2018
Founga Naʻe Ako Ai ʻa ʻĒliki ke Falala ki he ʻOtuá
August 2018


Founga Naʻe Ako Ai ʻa ʻĒliki ke Falala ki he ʻOtuá

ʻOku ʻiloʻi ʻe he tangata kei talavou ko ʻeni mei Kaná, neongo e ngali siva e ʻamanakí, ʻe lava ke ke kei falala maʻu pē ki he Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
kneeling in prayer

ʻOku mamaʻo mei ʻapí, ka ʻoku pulupulu ʻa ʻĒliki ʻi ha sipi mei Kana ʻi heʻene lotú. ʻOku pehē ʻe ʻĒliki, “ʻOku fakamanatu mai ʻe he sipi kafú ʻa hoku ʻapi ʻi māmaní, pea fakamanatu mai ʻe he lotú ʻa hoku ʻapi fakalangí.”

Ko e taimi ne kei taʻu tolu ai ʻa e tokotaha taʻu 21 ko ʻĒliki ʻAiala ʻo Tekimani, Kaná, naʻe tuiʻi ia mo ʻene faʻeé ʻe ha motokā naʻe sīfā, lolotonga ʻena ʻi ha māketi ʻi he veʻe halá.

ʻOku pehē ʻe ʻĒliki, “Naʻe ʻuluaki tau ʻi siʻeku faʻeé ʻo motu hono vaʻé.” “Peá ne toki tohoʻi au ʻi ha vahaʻa lōloa kimuʻa pea toki teka hoku sinó ki he fakatafenga vaí. Naʻe fakahā ai pē kuó u ʻosi mate pea ʻave leva au ki ha fale mate. Ne lolotonga teuteuʻi hoku sinó ʻe he tokotaha ʻi he fale maté, ʻo ne ʻiloʻi ʻoku ou kei moʻuí. Naʻe leleakiʻi leva au ki ha fale mahaki.”

Kuo mamatea ʻeni, pea naʻe toutou fehangahangai ʻa ʻĒliki mo e faingataʻá ʻi heʻene tupu hake taʻe fakaʻaongaʻi hono ongo vaʻé. Ne fāifai pē peá ne maʻu ha meʻa fakafefekaʻi hono ongo vaʻé ʻo malava ai ke tuʻu, ka naʻe taimi siʻi pē kuó ne tupu ʻo fuʻu lahi, ʻo ʻikai toe hao pea ʻikai foki ha paʻanga feʻunga ke fetongi. Naʻe foaki ange ki ai ha kiʻi sea teketeke, ka naʻá ne tupu lahi ʻo ʻikai toe hao moia ai. Naʻe mingi hono ongo vaʻé, pea tetetete he taimi ʻe niʻihi ‘o hamu, pea piko hono laʻi vaʻé.

ʻOku faʻa lau ʻa e niʻihi ko ‘eni ʻoku faingataʻaʻia fakaesino ʻi Kaná ko ha kavenga. Naʻe siʻi e paʻanga ‘a e fāmili ʻo ʻĒlikí ‘o ‘ikai feʻunga ke ne totongi ha tokoni fakafaitoʻo. Naʻe kamata ke papala ʻa ʻĒliki ʻi hono taʻu 10 nai, koeʻuhí ko e siʻisiʻi ʻene ngaungaué pea mo e lahi ʻene tangutu he papá mo e simá. Ne fakamohomoho e ngaahi palá pea pela maʻu pē mo namu taʻe-feʻunga.

ʻĪmisi
shed

ʻOku kei tuʻu pē ʻi mui ʻi he ʻapi fakafāmilí ʻa e kiʻi palepale taʻe-holisi naʻe nofo ai ʻa ʻĒliki, ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Ko hono ikuʻangá, naʻe nofo leva ‘a ʻĒliki ʻi tuʻa, ʻi ha kiʻi palepale taʻe-holisi. Naʻe ʻomi ʻe heʻene faʻē ko Lusí mo hono tuofāfiné ha meʻakai ki ai, fō hono valá, pea mo tokoni ke kaukauʻi iá. Naʻe faʻa pīponu ʻa ʻĒliki ʻi he ʻuhá mo tetetete he momoko ʻo e poʻulí. Naʻá ne ako ke saiʻia ʻi he laʻā ʻo e pongipongí koeʻuhi ko ʻene māfaná. Koeʻuhí naʻe fuʻu masiva ke ako mo ʻikai lava ʻo ngāue, naʻá ne nofo lauitaʻu ai ʻi he palepale ko iá, pea faʻa ʻeva he taimi lahi ki he tukuiʻapí ʻi hono sea teketeké.

