2021
Fiefia ʻi he Ngaahi Taʻu Matuʻotuʻa Angé
Sānuali 2021


Matuʻotuʻa Faivelengá

Fiefia ʻi he Ngaahi Taʻu Matuʻotuʻa Angé

ʻOku lava ke hoko ʻa e taʻu matuʻotuʻá ko ha taimi fakaʻofoʻofa ia ʻo e fakalakalaka mo e tupulakí.

ʻĪmisi
illustration of hands holding an apple

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

ʻI he hoko mai ʻa e “taʻu matuʻotuʻá”, kuó u fakatokangaʻi ʻoku liliu ʻeku moʻuí. Neongo ʻeku kei fie maʻu ke kau fakataha mo hoku fāmilí mo e Siasí, ka ʻoku ʻikai ke u mālohi fakatuʻasino ʻo hangē ko ia ne u anga ki aí, pea ʻoku hangē ʻoku ngāue lelei pē e meʻa kotoa ʻo tatau ai pē pe ʻoku ou kau ki ai pe ʻikai.

Ka ko ha meʻa kehe ʻeni ʻoku ou ako: ʻoku ʻikai fuʻu kovi fēfē ʻa e vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e moʻuí. ʻIo ʻoku ʻi ai e mamahí mo e felangākí mo e ngaahi faingataʻa kehe, ka ko e fakaʻau ke motuʻá ko ha konga fakanatula pē ia ʻo e moʻuí, pea ʻoku ʻomi ʻe he vahaʻataimi ko ʻení ha ngaahi faingamālie foʻou mo fakafiefia. ʻOku ou maʻu ʻa e fiemālie ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi au ʻe hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. ʻOku ou falala ʻoku kei fakamahuʻingaʻi au ʻi he lotú. Pea hiliō aí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻo mahulu hake ʻi ha toe taimi, ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko Hono Tali ʻo e Liliú

ʻOku mahino ʻoku ʻikai tuʻu maʻu ʻa e moʻuí. ʻOku feliliuaki. Ko ia ai, neongo he ʻikai ke tau fie maʻu ke liliu hotau ngaahi tūkungá pe liliu ʻa e ngaahi vā fetuʻutakí, ka kuo pau he hoko e ngaahi liliú. Hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi lelei mai ʻe he folofolá:

“ʻOku ai hono kuonga ʻo e meʻa kotoa pē, mo e ʻaho ki he ngāue kotoa pē ʻi he lalo langí:

“Ko e ʻaho ke fanauʻi ai, mo e ʻaho ke mate; ko e ʻaho ke tō, mo e ʻaho ke taʻaki ʻa ia kuo toó; …

“Kuo ngaohi [ʻe he ʻOtuá] ʻa e meʻa kotoa pē ke fakaʻofoʻofa ʻi hono kuongá” (Tangata Malanga 3:1–2, 11).

Mahalo kuo tau ongoʻi fiemālie ʻi he tūkunga ne ʻi ai ha ngaahi meʻa, pea ʻoku sai pē ke manatu ki he ngaahi meʻa ʻi he kuonga kimuʻá. Ka te tau lava foki ʻo maʻu ha tui ʻoku kei ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ange ke tau ako ʻi heʻetau hokohoko atu ke fononga ʻi he hala ko ʻeni ʻo e fiefiá. ʻE fakapapauʻi ʻe heʻetau founga fakafeangai ki he liliú, ʻa ʻetau tupulaki ʻi he ngaahi taʻu kimui ní. ʻI heʻetau tali ʻa e ngaahi liliú kae ʻikai fakafepakiʻí, ʻoku tau fakaʻatā ai kitautolu ke tau fakatokangaʻi ha ngaahi faingamālie foʻou mo maʻu ha mahino ki ha ngaahi meʻa foʻou.

Kuó u fakatokangaʻi, ʻi heʻeku feinga maʻu pē ke muimui kia Sīsū Kalaisí, ʻoku ou ʻunu ke ofi ange ai kiate Ia ʻi ha ngaahi founga ne ʻikai ke u fakahoko ʻi heʻeku kei talavou angé. Naʻe mahino kia Kalaisi ʻi Heʻene moʻui ʻi he māmaní, ʻa e ongo ʻo e fakaʻau ke aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e moʻui fakamatelié (vakai, Mātiu 16:21). Pea ʻi ha founga ʻoku ʻikai ke fuʻu mahino lelei kiate kitautolu, ʻokú Ne ʻafioʻi kakato ʻa e meʻa ʻoku tau ongoʻi moʻoní koeʻuhi ko ʻEne Fakaleleí. Te tau lava ʻo kole kiate Ia ke Ne tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau aʻusiá ʻi he toenga ʻo e taimi ʻoku tau maʻu ʻi he moʻui ní (vakai, Molonai 7:48).

