2021
Maʻu ʻa e Poupou Fakalaumālie hili e Kau Tokotaha mai ki he Siasí
ʻAokosi 2021


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Maʻu ʻa e Poupou Fakalaumālie hili e Kau Tokotaha mai ki he Siasí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Vēsinia, USA.

Naʻe teʻeki ai ke u ongoʻi fuʻu vā mamaʻo mei heʻeku ongomātuʻá, ka naʻe hanga ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fekauʻi mai ha kau ʻāngelo ke nau fakamālohia au.

ʻĪmisi
men sitting on a handrail

Kiate au, naʻe mohu faingataʻa mo fakataʻelata ʻeku kau tokotaha mai ki he Siasí, taʻe kau ai e ngaahi fakamoʻoni fakapapau ʻa hoku ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí.

Ko hono ʻilo ko ia e Siasí ko hano tali ia ki haʻaku lotu ne u tali fuoloa ki ai ke mahino lelei ange hoku Fakamoʻuí pea ke u moʻui ʻo hangē ko Iá. Ka naʻá ku haʻu mei ha fāmili ʻoku nau mateakiʻi moʻoni e siasi Papitaisó, pea ko ʻeku fili ko ia ke kau ki he Siasí naʻe fakafisingaʻi fefeka pea ʻi ai mo e maʻu hala.

Naʻe loto ʻeku ongomātuʻá ke fai e meʻa naʻá na pehē ʻʻe lelei taha kiate aú pea naʻá na tui ko ʻeku mavahe mei homau siasi fakafāmili ne u tupu hake aí, te ne fakaʻauha ʻeku tuí.

Ne fakaʻau ke toe faingataʻa ange he taimi ne mālōlō ai ʻeku tangataʻeikí ʻi he kanisaá kimuʻa peá u papitaisó. Naʻe fuʻu faingataʻa moʻoni e ongo e mole ʻeku tangataʻeikí mo hono fai ʻo e fili ki he finangalo ʻo e ʻOtuá mo e loto hoku fāmilí.

Ne u ongoʻi puputuʻu moʻoni pe ko e hā te u faí.

Ko e Kau ʻĀngelo ʻa e Tamai Hēvaní

ʻI he taimi naʻe faingataʻaʻia ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Ketisemaní, naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ha ʻāngelo ke ne fakamālohia Ia (vakai, Luke 22:43). ʻOku ou tui ko hono fekauʻi mai ha ʻāngelo ke ne tokoniʻi ʻa Kalaisí, ko e fakahaaʻi ia e ʻofa taʻetūkua ʻa e Tamai Hēvaní. Naʻe hoko mo ia kiate au, ʻi Heʻene fekauʻi mai ha kau ʻāngelo ke fakamālohia aú.

Naʻe kau ʻi he kau ʻāngelo ko ʻení ʻa Sisitā Nefa mo Sisitā Simolokomu, ko e ongo faifekau naʻá na fuofua akoʻi aú. Naʻá na maʻu ha fakamoʻoni mo ha poto ke tataki au ʻi he ngaahi fehuʻi lahi ne u fakahokó. Ko e lahi ange ko ia ʻeku fakamoʻoniʻi e ʻofa ʻa Kalaisí meiate kinauá, ko e lahi ange ia ʻeku fakaʻau ke ʻofa he ongoongoleleí.

Hili ha ngaahi taʻu mei hoku papitaisó, ne u talanoa mo Sisitā Simolokomu ʻo fakamālō ki ai heʻene kei loto-lelei ke tali ʻeku ngaahi fehuʻí. Naʻá ku toe fakahaaʻi ange ʻeku fakaʻamu naʻe ʻikai ke u fakahohaʻasi ia.

Naʻá ne kata pē mo pehē mai, “Mākusi, te ke lava pē koe ʻo ʻomai kiate au ha ngaahi fehuʻi kau ki he ongoongoleleí ʻi he toenga hoʻo moʻuí.”

Naʻe fakanonga moʻoni ke ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha taha te u lava ʻo maʻu mei ai e ngaahi talí. Ne hoko ʻa Sisitā Nefa mo Sisitā Simolokomu ko ʻeku ongo faiako ʻi he ongoongoleleí, ʻo tokoniʻi ke tataki au ʻi he hala ʻo e uluí mo tokoniʻi ke mahino kiate au e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Ka naʻe ʻikai ko kinaua pē naʻá na tataki aú.