Ko e Kamataʻanga ʻo e Tuí

Naʻe pehē ʻe ʻĒliki naʻe ʻikai ʻita, ka “Ne u kamata ke ʻofa mo tui ki he ʻOtuá.” “Naʻe ʻikai akoʻi au ʻe ha taha fekauʻaki mo Ia, ka naʻe lava ke u sio ki Heʻene ngaahi fakatupú, mo lava ke u sio ki he leleí mo e koví ʻi he kakaí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke te tui kiate Ia ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai e moʻuí. Ka neu fakatokangaʻi ha meʻa lelei ʻoku hoko ki heʻeku moʻuí, peá u pehē leva, ‘Sio, ʻoku ʻi heni ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku fakaʻofoʻofa.’”

Naʻe ʻikai akoʻi ʻa ʻĒliki ke lotu, ka naʻá ne kamata ke ui ki he ʻOtuá. Naʻá ne maʻu ha ngaahi tali—ʻi he taimi naʻá ne puke aí, naʻe ʻi ai ha faingamālie taʻe-ʻamanekina ke sio ki ha toketā; ko e taimi naʻá ne kole ai ha fakafiemālie mei hono hangatāmakiá, ne nau pulia; ko e taimi naʻe ʻikai toe hao ai hono sea teketeké, naʻe ʻomi ʻe ha sola angaʻofa ha sea naʻe lahi angé. ʻOkú ne pehē, “Naʻe fai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻa lelei lahi ʻi heʻeku moʻuí.”

Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi, naʻe loto-foʻi ai ʻa ʻĒliki. Naʻe tangi ʻi he taimi naʻá ne felāngaaki mo fiekaia aí. ʻOkú ne manatu ʻo pehē, “Naʻá ku pehē leva kapau te u fiefia, ʻe makatuʻunga pē ia ʻiate au. “Naʻá ku fakamālohiʻi pē au ke u malimali. Kapau naʻe ʻikai, naʻá ku manavasiʻi leva naʻá ku hoko ko ha meʻa ʻoku kovi.” Ke mahino, naʻá ne mamata ki hono ngaahi kaungāmeʻá heʻenau ngāue ʻaki e kava mālohí mo e faitoʻo kona tapú, pea, “talamai ʻe hoku lotó naʻe hala ia.”

Pea ʻi ha meʻa ne hangē ha maná, naʻe tali ke hū ʻa ʻĒliki ki he akó ʻi hono taʻu 14. Naʻe tānaki ʻe heʻene faʻeé ha paʻanga feʻunga ke fakatau hano teunga ako mo ʻene nāunaú mo e totongi akó, ʻaki haʻane feimeʻatokoni maʻá e niʻihi kehé. ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē, ʻi he akó “naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻalu ki tuʻa ʻo fakamālohisino mo e niʻihi kehé, ko ia ne u nofo ʻi fale ʻo ako he taimi kotoa pē.” Naʻe ofo ʻene puleakó ʻi heʻene maʻu e maaka māʻolunga taha ʻi he fiká, laukongá, mo e tohinimá.

Ne foaki ʻe ha taupoʻou mei he falemahakí ha pasikala veʻetolu foʻou ʻe lava ke ʻaka ʻe ʻĒliki ʻaki hono nimá, ʻo faingofua ange ai ʻene ʻalu ki he akó. Ka ʻi he feʻaluʻaki holo ʻa ʻĒlikí, naʻe toe avangi ai e ngaahi hangatāmakí. Ne toe palangia, mo toe nanamu ʻi he tafe ʻa e pelá. Naʻe lāunga e fānau akó ʻi he langoa e feituʻu ne ʻi ai ʻa ʻĒlikí. Naʻe taʻu 17 ʻi he taimi naʻe talaange ai ʻe he puleakó ke ne foki ki ʻapi kaeʻoua kuo sai ka ʻikai, he ʻikai lava ke toe foki mai ki he akó.

