2021
Ko ha Konga ʻo e Tāpuaki ʻi he Ngāue Fakafaifekaú
Sānuali 2021


Ko ha Konga ʻo e Tāpuaki ʻi he Ngāue Fakafaifekaú

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻI he taimi naʻá ma tukituki ai he matapā ʻo e fāmili Pautisitaá, ne ʻikai ke ma lavelaveʻiloa ki he ngaahi tāpuaki te ma mātā ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí.

ʻĪmisi
illustration of missionaries standing at a door in the rain

ʻŪ tā fakatātā ʻa Dilleen Marsh

ʻI ha pō ʻuha ʻi he konga kimui ʻo Nōvema 1973, naʻá ma uiui ai mo hoku hoá ʻi Manila ʻo e ʻOtu Filipainí, pea naʻá ma tukituki ʻi he matapā ʻo Lomiō mo Neti Pautisitaá. Naʻá na fakahū kimaua ki loto peá na fakafanongo lelei ki heʻema pōpoaki nounoú. Naʻe ʻikai ke lea faka-Pilitānia ʻa Neti (pea naʻá ma akoʻi pē ʻi he lea faka-Pilitāniá he taimi ko iá), ka naʻe lea faka-Pilitānia ʻa Lomiō pea naʻá ne fiefia ke ma toe foki ange. Naʻá ne pehē foki mahalo ʻe fie fanongo mo hono tuofefine ko ʻAveliá, ʻa ia naʻa nau nofo fakataha lolotonga ʻene ako ʻi he kolisi ʻi Manilá.

Hangē ko e loto-vēkeveke ko ia ʻoku maʻu ʻe he kau faifekau kei talavoú ʻi he maʻu haʻanau kau fiefanongo foʻoú, ne pehē ʻema tatali loto-vēkeveke ki haʻama toe foki ki ai ʻi he hili ha ngaahi ʻaho siʻi. Naʻe ʻikai ke ma tui ʻe lele lelei pehē ʻa e lēsoní. Naʻe fanongo tokanga ʻa Lomiō mo ʻAvelia pea ne na ʻeke ha ngaahi fehuʻi. Naʻe fakafanongo ʻa Neti ka naʻe ʻikai ke mahino lelei e meʻa ne ma talaangé. Ne nau ongoʻingofua e meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá—ko ha fakaʻānaua moʻoni ia ʻa ha faifekau!

Hili ʻemau mavahe mei he lēsoni takitaha, ne akoʻi leva ʻe Lomiō ʻa e lēsoní ki hono uaifí ʻi he lea faka-Takaloká. Naʻá na lau māmālie fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Pilitāniá. Naʻe toko ua ʻena ongo ʻofefiné ʻi he taimi ko iá: ko Lute ko ha kiʻi taʻahine valevale, mo Nemi ko ha kiʻi pēpē foʻou.

ʻĪmisi
Bautista family in 1973

ʻI Tīsema 1973, naʻá ku monūʻia ai ke papitaiso mo hilifakinima ʻa Lomiō mo hono tuofefine ko ʻAveliá. Naʻá ku fiefia mo hoku hoá ʻi he tui mo e tokanga ʻa e fāmilí ki he ongoongoleleí, ka naʻe ʻikai ke ma teitei lavelaveʻiloa ki he tākiekina taʻengata ʻi heʻena filí pea mo e ngaahi moʻui taʻefaʻalaua ʻe faitāpuekina ʻi he taimi ko iá mo ʻamui angé.

Naʻe hoko ʻa Lomiō mo ʻAvelia ko ha ongo mēmipa faivelenga mo mālohi ʻo e Kolo Makatí, mei he kamataʻangá. Hili ha taimi nounou mei heʻena papitaisó, ne u foki ki ʻapi ki Sōleki Siti, ʻIutā. ʻI heʻeku fiefia ke foki ki ʻapí, naʻe ʻikai ke u maʻu e tuʻasila meili ʻa Lomioó ke u faitohi ki ai. Naʻe ʻikai ha ʻinitaneti pe ko ha telefoni toʻotoʻo ʻi he ngaahi ʻaho ko iá.

