2021
Te u Tupulaki Fēfē Nai ʻi he Hala ʻo e Fuakavá Lolotonga ʻEku Kei Taautahá?
ʻAokosi 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Te u Tupulaki Fēfē Nai ʻi he Hala ʻo e Fuakavá Lolotonga ʻEku Kei Taautahá?

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi he ʻOtu Motu Filipainí ʻi Northern Samar.

Tatau ai pē pe ko e hā e faʻahitaʻu ʻo e moʻuí ʻoku tau ʻi aí, ʻoku ʻuhinga ʻa e laka ki muʻá ki he ʻunu atu kia Kalaisí.

ʻĪmisi
finemui ʻi ha kote lanu pingikī

ʻI heʻeku foki ki Filipaini hili ʻeku ngāue fakafaifekaú, ko e ʻuluaki meʻa pē naʻá ku fie fakahokó ko haʻaku feʻiloaki mo ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻui taau ʻa ia te u lava ʻo mali mo ia ʻi he temipalé mo langa ha fāmili ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí.

Naʻá ku fakakaukau ʻe faingofua pē hono maʻu iá. Ka ko e hili ʻeni ha ngaahi taʻu siʻi mei heʻeku foki ki ʻapí, kuo teʻeki ai ke u maʻu ha taha ke ma mali.

Naʻá ku feinga maʻu pē ke aʻusia ʻeku ngaahi taumuʻá ʻi he kotoa ʻeku moʻuí. ʻI he ako māʻolungá, naʻá ku fokotuʻu ai ha ngaahi taumuʻa ki hoku kahaʻú, tautautefito ki ha ngaahi taumuʻa te nau tokoniʻi au ke u fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá—ʻa e hala pē taha te ne tataki au, mo kitautolu kotoa, ke foki ʻo nofo mo e Tamai Hēvaní.

Naʻá ku fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ke u ʻosi mei he seminelí mo e ʻinisititiutí, ke fakaʻosi ʻeku akó, ke maʻu hoku ʻenitaumení ʻi he temipalé, ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ke maʻu ha ngāue fakatatau ki hoku mataʻitohí, pea mo faʻu ha fāmili taʻengata.

Kuó u lavaʻi kotoa e ngaahi taumuʻa ko iá, makehe mei he taha, pea neongo ʻeku laukau ʻaki e meʻa kotoa kuó u lavaʻí, ka kuó u faʻa ongoʻi he taimi ʻe niʻihi hangē kuo tuʻu ʻeku fakalakalaká.

Kiʻi Tuʻu Fakataimi Lolotonga e Fakalakalaká

Kuo taʻu lahi ʻeku fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ʻi he fekumi mo lotua ke maʻu ha taha ke u nofo mo ia ʻo taʻengata. Kuó u talangofua maʻu pē ki he ngaahi fekaú, fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau taki ʻi heʻeku moʻuí, mo feinga ke moʻui taau ke hū he temipalé. Ko ia, ʻi heʻeku taʻefiemālié, kuó u faʻa fifili he taimi ʻe niʻihi pe ko e hā hono ʻuhingá, hili haʻaku feinga mālohi, ʻoku teʻeki pē ke u lava ʻo aʻusia ʻa e taumuʻa ʻe taha ko ʻení peá u faʻa ongoʻi ʻoku ʻikai ke u lava ʻo laka atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Ko e hā ʻeku fehalaākí?

ʻI ha pō ʻe taha naʻá ku fuʻu mātuʻaki ongoʻi loto-foʻi ʻaupito fekauʻaki mo hoku tuʻunga malí mo e ʻikai ha fakalakalaká, ko ia naʻá ku fakahā ange ʻeku ngaahi ongó ki he Tamai Hēvaní. Naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻikai ke u tupulaki, taʻelata, mo hē. ʻI heʻeku lotu mo fakalaulaulotó, ne hoko mai ha fakamanatu mahino kiate au:

“Falala [ki he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa. …

“Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalungá” (Lea Fakatātā 3:5–6

ʻI he momeniti ko iá, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe kau ʻi he “ngaahi hala” ko iá ʻa e hala ʻo e fuakavá.

Naʻe fakamanatu mai kiate au kapau te u “tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá” ʻi heʻeku moʻuí, ʻo hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni,1 Te Ne tataki au kia Kalaisi pea foaki mai kiate au ha mālohi fakalaumālie, ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí, pea mo ha fakalakalaka taʻengata.

Fakataumuʻa atu kia Kalaisi

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni (1915–94) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e meʻá ni: “Fokotuʻu hoʻo ngaahi taumuʻá. … Kae ʻoua naʻá ke loto-foʻi koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke mahino ha ngaahi ikuna. Fakamanatu kiate koe ʻe lava ke mahuʻinga ange ʻa e faifeingá ʻi he aʻu ki aí.”2

Naʻe fuoloa fau ʻeku tokanga taha pē ki heʻeku ngaahi ʻamanaki ki he malí mo ʻeku “tōnounou” ʻi he ʻikai ke u aʻusia ʻa e fuakava ko iá. Kuo ngalo ʻiate au ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakava kuó u fakahokó pea mo hono tokoniʻi au ʻe he ngaahi fuakava ko iá ke u laka atu kia Kalaisí.