Naʻe ʻi ai ha kiʻi faama e tamai ʻa ʻĒlikí ʻi ʻuta. Naʻá ne ʻave ʻa e fāmilí ke nau ngāue ʻi he fāmá, ka naʻe nofo tokotaha pē ʻa ʻĒliki ʻi ʻapi ʻi hono kiʻi palepalé. Lolotonga iá, kuo fakalalahi hono palá pea hū ʻa e koná ki hono ngaahi huí, ʻa ia ko ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻoku ui ko e ʻositeomaielaitisi (osteomyelitis).

Ko e talanoa mo ha ʻOpuluní (Obruni)

ʻI he taimi naʻe taʻu 18 aí, naʻe sio ʻa ʻĒliki ki he talanoa fakapālangi hono kaungāmeʻa ko ʻImānuela ʻOfosu-hené mo ha ʻopuluni (tangata papālangi). Ko e ʻopuluní ko ha faifekau Māmonga, ko ʻEletā ʻOulu. “Naʻá ku lea faka-Tui pē, ka e fakatonulea ʻa ʻImānuela maʻaku: ʻOku ou fuʻu puke lahi pea ʻoku ou tui te u mate. Te ke lava ʻo tokoniʻi au ke u ʻiloʻi e meʻa ke faí koeʻuhí ke u lava ʻo ʻalu ki hēvani?’

Naʻá ku tangutu fakataha mo ʻEletā ʻOulu mo hono hoa ʻAfiliká ʻo akoʻi au. ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi e ʻuhingá, ka naʻá na kamata ʻi he Lea ʻo e Potó. Ne u ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻena leá ʻosi he naʻá ku ʻiloʻi naʻe kovi ʻa e kofí mo e tapaká.” Naʻá na ʻoange foki kia ʻĒliki ha tohitufa fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí pea mo fakaafeʻi ia ki he lotú.

ʻOkú ne pehē, “Ko e taimi naʻá ku ʻalu aí, naʻá ku vakai ʻoku kehe ʻa e Siasi ia ko ʻení.” “Naʻe ʻapasia.” Neongo naʻe houa ʻe taha ʻene teke pē ia ki he lotú ʻi hono sea teketeké, ka naʻe saiʻia ʻaupito ʻa ʻĒliki he ngaahi houalotú. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku fie ʻalu ki muʻa ke u fakataha mo e kakaí.” “Ka ne u nofo pē ʻi mui koeʻuhí he naʻá ku ʻiloʻi naʻá ku namu kū.”

Ne talaange ʻe ʻĒliki ki he ongo faifekaú, “ʻOku moʻoni ʻa e meʻa ʻoku ou akó.” Naʻá ne talaange foki kiate kinaua ʻoku fie papitaiso, ka naʻe fakatokanga ange kau toketaá ke ʻoua naʻa viviku hono ngaahi laveá. Naʻá ne pehē, “Te u fakafalala pē ki he ʻOtuá ke Ne ʻomi e talí.” Naʻá ne maʻulotu ʻi ha taʻu nai ʻe taha peá ne toki fuʻu puke lahi mo vaivai ʻo ʻikai lava ke ne teke ia ki ai.

Naʻe talanoa ʻa e faʻē ʻa ʻĒlikí, ʻa Lusi, mo e ongo faifekaú, ako e ongoongoleleí, pea papitaiso ʻi he 2015. Ka koeʻuhí ne ʻikai ke fakatau fakalelei hono vaʻe ne fasí, naʻe fuʻu mamahi ke ne luelue. Naʻe faingataʻa foki ki ai ke ʻalu ki he ngaahi ngaahi houalotú.

Ne fāifai pea toe ʻave ʻa ʻĒliki ki he falemahakí. ʻI Kaná, kuo pau ke omi pē ʻe he kau mahakí mo ʻenau vai, meʻakai, nāunau mohenga, faitoʻo, mo e ngaahi meʻa haʻihaʻi lavea. Kapau ʻoku ʻikai haʻanau paʻanga, ʻoku ʻikai faitoʻo kinautolu. Naʻe fai ʻe he faʻē mo e tuofāfine ʻa ʻĒlikí ʻa e meʻa kotoa pē ne nau lavá. Naʻe ʻikai faʻa maʻu ʻe ʻĒliki ha meʻakai mo ha tokanga fakafaitoʻo, ko ia naʻe siʻi hōloa ai ʻo vaivai ange.