Naʻá ku fetaulaki mo Sūsana, ko hoku ʻofaʻanga taʻengatá. Naʻá ku akoʻi, papitaiso, peá u mali mo ia ʻi he 1975, pea naʻá ma sila ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he 1976. Naʻe ʻi ai ʻema fānau ʻe toko tolu pea ne ma fua ha ngaahi uiuiʻi kehekehe ʻi he Siasí. Naʻá ku toe fakakaungatāmaki foki ʻi heʻemau pisinisi fakafāmilí. Ne u faʻa fakakaukau ki he fāmili Pautisitaá pea mo e tuʻunga ne nau ʻi aí, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo ha faʻahinga founga ke u fetuʻutaki kiate kinautolu.

Pea ʻi ha ʻaho makehe ʻi he 1997, ne u maʻu ai ha tohi meia ʻAvelia Vitenipeki, naʻe ʻomi mei Makei, Kuinisilani, ʻAositelēlia! Naʻe ʻikai ke u ʻilo ha taha pehē ai, ka ʻi heʻeku lau ʻa e tohí, naʻá ku ʻiloʻi ai naʻe fetaulaki e tuofefine ʻo Lomiō ko ʻAveliá mo ha tangata konga Hōlani-ʻAositelēlia peá na mali, pea kuó na nofo ʻi ha taʻu lahi ʻi Kuinisilani. Naʻá ne maʻu ʻeku tuʻasila meili motuʻá ʻi heʻene tohí ʻi he lolotonga haʻane fakamaau ʻapi ʻi ha ʻaho ʻe taha.

Naʻe kamata ke ma fetohiʻaki mo ʻAvelia ʻi heʻeku loto-vēkeveke ke ʻilo pe ko e hā e meʻa kuo hoko hili eni ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe lava foki ke ne ʻomi ha tuʻasila meili kia Lomiō, ʻa ia kuó ne hiki ki Tiuī, ʻi he tafaʻaki fakatonga ʻo e Motu Lusōní ʻi he ʻOtu Filipainí.

ʻI he taʻu ko iá, ne ma fetohiʻaki mo Lomiō, hili ia ha taʻu ʻe 24 ʻo e ʻikai ke ma toe fetuʻutakí, naʻe toe fakafoʻou ʻema vā fetuʻutakí. Naʻe pehē ʻe Lomiō kuo toko nima eni ʻena fānau mo Netí. Kuo papitaiso ʻa Neti mo e toenga ʻo hono fāmilí hili ha ngaahi taʻu ʻo ʻeku foki ki ʻapí. Kuo ngāue fakafaifekau ʻa hona ʻofefine lahi taha ko Luté ʻi he Misiona Tāvao Filipainí, pea ko hona ongo ʻofefine fika uá mo e tolú, Nemi mo Sōana, ʻokú na lolotonga ngāue ʻi he fakatonga ʻo Lusōní mo Kuamu. Naʻe ʻi ai hona ʻofefine fika fā ko Lini, ʻa ia naʻe ngāue kimui ʻi he Misiona Pākiō Filipainí, pea ko e siʻisiʻi tahá, ko hona foha ko Sione, ʻa ia naʻe ngāue kimui ʻi he Misiona Kakaieni Ti ʻOlo Filipainí.

