2023
Tukutaha e Tokangá ʻi he Maama ʻo e Temipalé
Māʻasi 2023


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONU

Tukutaha e Tokangá ʻi he Maama ʻo e Temipalé

ʻI he poʻulí, ʻoku fakapoʻuli e langí pea ko e Hala Kuiní ʻa ia ʻoku fai e fononga ki Suva ʻi Fisí, ʻoku maamangia pē he ngaahi maama ʻo e ʻū meʻalele he halá. ʻOku ʻi ai e ngaahi taimi ʻoku kiʻi fakapōpōʻuli e halá, pea faingataʻa ke sio ki he meʻa ʻoku ʻi muʻá. Ka ʻi ha foʻi afe, ʻoku ʻasi mai ha maama fakaʻofoʻofa mei ha foʻi tafungofunga, ʻo hangē ha ʻata mei he langí. ʻOku tohoakiʻi ʻe he maama ngingila ʻo e Temipale ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo Suva, Fisí e kau fononga meʻalelé ke nau hila ki ʻolunga mo fakaafeʻi e taha kotoa ke nau mavahe mai mei he fakapoʻulí ki he māmá.

Ne fiefia e kāingalotu ʻo e Kolo Singatoká ke nau ʻalu ki he Temipale Suva Fiji ʻi he pongipongi ko ia ʻo ʻAokosi 2022. Ko e temipalé ko ha feituʻu toputapu ia ʻo e moihū maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí, ko ha feituʻu ʻo e nonga mo e maʻu fakahā; ko ha feituʻu ke ongoʻi ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Ko e feituʻu ia ʻoku fakahoko ai e ngaahi ouau toputapú pea fakatahaʻi ai e ngaahi fāmilí—ʻo ʻikai ke fakamāvae kinautolu ʻe he maté, kae aʻu ki ʻitāniti.

Ne kole ange ʻe he Palesiteni ʻo e Kolo ko Singatoká (ko ha taki ʻo e siasí) kia Sisitā Pasilisa Nanutuleke Lotaua ke ne hoko ko ha tokotaha mataotao ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. Ko e ngāue ʻa Pasilisá ko hono fakaʻaiʻai hono kāingalotú ke hiki hake honau mata fakalaumālié ki he maama ʻo e temipalé mo teuteuʻi kinautolu ke fai ha moihū ʻi he temipalé. Naʻá ne toe ako foki mo e founga hono fai e fakatotolo ki he tohi hohokó peá ne akoʻi leva hono kaungā Kāingalotú ke kumi ʻenau ngaahi kui kuo pekiá kae lava ke nau kau ki hono fakahoko ha ngaahi ouau fakafofonga maʻanautolu.

Ne kalokalo pē mo kakata ʻa Pasilisa ko ha faʻē kei talavou ki ha fānau ʻe toko tolu. “Naʻe ʻikai pē ke u ʻiloʻi ha meʻa ki hono fakahoko e hisitōlia fakafāmilí—halaʻatā . . . pea ʻoku ou fuʻu kei siʻi au ia ke fakahoko ia.” Ka ʻi heʻene loto ke ngāue maʻá e ʻEikí, naʻá ne kole tokoni ki ha tokotaha mataotao he tohi hohokó pea vave pē ʻene lava ʻo tokoni ki he kau mēmipa hono koló. ʻI ha loto-fakapapauʻi moʻoni mo e mātuʻaki loto ke fakahoko e hisitōlia fakafāmilí, ne fakamatalaʻi ʻe Pasilisa ʻo pehē: “ʻOku ou mohu tāpuekina mo lāngilangiʻia ke kau ʻi he ngāue nāunauʻia ko ʻení. Ne fakaofo pea fakaʻofoʻofa moʻoni! Kuó u mātā ha ngaahi mana mo ha ngaahi meʻa fakaofo. Ne ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga ke u fakahoko ai e ngāué peá u tokoni ai ki hoku koló.”

Neongo e kei iiki ʻene fānaú, ka naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Pasilisa ha ngaahi houa lahi ʻi he komipiuta honau ʻapisiasí ke tokoni ki he niʻihi kehé ke fakakakato lahi ange ʻa e ngaahi vaʻa ʻo ʻenau fuʻu ʻakau fakafāmilí. Naʻá ne fakaafeʻi kinautolu—ʻa e kakai lalahí mo e toʻu tupú—ke kumi ha kau mēmipa ʻe toko nima ʻo honau fāmilí kuo pekiá ke fakahoko ki ai e papitaiso fakafofongá. Ne maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e koló ʻene loto-vekeveké pea ne nau maʻu ha hingoa ʻe uangeau ʻo ʻenau ngaahi kuí!

ʻI he taimi 2:00 hengihengi ʻo e ʻaho 27 ʻo ʻAokosi 2022, ne heka pasi atu ai e kāingalotu ʻo e Kolo Singatoká ki he temipalé ʻi Suvá. Naʻe ʻikai ke holo ʻenau vekeveké neongo e fononga pongipongiá. Naʻe toe lahi ange ʻenau fiefiá ʻi heʻenau aʻu ki he kelekele ʻo e temipalé—kuo nau mateuteu ke kau ʻi he ngaahi ouau ke fakafofongaʻi ʻenau ngaahi kuí, mo ha ngaahi ouau kehe maʻanautolu.

Ko ha ʻaho fakafiefia moʻoni ia kia Melitiano Lātūmeli, ko e Palesiteni ʻo e Kolo Singatoká. Naʻe fakatahaʻi ia mo hono uaifí mo hona foha ʻe toko uá ʻi he temipalé ko ha fāmili taʻengata, ʻe he mafai ʻoku ui ʻe he folofolá, ko e “mafai ʻo e faisilá.” Naʻe loʻimataʻia ʻa Palesiteni Lātūmeli, ʻo ne pehē: “ʻOku fuʻu fakaofo moʻoni ke u kau fakataha mo kinautolu kuo tāpuekina ke silaʻi ʻi he temipalé. Ne ʻikai ke u lavelaveʻiloa . . . te u kau fakataha mo e koló, ka naʻe ʻosi fokotuʻutuʻu pē ʻe he ʻEikí ke nau fakamoʻoniʻi e meʻá ni. Ko ʻeku taumuʻá ke fakalotoʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu. ʻOku ou ongoʻi fiefia mo mohu tāpuekina ʻi he lava ke fakatahaʻi hoku fāmilí ke taʻengata.” Ne ofoofo mo e kau mēmipa kehe ʻo e koló ʻi heʻenau “ongoʻi e Laumālié” mo “ongoʻi naʻe ʻi ai mo e kau mēmipa honau fāmilí.”

ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, ʻe kei hokohoko atu hono tāpuekina ʻo Pasilisá koeʻuhi ko ʻene ʻofa he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí—neongo e taimi femoʻuekina ko ʻeni ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou ongoʻi ʻa e fiefia tatau ʻi hono fakahoko e [ngāué] ni ʻo hangē pē ko e ongo ne u maʻu he taimi ne u ngāue fakafaifekau aí.” ʻOku tukutaha maʻu ai pē he taimí ni ʻene tokangá mo e koló ʻi he temipale māʻoniʻoní.

Paaki