2021
Kau Palōfitá mo e Fakahaá
Sānuali 2021


Maʻá e Ngaahi Mātuʻá

Kau Palōfitá mo e Fakahaá

ʻĪmisi
illustration of Joseph Smith and Sidney Ridgon

Siʻi Ngaahi Mātuʻa,

Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko ha fakatahatahaʻi ia ʻo e ngaahi fakahā mei he ʻEikí. ʻOku ʻomi ʻe hono ako kinautolú ha faingamālie makehe ke tau ʻiloʻi ai ʻa e leʻo ʻo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola, ʻo ʻikai ngata pē ki Heʻene kau palōfitá, kae fakafou ʻiate kinautolu ki he kau mēmipa angamaheni ʻo e Siasí ʻo hangē ko kitautolú.

ʻI he māhiná ni, ʻoku ʻoatu ʻe he ngaahi makasiní ha ngaahi faingamālie kehekehe ke ke talanoa ai ki hoʻo fānaú, kau ai ʻa e fakahaá, founga ʻoku ngāue aí, pea ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke folofola kiate kinautolu.

Ngaahi Fealeaʻaki ki he Ongoongoleleí

Nonga ʻi Heʻene Ngaahi Talaʻofá (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6)

Fakaʻaliʻali ʻa e pousitā ʻi he peesi 2 pea lau ʻa e ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí mei he vahe 6. Ko e talaʻofa ʻeni naʻe foaki kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi ʻEpeleli ʻo e 1829. ʻI he taimi ko iá, ne kei taʻu 23 pē ʻa Siosefa ka kuó ne ʻosi fehangahangai mo e fakasītuʻaʻí mo e fakatangá. Kuo tokoniʻi fēfē nai ʻe he ngaahi folofola ko ʻení ʻa Siosefa mo ʻŌlivá? ʻE ʻaonga fēfē nai ʻa e ngaahi folofola ko ʻení ki he ngaahi pole ʻi homou moʻuí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻeni kuo talaʻofa maí?

Kau Palōfitá mo e Fakahā Fakafoʻituituí Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1)

ʻOku folofola ʻa e ʻEikí kiate kitautolu fakafoʻituitui pea fakafou ʻi he kau palōfitá (vakai vahe 1). Ngāue ʻaki ʻa e “Ngaahi Tefitoʻi Meʻa Mahuʻinga ʻo e Ongoongoleleí” ʻi he peesi 10 ke tokoni ki hoʻo fānaú ke nau ako lahi ange kau ki he fakahaá. Fakakaukau ke lau fakataha ʻa e pōpoaki meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he peesi 6. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku folofola atu ʻe he ʻOtuá kiate koe ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá? ʻE hoko hoʻo muimui ki heʻene faleʻí ke fokotuʻu ai ha ngaahi taumuʻa ʻi he polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú. (Ki ha fakamatala lahi ange kau ki he tefito ko ʻení, te ke lava foki ʻo mamataʻi pe lau ʻa e lea ʻa Palesiteni Nalesoni, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 93–96.)

Tokoni ki he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻOua naʻa liʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau ʻi he peesi 26 ʻokú ne poupouʻi hoʻo ako fakauike ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú.

Ako Fakafāmili Fakafiefia

Fekumi kia Kalaisí

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994), “Meimei ko e peesi kotoa ʻo e … Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava … ʻoku akoʻi mai fekauʻaki mo e ʻEikí.”1

  1. Seti ha uasi ki he miniti ʻe ua.

  2. ʻE fakasio vave ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he kamataʻanga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ke lau ʻa e lahi ʻo e veesi folofola te nau maʻu ʻoku lave kia Kalaisí. Kamata ʻi he talateú pea fakaʻosi ʻaki ʻa e vahe 9.

  3. Hili e ʻosi e taimí, ʻoange ha taimi lahi ange maʻá e tokotaha takitaha ke fili ha taha ʻo e ngaahi veesi ʻoku mahuʻingamālie moʻoni kiate kinautolú. Taufetongi ʻi hono vahevahé.

Fealeaʻakí: Te tau ngaohi fēfē nai ʻetau ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he taʻú ni ke fakatefito ʻia Kalaisí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau “tokanga” ai ki he leʻo ʻo e ʻEikí?

1, 2, 3, ʻOkú Ne Folofola kiate Au

ʻOku ngāue fakataha ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Tohi Tapú pea mo e Tohi ʻa Molomoná ki hono akoʻi kitautolu kau kia Kalaisi mo ʻEne ngaahi fakahā kiate kitautolú. ʻOku fakamatalaʻi mai ʻe he talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá te tau lava ʻo fanongo ki he “leʻo vaivai mo mālohi ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” ʻi he ngaahi fakahā ʻoku maʻu ʻi he tohi ko ʻení.

  1. Vahe fakafufū ki he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ha mataʻifika: (1) ko e Tohi Tapu, (2) ko e Tohi ʻa Molomona, pe (3) ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava.

  2. ʻE kumi ʻe he tokotaha kotoa ha veesi mahuʻinga ʻi he tohi ko iá ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e “leʻo vaivai mo mālohi” ʻoku akoʻi mo fakamatalaʻi mai ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní kiate kitautolu.

  3. Taufetongi ʻi hono vahevahe leʻolahi ha ngaahi veesi taʻe te ke fakahā ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá. ʻE puke hake ʻe ha niʻihi ʻa e tuhu ʻe 1, 2, pe 3 ke mateʻi ʻaki pe ko e folofola fē ʻoku haʻu mei ai ʻa e veesi takitaha.

Fealeaʻakí: ʻOku ngāue fakataha fēfē nai ʻa e ngaahi folofola mei he kuonga muʻá mo e ngaahi fakahā fakaonopooni ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ke tokoniʻi kitautolu ke tau ako lahi ange kau kia Kalaisi mo fanongoa Hono leʻó? Te tau fakatupulaki fēfē nai ʻetau malava ke fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá he taʻu ní?

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ezra Taft Benson, “The Gift of Modern Revelation,” Ensign, Nov. 1986, 79.

Paaki