ʻĪmisi
illustration of writing and reading a letter

Ne u kole mo hoku uaifí ʻa e tuʻasila ʻo Nemi mo Sōaná peá ma tohi kiate kinaua ʻi heʻena misioná. Naʻe teʻeki ke mau fetaulaki mo feʻilongaki mo kinaua, ka ne ma ongoʻi ha fehokotaki makehe ʻa ia ʻoku faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻaki ha ngaahi lea. Naʻe mei hangē pē ko haʻama ongo ʻofefine kinauá! ʻI heʻemau ngaahi fetohiʻakí, ne mau kamataʻi ha feʻofaʻaki mo e fāmili Pautisitaá kae tautefito kia Nemi mo Sōana—ʻa ia naʻá na fonu ʻi he Laumālié ʻi heʻena ngāue mālohi ko e ongo faifekau taimi kakató. Naʻe kole mai ʻa Nemi ʻi haʻane tohi pe ʻe lava ke ne telefoni mo kimaua ʻi he ʻAho Kilisimasí, he naʻe ʻikai ha telefoni ʻa ʻene ongomātuʻá he taimi ko iá. ʻI hano fakangofua ʻe heʻene palesiteni fakamisioná, naʻá ne tā mai ʻi he ʻAho Kilisimasi ʻi he 1997, pea ne ma fetāngihi fakatouʻosi ʻi ha ngaahi miniti. Naʻá ku fakamanatu ange leva kiate ia, ʻoku fuʻu mamafa e totongi telefoni ki ha feituʻu mamaʻó ke mau fetāngihi ʻataʻatā pē. Ne mau kakata pea ne mau talanoa fiefia, neongo naʻe siʻi ʻene taukei lea faka-Pilitāniá. Naʻá ne fakaafeʻi kimaua ke ma ʻalu ange ki he ʻOtu Filipainí ʻi he faʻahitaʻu māfana hokó ki heʻene lea heʻene foki ki ʻapí.

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1998, ʻi he foki ʻa Nemi ki ʻapi mei heʻene ngāue fakafaifekaú, ne u palani mo hoku ʻofefine taʻu 16 ke ma ʻalu ki he ʻOtu Filipainí. Naʻá ma aʻu ki Manila peá ma feʻiloaki ai mo Lute. Naʻa mau ō fakataha ki he Temipale Manila Filipainí. Pea mau puna fakatokelau ki he ʻapi hono fāmilí ʻi Tiuií. ʻOku ʻikai lava ke mafakamatalaʻi ʻa e fiefia ke toe femātaaki mo Lomiō mo hono fāmilí. Naʻe fakafoʻou he taimi pē ko iá ʻa e fehokotaki ʻo e feohi fakatokouá. Naʻá ma talanoa mo fāʻofua mo manatu melie; naʻa mau kai fakataha mo lau folofola mo hono fāmilí ʻi he pō kotoa ne ma ʻi ai aí. Ko ha sīpinga mālohi kinautolu ʻo e fakamoʻoní ʻi honau kiʻi koló. Naʻa mau ō ki he houalotu sākalamēnití ʻi he Kolo Tiuií pea mau fanongo ai kia Nemi ʻi heʻene lipooti kau ki heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe fakaofo ia. Naʻe ofi ia ʻi he fakasilesitialé. Ko hēvani moʻoni ʻeni ki ha faifekau.

ʻĪmisi
Steven Hunt and Romeo Bautista

ʻI he taimi ko iá, naʻe hoko ʻa Lomiō ko e palesiteni fakakolo ʻo e Kolo Tiuií. Kuó ne hoko ko ha meʻangāue ʻi hono ʻomi ʻa e ongoongoleleí ki hono kāinga ʻi he fakatokelau ʻo Lusōní. Naʻe ʻave ʻe Lomiō ʻa hono fāmilí ki he temipalé, ʻa ia naʻe silaʻi ai ʻa Neti mo ʻena fānaú. Kuo mali kotoa ʻa e toko nima ʻo e fānaú mo sila ʻi he Temipale Manilá. Ko e niʻihi ne nau mali mo ha kau ʻosi ngāue fakafaifekau. Naʻe meʻangāue ʻaki ʻa Sōana ʻi hono fakaului ʻa hono kaumeʻá. Naʻá ne tatali kiate ia ʻi ha taʻu ʻe taha hili hono papitaisó peá na mali leva ʻi he Temipale Manilá. Naʻe mālōlō fakafokifā ʻa Neti ʻi he 2007, ka naʻe kei tuʻu mālohi pē ʻa e fāmilí ʻi he ongoongoleleí. ʻOku nau fakamālō ki he fuakava ʻo e silá mo e ʻilo te nau toe mamata ki heʻenau faʻē ka ko ha uaifi fakaʻofoʻofá ʻo kapau te nau faivelenga.

