“Ngkana Ko Reke n Aoraki Aika a Aki Eweewe man Kamaamate,” Riaona, Tianuare. 2023.
Rikirake ni Kara ma te Kakaonimaki
Ngkana Ko Reke n Aoraki Aika a Aki Eweewe man Kamaamate
Kaitaraan te kangaanga n te bong teuana ma teuana e kona ni buokira bwa ti na rikirake inanon te nanoanga, kinaakin ana namakin temanna, ao kaokan aron are e rootaki.
Imwain motirawana man te aoraki ae kakaiaaki, e teimatoa ni moangare tinau ao e taku, “Akea ibuakora ae kona ni kitana ikai ao e maiu ma ngaia are ti riai ni kabanea ara tai ae ngkai ae reke iroura aio.”
Anne n ana bong aika a nakoraoi. Ao ni maiuna, a bati ana bong aika a nakoraoi.
Ma iai naba ana bong aika aki rang kakukurei. N boong akanne e na bae ni kangai, “Butimwaai ake a kaoti ni maium ao taraia ngkana ko kona ni bon karaoa ae raoiroi n te aonaaba”
N te aonaaba, a maan riki ni maiu aomata nakon boong ake ngkoa.1 Ma e ngae ngke tia maeka riki ni maan, a kai reke riki iroura ao ni karekei aoraki n aron: te tioka, aorakin te kaburoro, te kaentia, te nanokawaki ae korakora, aorakin te kaburoro ae kabuaa te ururing ao a bati riki. Ma ngaia are, ngkana ko reke n aoraki aika a aki eweewe man kamaamate aikai, ko na kanga n kaitaraa?
Waaki Nako ma te Onimaki
“Anene, e ngae ngkana ko aki ataa te nooti,” e taku te mwaane are e kairoroaki bwa e na anaa ana motirawa n mwaukuna ao buuna e reitanako ana mwakuri ibukin buokaia aia utu. E kakoauaa naba bwa n taai nako ti na riai n ubu ni kukurei bwa e na totokoira man reitinakon ara namakin ke ni kanakoraoa tarakira. “Ngke bon waaki Nako ma te Onimaki, ti aki kakamwakuri ao ti taninga te kakai ke te ngurengure ngkana e aki roko,” e taku. E kona ni kaitaraa man te ongongoraa nakon koroboki aika a tabu ao man marooro man maungatabu ni kabuta ao n reitaki ma raoraona ao ana utu iaon te tareboon.
“Bon baika a riki n te bong koraki ae a kona ni karawawataai,” e taku te tari te aine are buuna e rootaki n te aoraki ae kakaiaki. “E aki konaa n raoiroi marurungin kaainabau. I kariaia anne. Ma te bwara n nano ni waaki ni kabane, mwakuri ma te bwarannano e bon kakua ao man roota te iango, te rabwata, ao te tamnei.” E karabwarabwa n taian kakawari mairouia taan karaoa te mwakuri n ibuobuoki aika aine. “Ngkana a roko ao a kakukureia au bong.”
“N taai tabetai, buu ao ngai ti mwaninga taekan bwaai ao ni manga bon aki nakoraoi imarenara” e taku te tari te mwaane ae e a kara naba. “Ti namakina te kai un ngkai tia mwamwaninga, ao riki ni manga nanokawaki mwiin ara taetae n un ake ti taekinii imarenara.” A koroboki bwa a aonga ni buokaki bwa ana ururing iai. Anga te tai i bon imarenaia bwa aonga n rau imwain ae a na taetae. “Ao,” e taku, “ti reiakinna riki kakawakin taekinan te taeka ae, ‘Ko rabwa,’ ao ‘I tangiriko.’”
Teuana te utu ae a kona n kaitara aroia n aia mwane ae rereke irouia ni karokoa e a taboro boon aia bwai n aoraki. A rabwa aia utu n aia uoote ao bon te uoote, bwa a buokaki kainanoia. “N te moantai a rawawata ni bubuti te buoka, riki mairouia natira,” e taku te tari te mwaane. “Ma ni kabane a bane ni ingainga nanoia n ibuobuoki.”
Bwanin rongorongona man He Healed Many of Diverse Diseases (E Katoki Aoraki aika A Bati), iroun J. Kirk Richars, e na aki kona ni katotongaki
Kareke Iango ao Taratara
Aikai tabeua kareke iango ao taratara mairouia ake a tabe ma aoraki aika aki eweewe aikai man kakamaaku:
-
Naake a Rairaki nakon te Tia Kamaiu ana kunea te kaantaninga. “I taku bwa akea temanna ae oota n te bwai ae I rinanona,” e taetae te tari te mwaane ae aorakina te chronic fatigue syndrome (CFS). “Imwiina n te Tabati teuana ngke I toa, I reiakinna bwa e oota te tia Kamaiu ni korakaiu. I ataia ae I kona n reitinako man kaaniau Nakoina.” (Taraa Aramwa 7:11–12; Reirei ao Berita aika Tabu 121:8; 122:8.)
-
Te nanoanga e rikirake irouia ake a “teimatoa” (Reirei ao Berita aika Tabu 121:8). “Antai ae ti na taraia, inanon taai n rawaawata ao ni kangaanga, ibukin te ibuobuoki ao te rau n nano? … Bon mwaane ao aine ake a tia ni korakai, ao man baike a tia n rinanona ni korakai a uotaarake aia nanoanga ae bati ao aia taeka n nanoanga bwa te kakabwaia nakoia ake a kainanoia. A kona ni karaoa aio ao aki korakai i bon irouia?”2
-
Karaoa aei n teuana te bong imwiin teuana. “Tabeua ririki n nako, e rangi ni bubura te maraki are I aaki kona n nooria bwa n na kanga riki n rinanona. E a moanna n roko te iango ni bakabure,” e taku te tari te aine ae rootaki man te kaburoro nakon rabwatana ae te multiple sclerosis (MS). E tuoaki n te tabo n tutuo ibukin marurungin ana iango n te onaoraki. Inanon tain te marooro n ibuobuoki ma ngaia, ana boto ni iango tiaki ti te “teimatoa ni karokoa te toki ” (1 Nibwaai 22:31) ma ai te “teimatoa ni karokoa banen te bong.”
-
Karikirakei bwaai aika e tangirii aika a boou ao ni kunei kawai aika a boou ni beku. Nakon te rawawata nakon te bwai ae ko aki konaa ni karaoia, kunei baika ko tangirii ni karaoi aika a boou. Te tari te aine ma te aoraki ae MS e kunea bwa e aki kona ni karaoa te bwai are e tatangiria mai imwaina, n aron te toka iaon nukan te aoti ke te takakaro ae te kare n te booro. N onean mwiin anne, e reiakina te koroboki man te been ke te ingke. Ngkai ao e a kabonganaa ana taarena ae boou aei ni karaoi korobanna ma koroboki ibukin ana Boki Moomon ibukiia ana utu.
Ngkana e riki te aoraki ae kaakaiaki bwa raon maium, bon te kakaewenako raoi. Ma te onimaki, kaantaninga iroun Kristo, ao te nanomwaaka n reitanako te beku, kaaitaraan te kangaanga n te bong teuana ma teuana e kona ni buokiira ni karikirakeira inanon te nanoanga, kinaakin ana namakin temanna ao kaokan aron are e rootaki.
E maeka te tia korokaraki i Utah, USA.