Ko Hono ʻIloʻi ha Kau Faiako Kehé

Naʻá ku faʻa saiʻia ʻi hono fai ha fealēleaʻaki fakalaumālie mo hoku fāmilí. Ka ʻi he taimi ne u kau ai ki he Siasí, naʻe fuʻu faingataʻa—ke toe fai e ngaahi talanoa peheé—ʻi ha ngaahi taimi. Ne u ongoʻi tuenoa kae ʻikai ha tupulaki ʻi he ngaahi fealeaʻaki fakalaumālie mo hoku fāmilí.

Ko hono moʻui ʻaki ko ia e ongoongoleleí taʻe kau ai hoku fāmilí ko ha meʻa faingataʻa ia naʻe ʻikai ke u lava ʻo kātekina tokotaha. Ka naʻá ku houngaʻia ʻi he tokoni ʻeku Tamai Hēvaní mo e pīsope faivelenga ʻi hoku uooti ʻo e kau taautaha lalahi kei talavoú.

Naʻá ku tupulaki fakalaumālie maʻu pē, ʻi ha faʻahinga meʻa pē ne u talanoa ki ai mo ʻeku pīsopé. Naʻá ku ongoʻi e tokoni mo e ʻofa ne u fie maʻú.

Mahalo pē ko hoʻo fiemaʻu fakalaumālié ʻoku ʻikai ke feau ia ʻe ha pīsope. Ka ʻe ʻi ai ha faiako ʻinisititiuti, ko ha palesiteni fakamisiona, ko ha ongomātuʻa faifekau matuʻotuʻa, ko ha tangata pe fefine ngāue fakaetauhi, ko ha kaungāmeʻa, mo ha niʻihi kehe te nau lava ʻo tokoniʻi koe.

Te tau maʻu fēfē e kau faiako ko iá ʻi heʻetau moʻuí? Ko e taha e sitepu mahuʻinga tahá ko hono fai ho lelei tahá ke hokohoko atu hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí. Pea te ke lava ʻo falala ʻe lava (mo malava) ʻe ha Tamai Hēvani haohaoa ʻo tataki mai ha kakai anga faka-Kalaisi tokolahi ke nau tokoniʻi koe.

Te ke lava foki ʻo maʻu ha faiako ʻaki haʻo lata ki ha ngaahi tūkunga ʻoku leleí. Ko hono fakahoko ko ia ha ngāue fakaetauhí, fakahoko totonu ha uiuiʻí, foaki ha meʻakai maʻá e kau faifekaú pea kau fakataha mo kinautolu ʻi he ngaahi akoʻí, kau ki he ʻinisititiutí, mo fai hoʻo fakamoʻoní, ko ha ngaahi founga kotoa ia te ne fakatupu ha ngaahi faingamālie ke fakatupulaki ai ha vā fetuʻutaki lelei.

Falala ki he Tamai Hēvaní

ʻI hono kotoa ʻeku fonongá, ko e taimi kotoa pē ʻoku ou ongoʻi liʻekina ai, ʻoku kei hokohoko atu pē hono fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní ha kau ʻāngelo ʻi hoku halá ke nau fakafiemālieʻi mo fakamālohia aú.

Naʻá ku fakatokangaʻi ne teʻeki ai pē ke ʻi ai ha taimi ia te u taʻe maʻu ai ha tokoni. Naʻe tataki maʻu pē au ʻe he Tamai Hēvaní ke fai ha tokoni, tautefito ki he taimi ne hoko ai ha fetōʻaki ʻi ʻapí. Ko e meʻa pē naʻe fie maʻu ke u faí ko hono tauhi ʻeku tui kiate Iá pea fakaava hoku mata mo e telinga fakalaumālié ki Heʻene tatakí mo e ngaahi tāpuakí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he molumalu ki hono moʻoni e ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí:

“Ka mou fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo ʻene māʻoniʻoní; pea ʻe fakalahiʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu” (Mātiu 6:33).

ʻOku ou poupou atu ʻi he ʻofa, ke ke kau maʻu pē ki he ongoongoleleí ʻi hoʻo lotu ki he Tamai Hēvaní ke ne tataki koe ki he ngaahi vā fetuʻutaki lelei, mo ha kau fai fakahinohino te nau tokoniʻi koe ke ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá pea foki hake kiate Iá.

Paaki