ʻi he moʻuí, naʻe kamata ke ʻalu ʻa Velonika ʻo luelue pē ke ne fakakaukauʻi ʻene ngaahi ongoʻi loto mamahí. Naʻá ne tui maʻu pē ki he ʻOtuá, ko ia ai ʻi ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻene lué, naʻá ne lotu, “ʻEiki, ko e hā ʻokú ke fai ai ʻeni kiate aú?”

ʻĪmisi
Veronica

ʻI he momeniti ko iá, naʻá ne sio ki ha Falelotu ʻa e Siasí naʻá ne faʻa lele atu ai. ʻI heʻene fuofua fakatokangaʻi iá, naʻá ne fieʻilo; naʻá ne hū ki loto peá ne fakafeʻiloaki ia ki ha ongo sisitā, ʻa ia naʻá na akoʻi ia kimui ange ʻi he uike ko iá.

Naʻe pehē ʻe Velonika hili e lēsoni ʻuluakí, “Naʻá ku tuʻu hake pea naʻá ku talaange kiate kinaua, ʻʻOku mo vale,’ peá u ʻalu leva.” Ne ʻikai ke ne fie kau atu ki ai, ka naʻe faifai peá ne kamata ke toe fakakaukau ki ai.

“ʻOku ou tui ko e fuofua taimi ia naʻá ku lotu lahi aí. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻe pehē mai ʻa e ʻOtuá, ‘ʻOku ou ʻoatu ʻa e faingamālié ni koeʻuhi ke ke lava ʻo ʻiloʻi lelei ange au. ʻIkai ʻokú ke fie maʻu ia?”

Naʻá ne fakakaukau naʻá ne fie maʻu ia. Neongo e mole hono ʻapí pea mo ʻene ngāué koeʻuhi ko e ongoongoleleí, ka naʻá ne papitaiso. Naʻe hokohoko atu e faingataʻa ʻene moʻuí ka neongo iá, naʻá ne falala ki he ʻEikí. “Kimuʻa peá u ʻilo ki he Siasí, naʻá ku faʻa tangi pe ʻita kapau naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi pe ʻe totongi fēfē hoku falé. Ka ʻoku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻe ʻomi ia ʻe he ʻEikí.”

Na‘e talaange ʻe he tāpuaki fakapēteliake ʻo Veloniká te ne ngāue fakafaifekau, ka naʻe ʻikai ke ʻi ai hano piva pe ko ha faʻahinga founga ke fakatau ʻaki ia. Naʻe fou atu ʻi he ʻēliá ha mēmipa ʻo e kau Fitungofulú mo hono uaifí ʻo na fanongo ʻi heʻene fie maʻú; naʻe ueʻi ʻa e uaifí ke ne faʻo ke lahi e ʻū pivá ki heʻena ʻaʻahí, pea naʻá ne foaki ai ha ʻū piva lahi kia Velonika. Naʻá ne poupouʻi foki ʻa Velonika ke ne kau atu ki he ʻinisititiutí. ʻI he taimi naʻe kamataʻi ai ʻe he pīsope ʻa Veloniká ha polokalama ʻinisititiuti ʻi honau feituʻú, naʻá ne ʻalu maʻu pē ki ai.

Kuo ʻoange ʻe he ʻinisititiutí ha nonga mo ha fiefia kiate ia. “ʻOku ou tui ko e meʻa ʻoku ou saiʻia taha ai ʻi he ʻinisititiutí, ko e ʻi ai ha ngaahi ngāue kehekehe ke fakahoko ʻi he lolotonga e uiké. ʻOku tau maʻu e ʻaho Sāpaté ke fakafoʻou ʻetau fuakava mo e Tamai Hēvaní. Ka ʻi he ʻaho Mōnite, Tūsite, Pulelulu, Tuʻapulelulu, Falaite, ko e hā ʻoku tau fakahoko aí? ʻOku ou fakamālō ʻoku tau maʻu e ʻinisititiutí tuʻo taha ʻi he lolotonga ʻo e uiké koeʻuhí ko ha founga ia ke manatuʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi. Ko e ʻinisititiutí ko ha founga ia ʻe taha ʻokú Ne tokoniʻi ai au ke u fakalakalaka.”

Pea naʻe ʻalu ʻa Velonika ʻo ngāue fakafaifekau. ʻI ʻOkatopa 2016, naʻá ne mavahe atu ai ke ngāue ʻi he Misiona Sile ʻOasoní.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ʻilo ʻoku ou ʻi heni he ʻaho ní koeʻuhi ko Ia. ʻOku ou ʻilo kuó Ne ʻosi teuteu ha palani haohaoa maʻatautolu takitaha. Te Ne foaki mai ha ngaahi faingamālie ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku lava ke u ongoʻi ʻEne ʻofá ʻi he ʻaho kotoa pē, neongo ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou faʻa pehē ai, ʻ‘E Tamai, ko e hā ʻoku hoko ai ʻeni kiate aú?’ Ka kimuʻa peá u ʻalu ʻo mohé, ʻokú Ne tali mai, ʻʻOku hoko ʻení koeʻuhí ko e meʻá ni. Sai, mohe ā.’ Pea ʻoku ou ʻofa lahi ʻiate Ia foki. Mahalo pē naʻe pau ke u foua e meʻa kotoa pē naʻá ku fouá ke u ongoʻi ʻofa lahi ange ai kiate Ia.”

Paaki