2021
Ko Hono Ikunaʻi ha Tipeití
ʻAokosi 2021


Ko Hono Ikunaʻi ha Tipeití

Naʻá ku ʻilo ʻoku ʻikai ke makatuʻunga e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú ʻi hotau tuʻunga fakaakó, ngāué, pe malava ke ikunaʻi ha tipeití.

ʻĪmisi
cell phone screen with angry emoji

Ngaahi ʻīmisi mei he Getty Images

Naʻe manukiʻi au ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi ha fealeaʻaki fakapolitikale mālie ne fakahoko ʻi he ʻinitanetí koeʻuhi ko e tuʻunga fakaako ne u maʻu ʻi he kolisí.

Ne u fiefia ʻi ha tipeiti lelei, ka naʻe fuʻu vevela e ʻohofi fakatāutahá. Naʻe fakamamahi e ngaahi laú koeʻuhí he naʻa nau fehuʻia ʻe nautolu hoku mahuʻinga fakatāutahá. Ko e meʻa naʻe toe kovi angé he ko e tokotaha naʻá ne fai mai e laú ko ha mēmipa ia ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Neongo ia, ʻi heʻeku fakakaukau atu ki aí ne kamata ke u ʻiloʻi ne u fai pē ʻe au mo ha ngaahi lea ke ne fakamaʻamaʻaʻi ha taha koeʻuhí ka mau mālohi he feʻauhí. Ne u fakatokangaʻi ʻoku lahi e ʻasi ʻa e faʻahinga ʻulungaanga ko ʻení ʻi he sosaieti ʻoku ou nofo aí.

Ne u ako ʻo ʻiloʻi ʻe lava ʻi he ʻikai ke te fakatokangaʻi e ngeia ʻo e niʻihi kehé ke hoko ai ha fuʻu maumau lahi tautefito ki he Siasí. Naʻe lea mālohi e palōfita ko ʻAlamaá ʻo fakafepakiʻi e “femehekaʻakí, mo e fetēlení, mo e fakafāsifasí, mo e fefakatangaʻakí, pea mo e loto-hīkisiá” ʻi he Siasí (ʻAlamā 4:9). Naʻá ne mamata ki he hoko ʻa e faʻahinga ʻulungaanga ko ʻení ko ha “fuʻu maka-tūkiaʻanga” ki he tupulaki ʻa e Siasí (vakai, ʻAlamā 4:10).

Ne hanga ʻe he meʻa ne hokó ʻo ʻai ke u fakakaukau ki hoku mahuʻinga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻI hono fai ha ako lahi angé, ne u maʻu ha lea ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne akoʻi mai ʻoku “ʻofaʻi kitautolu [ʻe he Tamai Hēvaní] he ʻokú Ne fonu ʻi ha ʻofa ʻoku māʻoniʻoni, maʻa mo taʻefakangatangata ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi. ʻOku tau mahuʻinga ki he ʻOtuá ʻo ʻikai koeʻuhí ko hotau ongoongó, ka koeʻuhí ko ʻEne fānau kitautolu.”1

Naʻá ku ʻilo ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú ʻoku ʻikai ke makatuʻunga ia ʻi hotau tuʻunga fakaakó, ngāué, pe malava ke ikunaʻi ha tipeití. ʻOku haohaoa, taʻefakangatangata mo tauʻatāina e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú koeʻuhí he ko Ia ʻa ʻetau Tamaí pea ko ʻEne fānau kitautolu.

Naʻe mōlia atu ʻeku loto-tāufehiʻá ʻi heʻeku ongoʻi e fuʻu ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku lelei pē ke ʻoua ʻe tui tatau mo e niʻihi kehé, ka ko e fakafekiki ko ia mo ha tahá ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ia ʻe maʻu ai ka ko e loto-mamahi pē mo e maumau.

Kapau naʻe loto-fiemālie ʻa Sīsū Kalaisi ke tuku hifo ʻene moʻuí, ʻoku ou ʻiloʻi te tau lava ke toʻo atu ʻetau loto-hīkisiá, sio fakalaka atu mei he laukau ʻa e māmaní, kae fefakamahuʻingaʻaki ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he ʻOtuá. ʻI Heʻene ʻafio maí, ʻoku mahino lelei hotau tūkungá mei he anga ʻetau fakafeangai ki he niʻihi kehé kae ʻikai ko haʻatau ikunaʻi ha tipeiti ‘i he ʻinitanetí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2009, 22–23.

Paaki