Ko ha ʻAʻahi Taʻeʻamanekina

Pea aʻu mai ha kau ʻaʻahi taʻeʻamanekina kia ʻĒliki. Naʻe sio he ongo faifekaú, ʻa Sisitā Pepilā mo Sisitā Nafuna, ki hono tā ʻi he ʻapisiasí peá na omi ʻo vakaiʻi ia ʻi he falemahakí mo ʻomai haʻane meʻakai. Kuo lava ha taʻu ʻe tahataha mei heʻene ʻalu ki he lotú, ka naʻá ne fakahā ange kiate kinaua naʻá ne kei fie papitaiso pē.

ʻOsi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, kuo ʻaʻahi atu e tuofefine ʻo ʻĒlikí ʻo ʻiloʻi ʻoku fuʻu puke lahi. Naʻe lele leva ki ʻapi ʻo fakahā ki heʻenau faʻeé. Neongo ne fasi ʻaupito e vaʻe ʻenau faʻeé ʻi he fakatuʻutāmaki ne hoko ki ai mo ʻĒlikí, ka naʻá ne lue ki he falemahakí, mo toʻe he foʻi laka kotoa pē. Naʻá ne talaange kia ʻĒliki, “Kuo pau ke ke foki mai ki ʻapi.” “Kapau te ke mate, ʻoku ou fie maʻu pē ke ke ofi.”

ʻI he pongipongi hono hokó, ne ōmai e ongo sisitaá ki he ʻapí. Naʻe pehē ange ʻa Sisitā Pepilā, “Naʻe ʻikai ke ke ʻi falemahaki.” “Peá ma ō mai leva ki heni.” Naʻá na omi mo ʻEletā mo Sisitā Uti, ko ha ongo faifekau mali mei Nuʻu Sila. Ne nau vakai ki he ngaahi meʻa ne fie maʻú mo palōmesi te nau toe foki mai.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, kuo toe ʻave ʻe he tamai ia ʻa ʻĒlikí e fāmilí ki he fāmá—tuku kehe pē ʻa ʻĒliki, ʻa ia naʻe toe nofo tokotaha pē taʻe ʻi ai haʻane meʻakai pe vai. Ko e taimi naʻe foki mai ai ʻa ʻEletā mo Sisitā Uti ʻo ʻiloʻi e nofo tokotaha mo fiekaia ʻa ʻĒlikí, naʻá na ʻomi e meʻakai mo ha vai ki ai. Naʻá na toe foki mai ʻi he ʻaho hono hokó ʻo fakatokangaʻi e tafe ha huhuʻa ʻi hono vaʻé pea mo ʻilo ha fuʻu foʻi hangatāmaki kuo pā ʻi hono alangá. Naʻá na ʻave he taimi pē ko iá ʻa ʻĒliki ki he falemahakí.

Naʻe ʻiloʻi ʻe he ongomātuʻa Utí ha timi tokoni ʻofa fakaetangata fakafaitoʻo mei he ʻIunaiteti Siteití, ʻe omi ki Kana. ʻE fakahoko ai ‘e he timí ha tafa taʻetotongi kia ʻĒliki. Naʻe faitoʻo ‘e he toketā faitafá ʻa e pala ʻi he vaʻe ʻo ʻĒlikí. Ka ʻi he taimi naʻá ne vakai ai ki he lahi e ngaahi hangatāmaki ʻo ʻĒlikí, pea pehē ki he ʻositeomaielaitisí, naʻá ne fakapapauʻi he ʻikai ke ne lava ʻo fai kotoa ʻa e ngaahi ngāue ne fie maʻú, ʻi Kana. Makatuʻunga ʻi heʻene fakaongoongoleleí, ne fokotuʻu leva ʻe he kautaha tokoni ʻofa fakaetangatá ha founga ke ʻave ai ʻa ʻĒliki ki he ʻIunaiteti Siteití ke fai ki ai ha ngaahi faitoʻo makehe mo tuitui tāpuni hono ngaahi matakafó. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻi ai ha fale hūfanga ʻi Uinepa, Kana, ne fakalele ʻe ha kau mēmipa ʻo e Siasí, ne nau loto ke nofo ai ʻa ʻĒliki ʻi he taimi ʻe foki aí koeʻuhí ke lava ʻo ʻalu ki he akó ʻo fakakakato ʻene akó.

