2018
Ko ʻEtau Tafaʻakí
March 2018


Ko ʻEtau Tafaʻakí

“ʻOku Ou Fiefia ʻi Hoʻo Fakaafeʻi Aú”

ʻĪmisi
—Two teens (boy and girl) talking on phones.

Tā fakatātā ʻa Alyssa Petersen

ʻI heʻeku fuofua teiti mo Netí, naʻá ku ʻohovale ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí. Naʻá ne fuʻu angalelei ʻaupito, ka ʻi heʻeku aʻu ki ʻapí, naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe te u toe ʻalu ʻo teiti mo ia.

ʻI he uike hono hokó, naʻe tā mai ʻa Neti ke vakai pe te u fie ʻalu ʻo ʻeva ʻi he efiafi fakaʻosi taʻú. Naʻá ku pehē ange, “Kātaki fakamolemole Neti.” “Ko e pō Sāpate ia, pea te u sio mo hoku fāmilí ʻi ha fakamafola mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí.” Naʻá ku ongoʻi hano ueʻi fakalaumālie au, peá u toe pehē atu, “ʻOku talitali lelei koe ke ke sio fakataha ai mo kimautolu kapau te ke loto ki ai.” Naʻá ku ʻohovale ʻi heʻene loto ki aí.

Naʻá ku ongoʻi mālohi e Laumālié ʻi hono poupouʻi kitautolu ʻe he palōfitá ke tau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa te ne ʻai kitautolu ke tau ʻunu ke ofi ange ai kia Kalaisí. Naʻe fanongo ʻa Neti ki he foʻi lea kotoa pē. Hili ʻene foki ki ʻapí, naʻá ku ongoʻi nonga mo fiemālie. ʻI he pongipongi ʻe tahá, naʻá ne tā mai.

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou fie fakamālō atu hoʻo fakafeʻi au ʻanepoó.” “Naʻe paati kotoa hoku ngaahi kaungāmeʻá, pea naʻe ʻikai te u fie ʻalu koeʻuhí naʻá ku ʻilo ʻe hoko ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai taau. ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo fakaafeʻi aú. ʻOku ou ongoʻi fiefia ʻaupito.”

Naʻá ku ongoʻi hono fakahā mai ʻe he Laumālié kuó u fai e meʻa totonú. Naʻe hoko ʻeku anga fakakaungāmeʻá ke ongoʻi ai ʻe Neti e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui angatonú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tokanga mai e ʻOtuá kiate kitautolu kotoa pea te Ne fakaʻatā kitautolu ke tau fili e totonú.

Rachel H., Texas, USA

Hē ʻi Tisuaná

Naʻe fononga hoku fāmilí ʻi ha taʻu ʻe taha ki Tisuana, Mekisikou ke ʻaʻahi ki ha kāingalotu ʻe niʻihi mo ʻave ha ngaahi nāunau ki he ʻapi fakamisioná. Neongo iá, ne mau hē hili ʻemau kolosi ʻi he vahaʻa ʻo e kauʻāfonua ʻo Kalefōnia, USA mo Mekisikoú. Naʻe ʻikai ha taha ʻiate kimautolu ʻe ʻi ai haʻane telefoni toʻotoʻo, ko ia ne ʻikai ha founga ke mau fetuʻutaki ai ki ha tokoni.

Naʻe faifai pea fokotuʻu mai ʻe hoku tokouá ke mau tuʻu ʻo fai ha lotu. Ne kuikui kotoa homau matá mo punou homau ʻulú ʻi heʻene lotú. ʻI he ʻosi ʻene lotú, naʻá ku ʻāʻā hake pea ko e fuofua meʻa ne u sio ki aí ko ha tekisī ʻoku fakapipiki ai ha sitika—ʻo e Temipale Seni Tieko Kalefōniá. Naʻá ku kaikaila, “Ko e temipalé!”

Naʻe hopo vave ha taha ʻo hoku fanga tokouá mei he kaá ʻo lele atu ki he tekisií, ʻa ia naʻe tuʻu ʻi he kiu ʻa e halá. Naʻá ne talanoa nounou mo ia pea foki mai ʻo talamai naʻá ne tala ange ke mau muimui ange ʻiate ia. Ne mau muimui ʻiate ia ʻi heʻene hū holo ʻi he kiú mo e ngaahi hala ʻo Tisuaná kae ʻoua kuo mau aʻu ki he ʻapi fakamisioná.

Naʻe fakamālohia ʻe he aʻusia ko ʻení ʻeku fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolú. Ko ha ongo fakaʻofoʻofa ʻete lotu fakataha maʻu pē mo hoto fāmilí, pea ʻoku fanongo moʻoni mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi lotú.

Corbin D., California, USA

ʻOku Kakato Nai Hoku Hisitōlia Fakafāmilí?

ʻĪmisi
family history chart

Naʻá ku fuʻu fie tokoni ʻi hono kumi hoku hisitōlia fakafāmilí, ka kuo maʻu ʻe heʻeku tamaí ha toʻu tangata ʻe fitu ʻi heʻene ʻakau fakafāmilí, pea kuo kakato kotoa e ngaahi ouau fakatemipalé ia. Ko ha taʻu ʻeni ʻe 11 mo e ʻikai ke ne toe maʻu ha fakamatala foʻou ki hono fāmilí. Naʻe mole ʻeku fie tokoní mo ʻeku ʻamanaki leleí. Naʻá ku pehē loto pē ʻi he taʻefiemālie, “Kuo kakato hoku hisitōlia fakafāmilí ʻoʻoku. Te u maʻu mei fē ha ngaahi hingoa ke ʻave ki he temipalé?”

Naʻá ku fili ke u vakaiʻi e ngaahi fakamatala ʻi he Family Search ʻeku tangataʻeikí pea fakahā mai ʻe ha leʻo kiate au ʻoku kei toe lahi pē e meʻa ke faí. Naʻe kamata ke u fekumi ʻi he ʻinitanetí. Naʻe lava ke u maʻu ha kakai tokolahi naʻe tatau homau fakaikú, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo homau fehokotakí.

ʻI he ʻamanaki ke siva ʻeku ʻamanakí, naʻá ku fili ke u ʻaukai mo ʻeku faʻeé ke maʻu ha ola lelei ʻi homau hisitōlia fakafāmilí. ʻI heʻema teuteu he pongipongi Sāpate hokó ke ma ʻalu ki he lotú, naʻá ku fekumi ʻi he ʻinitanetí ʻo hangē ko e angamahení, pea faifai ʻou maʻu ha peesi mo ha ngaahi fakamatala naʻe teʻeki ke u sio ai kimuʻa. Ko ha mana ia!

ʻI he tokoni ʻa e fakamatala foʻoú, naʻá ku lava ʻi heʻeku kei taʻu 14, ʻo ʻave ha ngaahi hingoa fakalūkufua ʻe 400 ʻo hoku fāmilí ki he temipalé. Naʻá ku fiefia ʻaupito. Ko e meʻa naʻá ku saiʻia taha aí ko ʻeku vahevahe e ngaahi hingoa ko iá mo e toʻu tupú mo ʻeku vakai ki heʻenau fiefia ʻi he lahi e ngaahi kaati ʻi honau nimá.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngāue maʻongoʻonga mo fakaofo ko ʻení. ʻI he taimi ʻoku tau fakahoko ai e hisitōlia fakafāmilí, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke tau lavameʻa pea ʻokú ne ueʻi hotau ngaahi lotó.

Guillermo T., Chile

Paaki