2022
Ko e Misi ʻa ʻEku Kui Tangatá
ʻOkatopa 2022


“Ko e Misi ʻa ʻEku Kuitangatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Taniela 1–6

Ko e Misi ʻa ʻEku Kui Tangatá

Naʻe tokoni e meʻa naʻe mamata ki ai ʻeku kui tangatá ke mahino kiate ia ʻa e mālohi mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne kosi ʻa e musie fafanga monumanú

Tā fakatātaaʻi ʻe Sija Hong

ʻI he taimi naʻe hā ai ʻa Molonai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne lau mai ha ngaahi potufolofola mahuʻinga mo e ngaahi akonaki meia Malakai mo ʻĪsaia. Ko e meʻa mālié, he naʻá ne lau foki mei he vahe hono ua ʻo e tohi ʻa Sioelí ʻa e kikite ko ʻení:

“Pea ʻe hoko ʻa mui, te u huaʻi hoku laumālié ki he kakai kotoa pē; pea ʻe kikite homou ngaahi fohá mo homou ngaahi ʻofefiné, pea ʻe misi ʻe hoʻo kau mātuʻá ʻa e ngaahi misi, pea e mamata ʻa e ngaahi meʻa-hā-maí ʻe hoʻo kau talavoú” (Sioeli 2:28; vakai foki, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:41).

Ko e ngaahi misí ko ha founga ia ʻe taha ʻoku fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻa e moʻoní ki Heʻene fānaú. Te nau lava ʻo hoko ko ha konga ʻo ha founga fakalangi ʻokú Ne fakaʻaongaʻi ke fakaloloto ʻa e mahino fakalaumālié.

‘Oku tau lau ʻi he tohi Siopé:

“Ka ʻoku lea ʻa e ʻOtuá ʻo tuʻo taha, ʻio, ʻo tuʻo ua, ka ʻoku ʻikai tokangaʻi ia ʻe he tangatá.

“ʻI he misí, ʻi he meʻa-hā-mai ʻo e poʻulí, ʻi he tō ʻa e mohe maʻú ki he kakaí, ʻi he tulemohe ʻi he moheŋgá;

“ʻOkú ne toki fakaongo ʻa e telinga ʻo e kakaí, ʻo ne pulusi ʻa honau akonakiʻí” (Siope 33:14–16).

Ko ha Tukufakaholo Fakafāmili

ʻI ha misi pehē, naʻe fakaava ai e telinga ʻo ʻeku kui tangatá pea fai mo e fakahinohino, pe silaʻi, ʻa ia te ne liliu homau fāmilí ki he taʻengatá.

Naʻe tupu hake ʻa Pilikito Pesela ʻi Puepilā ʻi Mekisikou. Ko e meʻa fakamamahí, he naʻá ne tupu hake ʻoku ʻikai ha tamai, pea ʻi hono taʻu 11, naʻe mālōlō e faʻē ʻa Pilikitó ʻoku ʻi ai tonu. Naʻá ne nofo toko taha ke ne moʻui ʻi he lelei taha naʻá ne lavá. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai ha polokalama fakapuleʻanga pe ngaahi faingamālie ke tokoniʻi ai ha kiʻi tamasiʻi paea hangē ko Pilikitó. Naʻe maʻunimā ʻa Pilikito ʻe he kava mālohí, ʻo ʻikai ha taha ke ne fakahinohinoʻi pe tokangaʻi ia. Naʻe uesia lahi ʻe he maʻunimā ko iá ʻa e meimei tapa kotoa pē ʻo ʻene moʻuí.

ʻI ha taimi ʻe taha naʻe fuʻu tō-tuʻa ai hono maʻunimā iá, naʻá ne ongoʻi ʻe mole hono uaifí mo e fānaú. ʻI heʻene fuʻu fiemaʻu lahí, naʻá ne fakakaukau ke lotu. Naʻe ʻikai ke ohi hake ia ʻi ha faʻahinga tui fakalotu pea naʻá ne fai leva ha lotu ʻi he founga pē ʻaʻana. Naʻá ne tautapa ki ha tokoni ke ikunaʻi hono maʻunimā iá pea feinga fakamātoato ke mavahe mei heʻene ngaahi palopalemá.

Ko ha Tali ki he Lotú

Hili ha taimi mei heʻene fai e lotu fakamātoato ko iá, ne ʻaʻahi mai ha ongo sisitā mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki hono ʻapí. Naʻá na fetaulaki mo hono uaifi ko Sūliá, pea naʻá na talanoa ki he fānaú fekauʻaki mo e Palaimelí ʻi he uooti fakalotofonuá. Naʻá na fekumi ki ha ngofua meia Pilikito ke kau atu ki ai e fānaú.

