2021
Tatali Taʻeveiveiua ki ha Ngaahi Tali
Sānuali 2021


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Tatali Taʻeveiveiua ki ha Ngaahi Tali

ʻOku fie maʻu ʻa e faʻa kātakí ki hono utu ʻo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí, kae hangē ko ia ʻoku tau ʻiloʻi kotoá, ʻoku ʻikai teitei fakafiefia ʻa e tatalí.

ʻĪmisi
photo of a woman holding her phone

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku fehiʻa ʻi he tatali ki he pongipongí. Te u fuʻu fiefia mo ʻikai faʻa tatali ki he meʻa ʻe hoko he ʻaho hokó, ko ia ne u toutou hanga holo ʻi hoku mohengá ʻi ha ngaahi pō lahi, toutou ofo hake mei he mohé pea toutou lue ʻo fakasio ki tuʻa he matapā sioʻatá ʻo mapuhoi loto-mamahi ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou ʻiloʻi ai ʻoku kei fakapōpōʻuli ʻa tuʻá. Kiate au, ʻoku faʻa tuai maʻu pē ʻa e hoko mai ʻa e pongipongí.

Taimi ʻe niʻihi ʻi he lolotonga ʻo e pō ko iá, te u ʻalu ʻo ʻeke ki heʻeku ongomātuʻá pe ko e fihá ʻeni. Te na fakapapauʻi mai ʻe pau pē ke aʻu mai e pongipongí. ʻOku ou faʻa mohe lelei ange leva hili e taimi ko iá.

ʻE lava ke faʻa ongo pehē mo e tatali ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. ʻOku tau fai ha ngaahi lotu fakamātoato, lau ʻetau folofolá, mo ongoʻi e ngaahi ongo māfana ko ia ʻo e fakapapaú. Ka ʻo kapau leva he ʻikai liliu hotau ngaahi tūkungá he taimi pē ko iá—kapau he ʻikai maʻu ʻa e ngaahi talí pe tāpuakí he taimi pē ko iá—te tau kamata loto-veiveiua leva pe ʻe hoko ia.

Veiveiua ʻe Maʻu ʻa e Ngaahi Talí

Kuó u ako mei ha aʻusia, ʻoku faʻa tupu ʻa e veiveiuá mei he tokanga ki he ngaahi tūkungá kae ʻikai ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ʻofa kiate kitautolú.

Ko e lahi ange ʻetau tokanga ki hotau tūkungá mo e siva ʻetau ʻamanakí ʻi he meʻa ʻoku ngali teʻeki ngāue lelei maʻatautolú, ko e siʻi ange ia ʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne ʻiate kitautolu ʻi heʻetau foʻi laka kotoa pē ki muʻa. ʻOku ʻiloʻi ʻeni ʻe Sētane, ko e ʻuhinga ia ʻokú ne tōkaki ai ha fanga kiʻi veiveiua ʻi hotau ʻatamaí ke tau fakafehuʻia ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolú, ko hotau mahuʻinga taʻengatá, pea mo e lahi hotau mahuʻinga ki he Tamai Hēvaní.

Tatali Taʻeveiveiua

Ko e tatalí ko ha konga ia ʻo e moʻuí. Pea ʻe lava ke ongoʻi taʻemalava ʻi ha taimi ʻe niʻihi ke tau tatali ki he ngaahi tali mo e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi talaʻofa mei he ʻEikí. Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi te tau lava ʻo fakahoko ke tau tatali ai ki he ngaahi tāpuakí taʻe te tau fakavaivai ki he loto-veiveiuá:

ʻUluakí, te tau lava ʻo manatu ki he ngaahi momeniti ko iá ʻi he taimi ne tau maʻu moʻoni ai ha ngaahi tali pe ngaahi ongó. Manatu ki he ngaahi ongo ko ia ʻo e māfana pe fiefia ʻa ia naʻá ne fanafana mai ʻa e fiemālie ki ho lotó mo e ʻatamaí. Ko e ngaahi ongo mo e ngaahi tali ko iá mei he ʻOtuá. ʻOku ʻikai liliu ʻe he fakalau ʻa e taimí, ʻa e ngaahi moʻoni mo e ngaahi talaʻofa ko iá. ʻE lava ke tau muimui ki he akonaki fakaeʻaposetoló ke “manatuʻi maʻu pē hoʻo ngaahi manatu melie toputapú. Tui ki ai. Hanga ʻo tohi ia. … Falala naʻe ʻomi ia mei hoʻo Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. Tuku ke nau ʻomi ʻa e faʻa kātakí ki hoʻo veiveiuá mo e mahinó ki hoʻo faingataʻaʻiá.”1 ʻI heʻetau tokanga ki he Laumālié mo e ngaahi meʻa ko ia ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoní, ʻe mole atu e ngaahi loto-veiveiuá mei heʻetau tokangá. Pea te tau maʻu ʻa e loto-falala ʻoku tau fie maʻú, ke tau laka atu ʻaki ki muʻa ʻi he ʻamanaki leleí.