Kuo ngalo ʻiate au ʻa e fakaʻofoʻofa hoku ngaahi tūkungá. Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻaku fānau pe ngaahi fatongia lahi ʻi ʻapi ʻi he taimí ni, ʻoku ou maʻu ai ha taimi ke fakatupulaki ha ngaahi taukei lahi ange ki he kahaʻú. ʻOku ou lava ʻo foaki ha konga lahi hoku taimí ke tokoniʻi e niʻihi kehé mo ngāue fakaetauhi kiate kinautolu ʻi hoku uōtí. ʻOku ou lava ʻo feʻiloaki mo ha kakai tokolahi ange mo ako meiate kinautolu. ʻOku ou fakaʻaongaʻi ha taimi ke fakaleleiʻi ai hoku ngaahi vā fetuʻutaki mo ʻeku ongomātuʻá mo e ngaahi tokouá. Kae mahuʻinga tahá, ʻoku ou kei maʻu pē ha ngaahi faingamālie lahi ke hokohoko atu ʻeku hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí.

Kuó u fakatokangaʻi kapau ʻoku ou kei fononga pē ʻi he hala ʻokú ne tataki au kia Sīsū Kalaisí, ta ʻoku ou kei ʻi he feituʻu pē ʻoku fie maʻu ke u ʻi aí.

ʻOku ou laka atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Naʻe toe akoʻi mai foki ʻe Palesiteni Nalesoni “ko e fē pē feituʻu ʻoku mou ʻi ai ʻi he hala ʻo e fuakavá … ʻoku ou palōmesi kiate kimoutolu ʻo kapau te mou fakahoko fakamoʻomoʻoni mo taʻetūkua e ngāue fakalaumālie ʻoku fie maʻu ke fakatupulaki e taukei mahuʻinga mo fakalaumālie ʻo hono ako e founga ke fanongo ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te mou maʻu e fakahinohino kotoa pēte mou fie maʻu ʻi hoʻomou moʻuí.”3

ʻOku ou ʻilo kapau ʻe tataki au ʻe he Laumālié, ʻe tataki au ki he feituʻu ʻokú Ne finangalo ke u ʻi aí, pea ʻi heʻene peheé, ko e feituʻu ia ʻoku ou fie ʻi aí.

Te Tau Lava Fēfē Nai ʻo Fakalakalaka Maʻu Pē?

Kapau ʻoku ʻi ai ha taimi ʻokú ke ongoʻi loto-foʻi pe ongoʻi taʻe fiemālie ai ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻoku ou ʻiloʻi e ongo ʻokú ke maʻú. Ne ʻi ai ha ngaahi taimi naʻá ku ongoʻi taʻe fiemālie ai pe liʻekina ʻi he lotú koeʻuhí ko e teʻeki ke u malí. Kuó u fanongo foki ʻi ha ngaahi hua lelei mei hoku fāmilí mo e uōtí fekauʻaki mo hoku tuʻunga malí—ʻo hangē ko ia ʻoku hoko ki he tokolahi ʻo kitautolu kakai tāutahá.

Ka kuó u ʻiloʻi neongo pe ko e hā hoku tūkungá, te u kei lava maʻu pē ʻo fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá. Te u lava ʻo tokanga taha ki he ngaahi fuakava kuó u fakahokó pea mo e fakalakalaka mo e ngaahi talaʻofa taʻengata ʻoku maʻu mei hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava ko iá.

Neongo pe ko e hā hotau tūkunga lolotongá, ʻoku tau maʻu e faingamālie ke fakalakalaka pea hoko ko e kakai tauhi fuakava ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau aʻusiá.

Hangē ko hono faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEma Sāmitá, te tau lava ʻo “liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, pea fekumi ki he ngaahi meʻa ʻo ha maama lelei ange” pea piki maʻu ki heʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ( Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava25:10)..

Tatau ai pē pe ʻokú ke mali pe teʻeki mali, ʻi ai haʻo fānau pe ʻikai, ʻe lava ke tau fakalakalaka kotoa pē ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻi heʻetau muimui ki Heʻene faleʻí, ʻofa mo tokoni ki he niʻihi kehé, fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻoku lolotonga maʻú, ongoʻi mo fakahaaʻi ʻetau houngaʻiá, ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻi hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, fakahoko e ngāue hisitōlia fakafāmilí, fua totonu hotau ngaahi uiuiʻí, feinga ke moʻui taau maʻu pē ke hū he temipalé, mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau nofo maʻu ʻi he halá.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻi heʻetau hokohoko atu ke ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo ʻetau ngaahi fuakavá mo e mālohi fakalaumālie ʻoku nau ʻomí, te tau lava ʻo teuteuʻi kitautolu (mo e māmaní) ki he taimi ʻe toe hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí, pea te tau mateuteu lelei ange ai ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ki he kahaʻú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 92.

  2. Marvin J. Ashton, “Choose the Good Part,” Ensign, May 1984, 11.

  3. Russell M. Nelson, “ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” (fakataha lotu fakaemāmani lahi ʻa e toʻu tupú, 3 Sune, 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

Paaki