2022
Ko e Hā e Meʻa Naʻe Pani ʻa Sīsū ke Ne Fakahokó?
ʻOkatopa 2022


“Ko e Hā e Meʻa Naʻe Pani ʻa Sīsū ke Ne Fakahokó?,” Liahona, ʻOkatopa 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻĪsaia 58–66

Ko e Hā e Meʻa Naʻe Pani ʻa Sīsū ke Ne Fakahokó?

ʻI he konga kimuʻa ʻo ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, naʻe ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki ha falelotu ʻi Nasaleti. Naʻá ne lau mei he tohi ʻa ʻĪsaiá, ʻa e ngaahi veesi ʻoku tau ʻilo he taimí ni ko e ʻĪsaia 61:1–2. Naʻá Ne fakahā leva ʻo pehē, “Kuo fakamoʻoni ‘i he ʻahó ni ʻa e tohi ko ʻení ʻi homou telingá” (Luke 4:21).

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻuluaki veesi ʻe tolu ʻo e ʻĪsaia 61 ʻa e misiona mo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí. Fakakaukau ki he founga naʻá Ne fakahoko mo lolotonga fakahoko ʻaki ʻení:

ʻĪmisi
akoʻi ʻe Sīsū ha falukunga kakai

“Malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he angamaluú” (veesi 1). Ko e foʻi lea ongoongoleleí ʻoku ʻuhinga ia ki he “ongoongo lelei” pe “ongoongo ʻoku lelei.”

Ngaahi tā fakatātā ʻa Denis Freitas

ʻĪmisi
tokoniʻi ʻe Sīsū Kalaisi ha taha

“Nonoʻo ʻa e loto mafesí” (veesi 1). Hangē ko ʻení, “ʻokú ne ʻoatu ia ke hoko ko ha feilaulau koeʻuhí ko e angahalá … maʻanautolu kotoa pē ʻoku maʻu ʻa e loto-mafesifesí mo e laumālie fakatomalá” (2 Nīfai 2:7).

ʻĪmisi
Akonaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié

“Fakahā ʻa e tauʻatāiná ki he kau pōpulá, pea mo hono fakaava ʻo e fale fakapōpulá kiate kinautolu kuo haʻisiá” (veesi 1). ʻE lava ke ʻuhinga ʻeni ki hono fakatauʻatāinaʻi kotoa e kau pōpulá ʻi he taʻu ʻe 50 kotoa pē ʻi he taʻu ʻo e siupelí (vakai, Levitiko 25) ka ʻe lava foki ke ʻuhinga ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ke fakatauʻatāinaʻi ʻa kinautolu ʻi he fale fakapōpula ʻo e ngaahi laumālié (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138).

ʻĪmisi
ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ha fefine

“Fakafiemālieʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tangí” (veesi 2). ʻE lava ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié, pea te tau lava foki ʻo “fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié” (Mōsaia 18:9).

ʻĪmisi
ko e tuʻu ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ʻi tuʻa ʻi he fonualotó

“Foaki kiate kinautolu ʻa e hoihoifuá ko e efuefu” (veesi 3). “Te tau takitaha aʻusia ʻa e efuefu ʻo e moʻuí, mei he angahalá pea liʻaki ʻa e mamahí mo e loto mamahí. Ka ʻe lava ʻe he fakalelei ʻa Kalaisí ʻo hiki hake kitautolu ʻi he fakaʻofoʻofa mei hotau efuefú ʻi he kapakau ʻo ha talaʻofa pau ʻo e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.”1

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Bruce C. Hafen, “Beauty for Ashes: The Atonement of Jesus Christ,” Ensign, ʻEpeleli 1990, 13.

Paaki