Naʻe kamata akoʻi ʻe he ongo sisitaá ʻa Pilikito mo hono fāmilí fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi ko iá, naʻe akoʻi ʻe he kau faifekaú ʻo fakaʻaongaʻi ha ʻū laʻipapa ke fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā lolotonga ʻenau faiakó. Naʻá na fakaʻaliʻali ʻi he lolotonga ʻo e lēsoni ko ʻení ha fakatātā ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe fakatokangaʻi leva ʻe Pilikito ʻa e tangata ʻi he taá. Naʻá ne talaange ki he ongo faifekau sistaá naʻá ne ʻiloʻi e tangatá ni. Naʻá na puputuʻu ʻi he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Pilikitó. Naʻá ne haʻu mei Mekisikou pea naʻe moʻui mo pekia ʻa Siosefa Sāmita ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa pea fanauʻi ʻa Pilikitó. Naʻe ʻikai pē ha founga ke ʻilo ai ʻe Pilikito ʻa Siosefa Sāmita.

ʻĪmisi
ko e tangata ʻokú ne puke ha fuʻu ngata lahi

Ko e Misí

Naʻe vahevahe leva ʻe heʻeku kui tangatá ʻene misí mo e ongo faifekaú. Naʻá ne talaange naʻá ne misi ʻokú ne ngāue heʻene kiʻi fāmá ko hono tā mai ha musie fafanga monumanu ʻaki ʻene helepelú ke kai ʻe heʻene fanga moá mo e fanga puaká. Lolotonga ʻene femoʻuekiná, naʻe ʻohofi ia ʻe ha ngata lahi. Naʻe fāinga ʻeku kui tangatá mo e ngatá ʻi he lelei taha naʻá ne lavá, ka naʻe takatakaiʻi ia ʻe he ngatá, fakaava hono ngutú, pea ʻai ke ne folo hifo kotoa ia.

ʻI he momeniti ko ia ʻo e faingataʻaʻiá, naʻe ʻi ai ha tangata kofu hinehina, pea ʻi ai e heletā hono nimá, ʻo ne tuʻusi e ʻulu ʻo e ngatá. ʻI heʻene tō ʻo mate ʻi he vaʻe ʻo Pilikitó, naʻá ne hanga hake ke sio pe ko hai kuó ne fakahaofi ʻene moʻuí. Naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e tangatá ka naʻá ne fakatokangaʻi naʻá ne teunga hina. Peá ne fakamatalaʻi ange ko e tangata ʻi he fakatātaá naʻe vahevahe ange ʻe he ongo sisitaá ko e tangata ia ʻi heʻene misí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Pilikito he taimi pē ko iá ko e tangata ʻeni ʻi heʻene misí, ʻa e tangata naʻá ne fakahaofi iá. Naʻá ne ʻiloʻi ʻeni ko e hingoa ʻo e tangatá ko Siosefa Sāmita.

Naʻe hoko e misi ko ʻení ko ha aʻusia ke ako mei ai ʻeku kui tangatá. Naʻá ne ongoʻi ko ha tali fakahangatonu ia ki heʻene ngaahi lotú mo e tautapá. Naʻá ne pehē naʻá ne ongoʻi ko e ngatá ko ha fakafofonga ia ʻo hono maʻunimā ia ʻe he kava mālohí. Pea naʻe mahino kiate ia, ʻo fakafou ʻi he ngaahi akonaki mālohi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, te ne lava ʻo ikunaʻi hono maʻunimā iá. Naʻá ne ʻiloʻi te ne maʻu ha nonga pea te ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kakato ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
husepāniti mo e uaifi

Naʻe faitaaʻi ʻe he kui tangata ʻa ʻEletā Peselá, ʻa Pilikito Pesela mo hono uaifí, ʻi heʻena ʻaʻahi tuʻo taha pē ki he ʻIunaiteti Siteití.

Laʻitā ne maʻu ʻi he angalelei ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú

Ko ha Tāpuaki maʻá e Ngaahi Toʻu Tangatá

Hili ha taimi nounou mei hono vahevahe ʻa e aʻusia ko ʻení mo e ongo sisitaá, naʻe papitaiso ʻeku kui tangata ko Pilikito Peselá ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne ʻofa ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí. Naʻá ne maʻu ha ʻofa makehe ki he Tohi ʻa Molomoná mo e kotoa ʻo e kau palōfitá, tautautefito kia Siosefa Sāmita.