ʻĪmisi
Bautista family on the day of their sealing

Kuo laka hake eni he toko 70 ʻi he mēmipa ʻo e fāmili Pautisitaá, ʻoku nau mālohi ʻi he Siasí. Kuo ʻi ai ha kau ngāue fakafaifekau taimi-kakato ʻe toko 17 mo ha mali temipale ʻe 14 ʻi he fāmilí mo e nofo ʻa kāingá. Kuo hoko foki ha kau mēmipa ʻo e fāmilí ko ha kau pīsope mo ha kau palesiteni fakakolo; palesiteni fakasiteiki mo fakavahefonua; mo ha kau palesiteni mo e tokoni palesiteni Fineʻofa, Kau Finemui, mo e Palaimeli! Naʻe hoko e foha ʻo Lomiō ko Sioné ko ha pīsope ʻi he ʻēlia Kēsoni Sití. Kuo hoko e husepāniti ʻo Luté ko ha aleaʻanga māʻolunga ʻi he siteiki tatau. Naʻe hoko foki e husepāniti ʻo Liní ko ha palesiteni fakakolo ʻi Tiuī. ʻOku faʻu moʻoni ʻe he fāmili Pautisitaá ha tukufakaholo mālohi ʻo e ngāue tokoni mo e ivi lahi ʻi he ʻOtu Filipainí.

Naʻá ku hoko mo hoku uaifí ko ha faifekau matuʻotuʻa ʻi he Misiona San Pablo Philippines mei he 2008 ki he 2010. ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he temipale ʻi Manilá, naʻe fakatahataha mai ai ha niʻihi tokolahi ʻo e fāmili Pautisitaá ki he mali ʻa Sione Pautisitā (foha ʻo Lomioó) mo Sisitā Vikatolinó, ko ha taha ʻo e kau faifekau sisitā mei homa Misiona San Pablo ʻa ia naʻá ne fakakakato ʻene ngāue fakafaifekaú pea toki foki ki ʻapi kimuí ni mai.

Naʻe fehuʻi mai ʻe heʻemau palesiteni fakamisioná pe te ma loto ke ma kau atu ki he polokalama fakafiefiá ni, pea ne ma palani leva ke ma ʻalu ki ai. Naʻe ʻiloʻi ʻe hoku uaifí ʻa hoku vā mo e fāmili Pautisitaá ka naʻá ne fuʻu ʻohovale ʻaupito ʻi he tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmilí pea mo ʻenau ʻofa lahi ʻiate iá. Kuó ne maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou ʻe toko 70 ʻi he kotoa ʻo [ʻene] moʻuí.

ʻOku ou faʻa fakakaukau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15: “Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi, ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!” Hangē ko ha tulutā ki ha vaí, kuo hoko e tākiekina ʻo e laumālie ʻe taha, ko Lomioó, ke ne fakatupu ai ha ngaahi peau ʻo e fakamoʻoni mālohí mo e ngāue tokoni ʻi he Siasí ʻi he ʻOtu Filipainí.

Naʻá ku monūʻia ke tokoni ki hono lī ha kiʻi foʻi maka ki he vaí ʻi he taʻu ʻe fāngofulu kuo ʻosí talu mei hono papitaiso ʻo Lomiō mo ʻAveliá. Kuó u aʻusia ha fiefia ʻoku ʻikai faʻa mafakamatalaʻi ʻi hoku vā mo e fāmili lelei ko ʻení, ʻa ia kuo aʻu ʻeni ki honau toʻu tangata hono tolú ʻa ʻenau moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ko e tukufakaholo mo e fiefia moʻoni ʻeni ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ko ha konga siʻi ʻeni ʻo e tāpuaki ʻi he ngāue fakafaifekaú!

Paaki