ʻĪmisi
Eric in front of Salt Lake Temple

Lolotonga ʻene ʻi ʻIutā ke fai hono tafá, ʻoku ʻaʻahi ʻa ʻĒliki ki he ano vai fetapaki ʻoku ofi ki he Temipale Sōlekí. ʻOku pehē ʻe ʻĒliki ʻokú ne saiʻia ʻaupito ʻi he ongoʻi nonga ʻokú ne maʻu ʻi he Temipale Sōlekí.

Naʻe Foaki ʻe he ʻEikí

Naʻe fakaleleiʻi ʻe ʻEletā Uti, ʻa ia ko ha tokotaha ʻenisinia, ʻa e veʻetolu ʻaka-nima ʻa ʻĒlikí. Naʻá ne fakahoko ha ngāue tatau pē ki hono sea teketeké. Naʻá ne toe talanoa mo Palesiteni Kosakalave ʻo e Misiona Kana Kumasí, ‘a ia ko ha toketa fakafaitoʻo. Ne na ongoʻi ʻe lava ke papitaiso ʻa ʻĒliki ʻo kapau ʻe fakahoko ʻa e ngaahi founga maluʻi totonú.

ʻĪmisi
Eric with his tricycle

ʻOku fakaʻaliʻali ʻe ʻĒliki ʻa ʻene veʻetolú ki heʻene faʻeé mo e ngaahi tokoua mo e tuofāfiné hili hono fakaleleiʻi ʻe he ongo faifekau malí.

ʻOku fakamatala ʻe ʻĒliki ʻo pehē, “Naʻe hanga ʻe ʻEletā Uti ʻo kofu hoku sinó ʻaki ha pelesitiki, pea tepiʻi takatakai ʻa e milemilá.” “Hili iá naʻá ne fua au ki ha vai faiʻanga papitaiso ne fonu vai kuo ʻosi faitoʻo ʻaki e faitoʻo tāmate siemú. Naʻe papitaiso au ʻi he ʻaho 26 ʻo Sune, 2016.” Naʻe falala ʻa ʻĒliki ki he ʻEikí, pea kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga.

ʻI he ʻaho ní, ʻoku ako ʻa ʻĒliki ke hoko ko ha tokotaha ngāue fakatekinikale ki he komipiutá. Ka ʻokú ne toe ongoʻi foki te ne lava ʻo fakalotoʻi ha niʻihi ʻi he músiká—he ʻoku saiʻia ke hiva-laulau faka-Tuai. ʻOku talanoa ʻene ngaahi pōpoakí fekauʻaki mo hono fakahaofi ia ʻe he ʻOtuá. Ko e taha ʻo ʻene ngaahi potufolofola manakó ʻoku pehē, “Sio ki he ʻOtuá pea moʻui” ( ʻAlamā 37:47). Pea ʻokú ne kei pehē pē, “ʻOku ou mamata ki he ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē.”

ʻOkú ne toe tānaki mai, “ʻOku ʻikai ke u loto ke pehē ʻe he taha ko e founga kuo tāpuekina ai au ʻe he Tamai Hēvaní ʻe tatau mo e founga te Ne tapuakiʻi ai kinautolú. Ka te Ne tāpuekina kinautolu ʻoku falala kiate Iá. ʻI he taimi kuo pau ke ke fehangahangai ai mo e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá, lotu mo falala ki he ʻOtuá.”

ʻĪmisi
Eric smiling

ʻOku fakatuʻamelie atu ʻa ʻĒliki ki ha kahaʻu lelei. ʻOku lolotonga ako ke hoko ko ha tokotaha ngāue fakatekinikale he komipiutá mo toe ongoʻi te ne lava ʻo tākiekina ha niʻihi ʻaki e mūsiká.

Paaki