Naʻe tataki ia ʻe heʻene misí ki he ongoongolelei moʻoni ʻo Kalaisí pea naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakahaofi ia mei he moʻui maʻunimaá mo e mamahí ka naʻá ne faitāpuekina foki ai ha ngaahi toʻu tangata faivelenga ʻo e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí. ʻI he pekia ʻeku kui tangatá ʻi hono taʻu 98, naʻá ne maʻu ha hako ʻe toko 120 nai—ko e fānau, makapuna, makapuna ua, mo e makapuna tolu. Naʻe ʻaonga ki he tokotaha kotoa pē ʻa ʻene misí pea mo hono tukufakaholo ʻo e fakamoʻoní mo e faivelenga ki he Siasí pea ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Hangē ko Taniela ʻi he Fuakava Motuʻá, naʻe mahino ki heʻeku kui tangatá “ʻoku ai ha ʻOtua ʻi he langí, ʻa ia ʻoku fakahā ʻa e ngaahi meʻa fufuú” (Taniela 2:28).

Ko e Hā ʻOku Hoko Mai ai e Ngaahi Misí?

Mahalo ʻe fehuʻia ʻe ha niʻihi pe ko e hā ʻoku faʻa ʻi ai ai ha niʻihi ʻiate kitautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi misi ʻoku taumuʻa fakalaumālié. Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konifelenisi lahí, ha aʻusia fekauʻaki mo e ngaahi misí. Naʻá ne lea ʻo kau ki ha taki lakanga fakataulaʻeiki naʻe ueʻi fakalaumālie ia ke ne ʻilo ʻa e ngaahi hingoa ʻo e toʻu tupu kotoa ʻi hono siteikí. Hili ha taimi nounou mei hono ʻilo ʻe he takí honau hingoá kotoa, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e moʻoní ʻo fakafou ʻi ha misi.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, “Naʻe misi ʻa e taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha pō e taha ʻo kau ki ha taha ʻo e kau talavou ʻa ia naʻá ne ʻilo pē mei ha laʻi tā. “ʻI heʻene misí naʻá ne mamata ki he talavoú ʻokú ne tui ha sote hina pea tui ha pine hingoa fakafaifekau. Naʻe tangutu pē hono hoá ʻi hono tafaʻakí, naʻe akoʻi ʻe he talavoú ni ha fāmili. Naʻe puke ʻe he talavoú ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea hangē ʻokú ne fakamoʻoniʻi ki he moʻoni ʻo e tohí. Naʻe ʻā hake leva ʻa e taki lakanga fakataulaʻeikí mei heʻene misí.

“ʻI ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki, naʻe ʻalu atu e takí ki he talavou naʻá ne sio ki ai ʻi heʻene misí pea kole ke na talanoa ʻi ha ngaahi miniti siʻi. Hili ha fakafeʻiloaki nounou, naʻe ui ʻe he taki lakanga fakataulaʻeikí ʻa e talavoú ʻaki hono hingoá pea pehē ange: ʻʻOku ʻikai ko ha tangata misi au. ʻOku teʻeki ai ke u misi ʻo kau ki ha taha ʻo e siteiki ko ʻení, tuku kehe pē koe. Te u talaatu ʻa ʻeku misí, pea ʻoku ou loto ke ke tokoni mai kiate au ke u ʻilo hono ʻuhingá.’

“Ne fakamatala ʻe he taki lakanga fakataulaʻeikí ʻa e misí pea fehuʻi ange ki he talavoú hono ʻuhingá. ʻI heʻene fefaʻuhi mo e ongo fakaelotó, naʻe tali ange pē ʻe he talavoú, “ ʻOku ʻuhinga ia ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá.’”1.

Mahalo ko e ʻuhinga ia naʻe maʻu ai ʻe heʻeku kui tangatá ʻene fakamoʻoní ʻi ha misí. Ko ha fakapapau ia naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ko hai ia pea mo e tukufakaholo te ne lava ʻo tuku maí. Naʻe hoko ʻene misí ko ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻe hoko ia ko ha tākiekina mālohi ki ha tokolahi ʻo hono hakó ʻo aʻu ki ʻitāniti.

ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi meʻa liló kiate kitautolu. ʻOku kehekehe pē ʻa e founga ʻoku tau maʻu ai ʻa e fakahā fakatāutahá koeʻuhí ʻoku tau kehekehe kotoa pē pea koeʻuhí ko ha ʻOtua Ia ʻoku ngāue fakatatau ki he fakafoʻituituí. Pe ko ha vīsione, ha fakakaukau, ha leʻo ʻi hotau ʻatamaí, ha ongo, pe ko ha misi, ko e moʻoni ʻokú Ne folofola mai kiate koe mo au.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “The Tender Mercies of the Lord,” Liahona, May 2005, 100.

Paaki