Uá, ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi, kuo pau ke tau loto-vēkeveke ke hokohoko atu ʻi he tui neongo ʻa e ʻikai ke tau maʻu ha ʻilo haohaoá, kae lava ke tau maʻu ha fakahā fakafoʻituitui. Hangē ko e pau ke tatali maʻu pē ke hoko mai ʻa e pongipongí, ʻe lava ke tau ʻiloʻi, naʻa mo ʻetau tatali ko ia ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí, ʻoku ʻi ai ʻa e tokateu ke fai, ngaahi sitepu iiki ke fakahoko, mo e ʻilo ke maʻu ʻi he lolotonga iá. Lolotonga ʻetau tatalí, ʻe lava ke tau hokohoko atu ʻi he ako mo e fāifeinga ke taau mo e ngaahi tāpuaki ʻoku teuteuʻi maʻatautolú.

Fakaʻosí, ʻe lava ke tau maʻu ha fakakaukau taʻengata, mo manatuʻi “ʻe ʻi ai e ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻe toki hoko mai, ko e niʻihi ʻe hoko tōmui, pea ko e niʻihi ʻe toki hoko ʻi langi; ka ko kinautolu te nau tali lelei ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe hoko mai ia,” ʻo hangē ko ia ne akoʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.2 “ʻOku ʻamanaki mai ʻa e ʻOtuá ke ke maʻu ha tui mo ha loto fakapapau feʻunga pea falala feʻunga kiate Ia ke kei fakalakalaka, moʻui, pea fiefia.”3 ʻE hoko mai maʻu pē ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí, ʻo hangē ko e hopo ʻa e laʻaá he pongipongi kotoa. Tokanga ki he meʻa ʻe hoko ʻi he taʻengatá kae ʻikai ko ia ʻe hoko ʻapongipongí.

Ako mei he Tatalí

ʻI he ngaahi taimi ʻo e loto-veiveiua lolotonga ʻetau ongoʻi ʻoku tau ʻi ha loki fakapōpōʻuli taʻe ʻi ai e maama ʻo e langí, tuku ke tau manatuʻi ʻoku mafao mai maʻu pē ʻa e ongo toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí kiate kitautolu, mo tatali fiefia ke tau fekumi kiate Ia. Te Ne fakapapauʻi mai ʻEne ʻofa kiate kitautolú, hangē ko ia ne fai ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻi he faʻahinga taimi pē ne u hohaʻa ai naʻa ʻikai aʻu mai ʻa e pongipongí.

ʻI heʻetau ʻai ke tau tokanga taha ki he Fakamoʻuí, ʻe siʻi leva ʻa e fakataʻelata ʻo e tatali ki he ngaahi tāpuaki mo e tali kuo talaʻofá. ʻOku hoko ʻa e tatalí ko ha taimi mahuʻinga ia ʻo e ako mo e teuteu. Te tau lava ʻo ako ʻa e founga ke tokanga taha ai ki he finangalo ʻa e Tamai Hēvaní kae ʻikai ko haʻatautolú. Te tau lava ʻo ʻiloʻi fakapapau ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea te Ne fakahoko maʻu pē ʻa ʻEne talaʻofa kiate kitautolú. Pea ʻe ikunaʻi ʻe he fakapapau ko iá ʻa e loto-veiveiua mo e fakapōpōʻuli kotoa pē. ʻE hoko mai maʻu pē ʻa e pongipongí, pea pehē foki ki Heʻene ngaahi talaʻofá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neil L. Andersen, “Ngaahi Manatu Melie Fakalaumālie Fakangalongataʻá,” Liahona, Mē 2020, 21–22.

  2. Jeffrey R. Holland, “An High Priest of Good Things to Come,” Ensign, Nov. 1999, 45.

  3. Jeffrey R. Holland, “Terror, Triumph, and a Wedding Feast” (Brigham Young University fireside address, Sept. 12, 2004), 3, speeches.byu.edu.

Paaki