2021
Mei he Kautaha Tuituí ki he Fineʻofá
ʻAokosi 2021


Fuofua Houʻeiki Fafine ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Mei he Kautaha Tuituí ki he Fineʻofá

Ko e hā ha tokoni ʻe fai ʻe Makeleta Kuki ko ha fefine teʻeki ke mali mo siʻisiʻi ʻene koloá, ki hono langa ʻo e Temipale Nāvuú?

ʻĪmisi
Margaret Cook sewing

Tā fakatātā ʻa Toni Oka

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1840 ʻi Nāvū, naʻe masiva e Kāingalotú pea siʻisiʻi e ngaahi koloá. Naʻe fie maʻu ke nau kau kotoa ki hono langa ʻo ha ngaahi ʻapi mo ha ngaahi pisinisi. Ka naʻe tukutaha ʻenau tokangá ki hono langa ʻo e Temipale Nāvuú.

Naʻe toutou ui foki ʻe he kau taki ʻo e Siasí e Kāingalotu ʻi he ʻēliá mo muli ke tokoni ki he langá mo e ngaahi naunaú. ʻI he nusipepa ʻa e Siasí ko e Times and Seasons, naʻe akoʻi e Kāingalotú ʻoku “langa ʻaki e Temipalé e vahehongofulú mo e moʻui fakatāpuí, pea ʻoku tauʻatāina ʻa e taha kotoa pē ke fakatāpui e meʻa kotoa pē ʻoku nau loto ke foakí … , ʻo tatau ai pē pe ko e paʻanga pe ko ha faʻahinga meʻa pē ʻoku tāpuekina ʻaki iá.” Naʻe toe poupouʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí e Kāingalotú ke nau foaki ha “mohenga, sitōkeni, sikaafi, sū, faʻahinga vala pē, mo e koloa mei he falekoloá … ke tokoni ki he kau ngāué ʻi he faʻahitaʻu momoko ko ʻení.”1

ʻI he ʻaho 1 ʻo Māʻasi 1842, naʻe ʻaʻahi ai ʻa Makeleta Kuki kia Sela Kimipolo ke fai haʻane tuitui. Naʻá na talanoa ki he kole ko ia naʻe toki fai mai ki hono tokoniʻi ʻo e kau langa temipalé. Naʻe fuʻu siʻisiʻi e koloa ʻa Makeletá, ka ʻe lava heʻene taukei he tuituí ʻo tokoniʻi kinautolu ʻoku nau fie maʻu ha valá. Naʻe pehē ʻe Makeleta, kapau ʻe lava ke maʻu e tupenú te ne “fiefia ke tokoni ʻi he tafaʻaki tuituí.”2 Naʻe talaange ʻe Sela te ne lava ke maʻu mai e tupenú, pea ʻi he lolotonga ʻena talanoá, naʻá na fakakaukau pe ʻoku ʻi ai mo ha niʻihi kehe ʻoku loto ke tokoni. Naʻá na talanoa mo ha ngaahi kaungāmeʻa kau ki hono fokotuʻu ʻo ha kautaha tuitui.

Naʻe iku tokoniʻi ʻe he fepōtalanoaʻaki ko ʻeni ʻa Makeleta mo Sala ʻi ha ueʻi fakalaumālié, mo ha ngaahi fakafehokotaki mo ha niʻihi kehe ne tataki fakalaumālié, ʻo kau ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko e tali ki aí, ko hono fakahā ʻe he ʻEikí ki Heʻene palōfitá ʻoku ʻi ai Haʻane “meʻa ʻoku lelei ange” maʻá e houʻeiki fafiné pea ueʻi fakalaumālie ai ʻa Siosefa ke fokotuʻu kinautolu ʻi he malumalu “ʻo e sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”3 Naʻe fakatoka heni ʻa e fakahā ʻoku tau ʻiloʻi he ʻahó ni ko e Fineʻofá, ko e taha ia ʻo e ngaahi kautaha ngāue tokoni motuʻa taha mo lahi taha ʻi he māmaní maʻá e houʻeiki fafiné.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Baptism for the Dead,” Times and Seasons, Dec. 15, 1841, 626, 627; naʻe fakaleleiʻi ʻa e sipelá.

  2. Ngaahi Manatu Melie kia Sarah M. Kimball, ʻi he Ngaahi ʻOfeine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 11.

  3. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 12.

Paaki