PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ
ʻE lava ke ʻUhinga e LTF ki he Lekomeni Temipale Kei Fakaʻaongaʻí
ʻOku mahuʻinga ki heʻetau fakalakalaka fakalaumālié ʻa hono tukutaha e tokangá kia Kalaisí pea hoko ʻo hangē ko Iá. Ko e ongo founga ki hono tukutaha e tokangá kiate Iá ʻa hono maʻu e sākalamēnití pea ʻalu ki he temipalé. Ko ha ongo founga mahuʻinga moʻoni hono fakahaaʻi ʻetau ʻofa mo hono tukutaha e tokangá ʻi he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai e sākalamēnití mo e ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi he temipalé.
ʻOku ou loto ke vahevahe atu he ʻahó ni e toputapu mo e mālohi ʻo e temipalé ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ʻuhinga e CTR ki he Fili ki he Totonú (FKT), pea toe ʻuhinga foki ki he Lekomeni Temipale Kei Fakaʻaongaʻí (LTF). Ko e fakaafe maʻatautolu kotoa mei he taʻu 11, ke ʻi ai ha lekomeni temipale ʻoku kei fakaʻaongaʻi.
Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai kiate kitautolu kotoa ke ʻi ai ha lekomeni temipale ʻoku kei fakaʻaongaʻí? Ko hono fakahaaʻi ia ki he ʻEikí ʻoku tau ʻi he hala ʻo e fuakavá, mo fakahaaʻi ai ki he ʻEikí ʻoku tau nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.
Naʻe lea ʻaki ʻeni ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e ngaahi fuakavá ʻi he Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2022:
“Ko e pale ki [hono] tauhi ʻo e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ko e mālohi fakalangí—ko e mālohi ʻokú ne fakamālohia kitautolu ke tau matuʻuaki lelei ange hotau ngaahi faingataʻá, ʻahiʻahí, mo e loto-mamahí. ʻOku fakafaingofuaʻi ʻe he mālohí ni ʻetau fonongá. ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻoku moʻui ʻaki e ngaahi fono māʻolunga ange ʻa Sīsū Kalaisí ʻa Hono mālohi māʻolunga angé. Ko ia, ʻoku ʻi ai e totonu ʻa e kau tauhi fuakavá ki ha faʻahinga fiemālie makehe ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau fefuakava ʻaki mo e ʻOtuá.”1
Mahalo pē te ke ʻeke pe ko e hā e ngaahi fuakava ko iá. ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá ʻi he 27:2 ʻi he kaveinga, Ko e ʻEnitaumení:
“ʻI he ʻenitaumení, ʻoku fakaafeʻi ai ʻa e kāingalotú ke nau fakahoko ha ngaahi fuakava toputapu ke:
-
“Moʻui ʻaki e fono ʻo e talangofuá pea feinga ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní.
-
“Talangofua ki he fono ʻo e feilaulaú, ʻa ia ko hono ʻuhingá ke feilaulau ke tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí pea fakatomala ʻi he loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala.
-
“Talangofua ki he fono ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e fono māʻolunga angé naʻá Ne akoʻi he lolotonga ʻEne ʻi māmaní.
-
“Tauhi ʻa e fono ʻo e angamaʻá, ʻa ia ko e ʻuhingá ke toki fetuʻutaki fakasekisuale pē ha mēmipa mo e taha kuo ʻosi mali fakalao mo totonu mo ia ʻo fakatatau mo e fono ʻa e ʻOtuá.
-
“Tauhi ʻa e fono ʻo e fakatapuí, ʻa ia ko e ʻuhingá ke fakatapui honau taimí, ngaahi talēnití mo e meʻa kotoa pē kuo tāpuekina ʻaki kinautolu ʻe he ʻEikí ki hono langa hake ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí he māmaní.”2
ʻOku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki lahi mo fakaofo ʻoku fakatatali mai maʻanautolu ʻoku hū ki he fale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí.
Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi tāpuaki fakaofo ʻe lava ke tau maʻu ʻi heʻetau kau ki he ngāue fakamoʻui maʻa ʻetau ngaahi kuí:
-
Tokoni lahi ange ke fakaleleiʻi e ngaahi loto-palopalemá, laveá, pe hohaʻá;
-
Ko e malava ke ʻikai toe ongoʻi tuenoá;
-
Tupulaki e ʻofa ki he niʻihi kehé, tautefito ki he kau mēmipa moʻui mo pekia ho fāmilí;
-
Mālohi ʻo e ʻiloʻiló;
-
Ivi tākiekina lahi ange ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamālohia mo ʻomi ha fakahinohino ki [hoʻo] moʻuí;
-
Tupulaki e malava ke fakatomala mo hao mei he ʻahiʻahí;
-
Fakamaʻa mo fakamāʻoniʻoniʻi e lotó;
-
Tupulaki e ngaahi tāpuaki fakafāmilí, ʻo tatau ai pē ko e hā e tuʻunga ʻo ha taha ʻi he kuohilí, pe tūkunga fakafāmili he kahaʻú pe mahalo ʻoku ʻikai ke tonu e fuʻu ʻakau fakafāmilí;
-
Ko ha ului ʻoku loloto mo tuʻumaʻu ʻi he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he tui mālohi kiate Ia mo ha mahino lahi ange ki Heʻene Fakaleleí;
-
Tupulaki e fiefiá ʻi ha malava lahi ange ke ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí;3
Ko e lea tuku ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2022 naʻe ui ko e, “Tokanga Taha ki he Temipalé”.4
ʻOku pehē ʻi he Fakahā 7 veesi 13–17:
“Pea naʻe lea ʻa e tokotaha ʻo e kau mātuʻá, ʻo pehē mai kiate au, ko hai ʻa kinautolú ni ʻoku teunga ʻaki ʻa e ngaahi kofu hinehina tōtōlofá? Pea ʻoku nau haʻú mei fē?
“Pea ne u pehē kiate Ia, ʻEiki, [ʻokú ke ʻafioʻi pē]. Peá ne pehē mai kiate au, Ko kinautolu eni ne haʻu mei he mamahi lahí, pea kuo nau fō ke hinehina honau ngaahi kofu tōtōlofá ʻi he taʻataʻa ʻo e Lami.
“Ko ia ai ʻoku nau ʻi he muʻa nofoʻa fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻo tauhi ia ʻi he ʻaho mo e pō ʻi hono fale tapú: pea ko ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeikí, ʻe nofo ia kiate kinautolu.
“ʻE ʻikai te nau toe fiekaia, pe toe fieinua; pea ʻe ʻikai te nau laʻāina, pe puhengia.
“He ko e Lami ʻoku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e nofoʻa fakaʻeiʻeikí te ne fafangaʻi ʻa kinautolu, pea tataki ʻa kinautolu ki he ngaahi matavai moʻuí; pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá.”
Fakatauange te tau hangē ko e ngaahi lea ʻa Palesiteni Nalesoní, “[Maʻu] ha fiemālie mei he haʻahaʻa, taʻepau, mo e mamahi ʻo e māmani ko ʻení ʻaki hono ikuʻi ʻa māmani ʻo fakafou ʻi [heʻetau] ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.”5