Hokohoko Atu ke Ngāue Tokoni

Neongo pe ko e hā hotau taʻu motuʻá, ka ʻoku kei lava pē ke tau fekumi ki ha ngaahi faingamālie ngāue tokoni he ʻaho kotoa ke tokoniʻi kitautolu ke tau mateuteu ai ki he ngāue tokoni hili ʻa e moʻuí ni. Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni ʻAlipate Sāmita (1870–1951), “ʻOku ʻikai ke tau ʻi hení ke nofo noa pē he moʻuí ni pea hiki ki ha tuʻunga ʻo e hakeakiʻi; ka ʻoku tau ʻi hení ke fakafeʻungaʻi kitautolu ʻi he ʻaho takitaha ki he ngaahi tuʻunga ʻoku ʻamanaki mai ʻetau Tamaí te tau aʻusia hili ʻa e moʻuí ni.”1

ʻI heʻetau tupu ʻo matuʻotuʻa angé, ʻe kehe ʻa e ngaahi aʻusia “fakafeʻungaʻi” ko ʻení mei he meʻa ne nau ʻi ai kimuʻá. Kuó u mātā hono tali ʻe ha kau tangata kei talavou ange ʻa honau ngaahi fatongia foʻoú pea fakahoko e konga lahi ʻo e ngāue ne u faʻa fai kimuʻa. ʻOku takitaha femoʻuekina ʻeku fānaú ʻi heʻenau moʻui takitaha mo ha ngaahi pole fakafāmili, pea ʻoku siʻisiʻi ʻeku kau atu ki aí. Ka ʻoku lava ke u falala kapau te u hokohoko atu ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé ʻi ha faʻahinga founga pē te u lava, ʻe hokohoko atu hono akoʻi mo lehilehiʻi au ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení ʻo fakatatau mo e palani ʻa e ʻOtuá.

Ngaahi Tāpuakí mo e Ngaahi Fehuʻí

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke fakatokangaʻi mei hoʻo fakaʻau ke matuʻotuʻa angé? Kuó u lisi atu ʻi lalo ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi kuó u fakatokangaʻi. Kuó u lisi foki ha ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi maʻamautolu kuo matuʻotuʻa angé ke mau fakakaukau ki ai, ka ʻoku ou ʻilo ʻe ʻaonga moʻoni ia ki ha faʻahinga taha pē.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava ke tau takitaha fili ke tukutaha ʻetau tokangá ki he meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ʻi heʻetau muimui kia Sīsū Kalaisi ʻi he toenga ʻo e ngaahi taʻu mahuʻinga mo fakafiefia ʻo ʻetau moʻuí.

Kuo faitāpuekina au ʻe he fakaʻau ke u motuʻa angé ʻaki ha:

  • ʻIlo lahi ange ki he meʻa ʻokú ne ʻātakaiʻi aú.

  • Taimi fakalongolongo lahi ange ke lau ʻa e folofolá, fakalaulauloto, mo lotu.

  • Ongoʻingofua ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.

  • ʻAʻahi angamaheni mai ʻa e fāmilí ʻa ia ʻoku mātuʻaki fakalata ʻaupito.

  • Angaʻofa ange ki he kakai kehé mo e fanga monumanú.

  • Manako ʻi he ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé.

  • Siʻi ange ʻa e ʻahiʻahi ke talangataʻa ki he ngaahi fekaú.

Fehuʻi pē kiate koe, “Te u lava fēfē ke …”

  • Tokoni ki hoku siasí mo e fāmilí ʻi ha ngaahi founga mahuʻingamālie?

  • ʻUnu ke ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?

  • Tākiekina e niʻihi kehé ki he leleí?

  • Tuʻu taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi te u toe mamata ai kiate Iá?

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. George Albert Smith, ʻi he Conference Report, Apr. 1905, 62; vakai foki, The Teachings of George Albert Smith, ed. Robert and Susan McIntosh (1996), 17.

Paaki