2021
Taneto Footi—Seni Katalina, Samaika
Sānuali 2021


Deneto Forde

Seni Katalina, Samaika

ʻĪmisi
Deneto and son reading scriptures

Faitā ʻa Christina Smith

Naʻe ʻikai fuʻu lelei ʻeku akó, ko ia ai naʻe ʻikai lelei ʻeku laukongá pe tohí. Ko e meʻa pē ne u lavá ko hono tohi hoku hingoá. Naʻe ʻomi ʻe ha kaungāmeʻa ne u ngāue mo ia ha fika telefoni pea talamai ʻoku totonu ke u tā ki ai. Naʻá ku tā pea ko ha fefine faiako ia ʻi he akoʻanga māʻolungá. Naʻá ne fakaafeʻi au ki ha kalasi laukonga. Hili ha taimi siʻi, naʻá ne fakaafeʻi au ki he lotú mo ha ngaahi ʻekitivitī.

Naʻá ku ʻalu ʻi ha ʻaho ʻe taha ki he lotú peá u fetaulaki ai mo e ongo faifekau. Naʻá na pehē ʻokú na fie akoʻi kiate au ʻa e ongoongoleleí. Ko e meʻa ʻe taha naʻá ne tohoakiʻi ʻeku tokangá ko e palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻe ʻi ai ha taʻefiemālie ʻiate au koeʻuhí naʻá ku pehē loto maʻu pē ʻoku mahulu hake ʻa e moʻuí ʻi he meʻa pē ne u mamata ki aí.

Naʻe ʻi ai haʻaku ngaahi fehuʻi. “Naʻe kamata kotoa nai ʻeni mei fē?” “Naʻá ku haʻú mei fē?” Naʻe talamai ʻe he ongo faifekaú, “Naʻá ke moʻui kimuʻa ʻi he moʻui ko ʻení. Naʻá ke nofo mo hoʻo Tamai ʻi Hēvaní. Naʻá ke haʻu ki hení ko ha sivi ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke fakahokó ke ke foki hake ʻo nofo mo Ia. ” Ko e tali ʻeni ki heʻeku ngaahi fehuʻí!

Naʻe akoʻi foki kiate au ʻe he ongo faifekaú, kuo fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻikai haʻaku ʻilo kau ki he meʻa ko iá. Ko e meʻa pē naʻá ku ʻiló, naʻe pekia ʻa Sīsū Kalaisi maʻaku. Hili ha māhina ʻe taha, naʻe papitaiso au ʻi hoku taʻu 25.

Naʻá ku fie ngāue fakafaifekau. Hili ha taʻu ʻe taha mei hoku papitaisó, naʻá ku ʻalu ki he Lepupelika Tominikení ke maʻu hoku ʻenitaumení ʻi he Temipale Santo Domingo Dominican Republic koeʻuhí naʻe ʻikai ha temipale ʻi Samaika. Kapau naʻe ʻi ai ha temipale ofi kiate au ʻi Samaika, te u ʻalu he ʻaho kotoa kapau te u lava.

Naʻá ku hū ki he senitā akoʻanga fakafaifekau ʻi he Lepupelika Tominikení peá u ako e meʻa ke fai ke u hoko ai ko ha faifekau lelei ange. Naʻá ku foki mai ki Samaika ʻo ngāue fakafaifekau ai ʻi he taʻu ʻe ua. Kapau te u lava ʻo toe ngāue fakafaifekau, te u ngāue koeʻuhí he naʻe fakafiefia ia. ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi fakafiefia mo e fakamamahi ʻi he misioná pea ʻoku lahi ha meʻa ke ako, ka naʻá ku fiefia ai.

ʻI heʻeku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pe ko e Tohi Tapú. Lolotonga ʻeku ako mo hoku hoá, ne u kole ange ke ne tokoniʻi au ke u lau ha potufolofola naʻe ʻikai ke mahino kiate au. Naʻá ne tokoniʻi au ke u ʻilo ʻa hono ʻuhingá. Hili ha ngaahi taimi, naʻe fakaʻau ke lahi ange e meʻa ne u ʻiló. ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú, kuo kakato ʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná, Fuakava Foʻoú, konga ʻo e Fuakava Motuʻá pea mo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. ʻOku ou lava he taimí ni ʻo lau ha meʻa pē ʻe ʻomi ʻe ha taha kiate au. ʻOku ou lava ʻo tokoniʻi au mo hokohoko atu hono ako lahi ange ʻa e ongoongoleleí. ʻOku ou ʻilo ko hoku tāpuaki ia ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú.

ʻOku ʻomi ʻe he ongoongoleleí ha ʻuhinga ke u hokohoko atu ai ʻi he moʻuí mo fekumi ki ha ngaahi ʻaho lelei ange.

ʻOku fakafiefia ke vahevahe ia. Taimi ʻe niʻihi te u fetaulaki mo ha taha ʻoku loto-mamahi he ʻaho ko iá pe ko ha taha ʻoku hohaʻa fekauʻaki mo e moʻuí. Mahalo pē kuo mālōlō ʻenau kuifefiné, tamaí, pe ko ha taha ofi kiate kinautolu. ʻOku ou lava ʻo talanoa kiate kinautolu fekauʻaki mo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pea fakafeʻiloaki e palani ʻo e fakamoʻuí kiate kinautolu. Koeʻuhí ko hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻoku tau ʻilo ai kau ki he palani ʻo e fakamoʻuí.

Paaki