2022
Te Tau Lava ʻo Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé Ke Nau Ongoʻi ʻOku Nau Kau Mai
ʻOkatopa 2022


“Te Tau Lava ʻo Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé ke Nau Ongoʻi ʻOku Nau Kau Mai,” Liahona ʻOkatopa 2022.

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Te Tau Lava ʻo Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé Ke Nau Ongoʻi ʻOku Nau Kau Mai

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tānaki mai e niʻihi kehé kapau te tau feinga ke tokoni.

ʻĪmisi
tā ʻo Ioana Schifirnet

ʻI he taimi naʻe kau ai ʻa ʻIoana Sikifineti ki he Siasí ʻi heʻene kei taʻu hongofulu tupu ʻi Lomēniá, naʻe talitali lelei ia ʻe he kakai lalahi kei talavou ʻi hono koló pea fakakau ia ʻi heʻenau ngaahi kalasí mo e ngaahi ʻekitivitií. Naʻá ne pehē, “Naʻa nau hoko ko hoku ngaahi kaungāmeʻa mamae. Naʻa nau ʻai ke u ongoʻi hangē naʻá ku kau atú.”

ʻI he hoko ʻa ʻIoana ko ha tokotaha lahi kei talavoú, naʻá ne loto ke ne fai e meʻa tatau mo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolu ʻi he Siasi ʻo e Fakamoʻuí. Neongo naʻá ne ongoʻi manavasiʻi ʻi heʻene ala atu ʻo tokoni ki he kakai naʻe ʻikai ke ne ʻiló, ka naʻá ne ako ke fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní mo falala ki he ngaahi ueʻi naʻá ne maʻú.

ʻI he taimi naʻe kau mai ai ha finemui ʻe taha, naʻe loto-toʻa ʻa ʻIoana ke talanoa mo ia. Naʻá na ʻiloʻi ʻokú na saiʻia ʻi he mūsiká, pea naʻe talaange ʻe ʻIoana ke ne akoʻi ia ke ne tataki e hivá. Naʻe ʻikai fuoloa kuó na feohi, ʻo na hoko ko ha tokotaha tā piano mo fai-hiva ʻi he koló.

Naʻe pehē ʻe ʻIoana, “ʻI heʻeku teuteu ke maʻu e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe kamata ke u fakatokangaʻi ʻEne tukulotoʻi ʻeku fakakaukaú, tali ʻeku ngaahi fehuʻí, mo ueʻi fakalaumālie aú.” “Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā te u lea ʻakí, pea ʻe hoko mai leva ha meʻa. Naʻe ongo tonu ia ʻi he taimi naʻá ku lea ʻaki ai iá. ʻOku ou ako ke falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní.”

Naʻá ne ako ʻoku ʻikai ke fuʻu lahi e ngaahi meʻa ʻoku nau tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻoku nau kau atú. Kiate iá, naʻe kau ki ai ʻa hono fakakau ia ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté pe ngaahi ʻekitivitií, sipotí pe keimi fakatamaikí, taʻo kūkisi, mo e pō hulohulá. “Naʻe ʻikai fakaʻauliliki. Ko ha taimi lelei pē ke feohi pe lava ke pōtalanoa. Pea ʻi he taimi ʻoku fehokotaki ai mo ha meʻa fakalaumālié, te ne lava ʻo ʻai ia ke makehe ange.”

Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe ʻIoana, “ʻI heʻeku manatu ki muí, naʻá ku mei kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí taʻe kau ai ʻa e kau tāutaha kei talavou ko iá. Ka naʻe tokoni ʻenau ʻi aí ke fakamālohia au ʻi he ngaahi founga naʻá ku fie maʻú.”

ʻĪmisi
kakai fefine lalahi kei talavou ʻoku nau feohi

Te Tau Lava ʻo Tokoni ki he ʻOtuá ke Tānaki ʻEne Fānaú

ʻE lava ke faingataʻa ʻa e tokoni ki he niʻihi kehé, tautautefito kapau ko ha taha ʻoku ʻikai ke tau maheni pe ʻoku kehe ʻene tuí mei he meʻa ʻoku tau tui ki aí.

Naʻe feinga ʻa Selemaia ʻi ha taʻu ʻe 40 tupu ke tokoniʻi e kakaí ke nau haʻu ki he Fakamoʻuí, pea naʻe ʻi ai hanau tokolahi naʻe ʻikai ke nau mahuʻingaʻia ʻi heʻene tokoní. Naʻa nau tukunoaʻi ʻa e kau palōfitá. Naʻe tuku honau lotó ki ha ngaahi meʻa kehe mei he ʻEikí. (Vakai, Selemaia 2–3; 5; 7; 11.)

Naʻe ʻilo ʻe Selemaia ʻe fakamoveteveteʻi ʻa e fale ʻo ʻIsilelí. Ka naʻá ne kikiteʻi ha tānaki maʻongoʻonga ʻi hotau kuongá, ʻi he taimi ʻe tānaki ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli ki Saioné, ʻo fekauʻi atu ha kau toutai mo ha kau tuli manu ke kumi kinautolu (vakai, Selemaia 16:16).

Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau tokoni ʻi he tānaki ko ʻení: “[ʻI he] taimi ʻoku tau lea ai kau ki he tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, ko ʻetau ʻuhingá ki he ngāue fakafaifekaú, ngāue fakatemipalé, mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku tau toe ʻuhinga foki ai ki he langaki ʻo e tuí mo e fakamoʻoní ʻi he loto ʻo kinautolu ʻoku tau nofó, ngāué, pea mo tokoniʻí. Ko ha taimi pē ʻoku tau fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha taha—ʻi ha tafaʻaki pē ʻo e veilí—ke fakahoko mo tauhi ʻenau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau tokoni ai ke tānaki ʻa ʻIsileli.”1

ʻĪmisi
kau tangata ʻoku nau laku ʻa e kupengá ki tahi

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ke Fakakaukau ki Aí

ʻI hoʻo fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo tokoni mo talitali lelei e niʻihi kehé, fakakaukau ki he ngaahi fakakaukau ko ʻení mei he aʻusia ʻa ʻIoaná:

  • ʻOku lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tataki ʻetau ngaahi leá mo e tōʻongá, kae pehē ki hono liliu hotau lelei tahá ke hoko ko ha meʻa ʻoku mahuʻingamālie (vakai, Mōsese 6:32–34).

  • Fekumi ki he ngaahi meʻa ʻoku nau saiʻia kotoa aí.2

  • Fakaafeʻi ha niʻihi kehe ke mou kau fakataha ʻi he ngaahi ʻekitivitī kuo mou ʻosi palani ke kau ki aí.3

  • Kuo fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau tānaki ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻetau hoko ko ha maama mo fokotuʻu ha tuʻunga moʻui ʻokú ne fakahaaʻi e founga ʻoku moʻui ʻaki ʻe he kau ākonga moʻoní.4

Ko e Hā Te Tau Lava ʻo Fakahokó?

Falala ʻe tataki ʻe he Laumālié hoʻo ngaahi feinga ke ʻiloʻi ha tahá pe fakaafeʻi kinautolu ke kau fakataha mo koe.

Paaki