2022
Ko e Angaʻofa ʻo e Fuakava Taʻengata ʻa e ʻOtuá
ʻOkatopa 2022


“Ko e Angaʻofa ʻo e Fuakava Taʻengata ʻa e ʻOtuá,” Liahona, ʻOkatopa 2022.

ʻOku Talitali Lelei Kimoutolu ki he Makasini ko ʻEní

Ko e Angaʻofa ʻo e Fuakava Taʻengata ʻa e ʻOtuá

ʻĪmisi
fakataha mai ʻa e kakaí ki he ouau papitaisó

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2020, naʻe fai ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻene lea mahuʻinga ko e “Tuku ke Langilangiʻia ʻa e ʻOtuá.” Naʻá ne pehē kuo laka hake he taʻu ʻe 36 ʻene ako ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí, kau ai e ngāue fakafaifekau ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé pea mo e “fuakava naʻe fai mo kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi honau hakó” (Liahona, Nōvema 2020, 92).

ʻI he ʻaho 31 ʻo Māʻasi 2022, naʻá ne vahevahe ha meʻa lahi ange mei heʻene akó ʻi ha fakataha mo e kau taki māʻolunga ʻo e Siasí. Naʻá ne ongoʻi naʻe ueʻi ia ke ne vahevahe ʻa e pōpoaki tatau mo e kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻi he makasini Liahona ʻo e māhina ní. ʻOku akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene fakamatalá, “Ko e Fuakava Taʻengatá” (vakai, peesi 4), ha meʻa lahi ange fekauʻaki mo e meʻa kuó ne ako fekauʻaki mo e vā fetuʻutaki fuakava ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú.

Naʻe fakaava hoku ʻatamaí ke u mamata ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻi ha ngaahi founga foʻou ʻi heʻeku ʻilo ʻoku ʻuhinga ʻa e ʻIsilelí ko e “tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá.” Kuó u fakatokangaʻi ʻeni kuo fakaava ʻe Palesiteni Nalesoni hoku lotó ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e hesed, ko ha foʻi lea faka-Hepelū ʻoku faʻa liliu ko e “angaʻofa.” Kuo liliu ʻe he mahino ki he founga ʻoku fakatupulaki ai ʻe he ngaahi fuakavá ʻa e vā fetuʻutaki ʻofa ko ʻeni ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá mo ʻEne fānaú ke u vakai ai ki hoku vā fetuʻutaki mo Iá.

ʻI heʻetau ako ʻa e ngaahi akonaki ʻa Selemaia fekauʻaki mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻi he māhina ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau ʻiloʻi ʻa e founga naʻe ʻikai hoko ai hono fili ʻo e kakai ʻo e fuakavá ko ha tōʻonga taʻe-mafakakehekeheʻi ka ko e hala ki ha meʻa ʻokú ne fālute kakato. He ʻikai ngata pē ʻi hono maʻu ʻe ha taha ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava taʻengatá, ka ʻe fakalāngilangiʻi ia ʻe kinautolu ʻoku nau fai e fuakava ko ʻení ʻaki hono ʻave ia ki he māmaní kotoa.

Ko ha tāpuaki moʻoni ke maʻu ha kau palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻi he kuohilí mo e lolotongá fakatouʻosi, ke tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga te tau lava ai ʻo fakafehokotaki ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Heʻene fuakava taʻengatá!

Fakaʻapaʻapa atu,

ʻEletā Michael T. Ringwood

ʻO e Kau Fitungofulú

ʻEtivaisa ki he ʻŪ Makasini ʻa e Siasí

Paaki