2023
Ko ha Pōtalanoa ʻo kau ki he Ngaahi Talanoa Mahuʻingá
Māʻasi 2023


Hisitōlia fakafāmilí

Ko ha Pōtalanoa ʻo kau ki he Ngaahi Talanoa Mahuʻingá

ʻEletā Soālesi: Naʻe faʻu e ngaahi manatu melie ʻa e ngaahi fāmili lahi ʻi ʻAmelika Latiná ʻi he tēpile maʻu meʻatokoni efiafí—pea naʻe fai ʻe hoku fāmilí e meʻa tatau. Naʻe fakaʻaongaʻi ha faʻahinga faingamālie pē ke fakataha ai, feimeʻatokoni, mo maʻu ha meʻakai lelei. Naʻe fakatahataha atu e fāmilí ki he ngaahi faiʻaho, ʻaho mālōlō, ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaho Sāpaté. Ko ha tukufakaholo ia ne tukuʻau mai; pea aʻu ki he maʻu hoku fāmilí mo ʻema fānau ʻe toko tolú, ne mau ʻaʻahi ki hoku fāmilí he Sāpate kotoa pē—naʻa mau feimeʻatokoni fakataha, maʻu meʻatokoni fakataha, pea mau fakaʻaongaʻi e ngaahi houa lahi ʻi he feʻofaʻaki mo e fetokoniʻaki.

Sisitā Soālesi: ʻOku hoko e ngaahi talanoa fakafāmili mo e ngaahi tukufakaholo ko ʻení ko ha konga ʻemau moʻuí. ʻOku tukuʻau hifo ha niʻihi ʻo e ngaahi talanoá mo e ngaahi tukufakaholó pea niʻihi ʻoku toki ʻiloʻi. ʻI heʻemau kau atu ki he hisitōlia fakafāmilí mo ʻilo lahi ange kiate kinautolu ne moʻui kimuʻa ʻiate kimautolú, ʻoku lava ke mau maʻu ha mālohi ʻi he ʻilo ko iá—ko ha mālohi ʻokú ne lava ke tataki ke mau maʻu ha ʻilo lahi ange kiate kimautolu mo e feituʻu ne mau haʻu mei aí.

ʻEletā Soālesi: Ko e hā ha ngaahi talanoa fakafāmili ʻokú ne fakaivia koe? Ko e hā e ngaahi tukufakaholo ʻokú ke kei tauhí?

Ngaahi Talanoa ʻo e Tupu Haké

ʻEletā Soālesi: Naʻe ʻi ai haku taʻokete naʻá ne lahi ʻaki e taʻu ʻe ua ʻiate au ka naʻe palopalema ʻene fanongó. Naʻe faingataʻa ʻaupito ʻene fetuʻutakí, pea ʻoku ou manatuʻi lelei ʻeku mātuʻaki hoko ko hono hoa ngāue, ʻo tokoniʻi ia ke fai ha ngaahi meʻa mo fetuʻutaki ki he kakaí. Ne pau ke u ako ke fetuʻutaki he lea fakaʻilonga nimá ʻi he lotú. Hangē ko ʻení, naʻe ʻi ai ha taimi ʻe taha ne vahe ange ai ke ne fai ha lea ʻi he lotú. Neongo iá, naʻe ʻikai foki ke lava ia ʻo lea. Ka naʻá ku tangutu mo ia, peá u ngāue ʻaki pē fakaʻilonga leá, ʻo tokoniʻi ia ke hiki haʻá ne lea. Naʻá ne tuʻu pē ʻi hoku tafaʻakí he tuʻunga malangá ʻi he houalotu sākalamenití ka u lau atu ʻe au e lea naʻá ne teuteuʻí.

Ngaahi Talanoa ki hono Faʻu ha Fāmilí

ʻEletā Soālesi: Ne u fetaulaki mo Sisitā Sōalesi ʻi ha hulohula siasi hili ha māhina ʻe ono mei heʻeku ʻosi mai mei heʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne toki ʻosi mai pē foki mo ia mei heʻene ngāue fakafaifekaú.

Sisitā Soālesi: Ne u fakatokangaʻi atu pē hoʻo sio mai kiate aú, peá u ongoʻi mo au ha meʻa ne kamata ke ngaue ʻi hoku lotó. ʻI he ʻosi pē ʻa e foʻi fasí, naʻá ke luelue mai ʻo kole mai ke ta hulohula.

ʻEletā Soālesi: Naʻá ta hokohoko atu pē ko ha ongo kaungāmeʻa, ka ko e pō ia ne ʻā ai hota matá. Naʻá ta fakatou vakai ki ha ongo meʻa Siasi kei talavou faivelenga mo e malava ke fai ha feohi. Hili ha uike ʻe ua mei ai ne kamata leva ke ta feohi fakakaumeʻa. Ko e taʻu ia ʻe 41 kuohilí.

Fānau ʻa e ʻOtuá pea mo e Temipalé

ʻEletā Soālesi: ʻOku mahuʻinga hono manatua hotau anga fakafonuá, tukutukulaumeá, mo e ngaahi tukufakaholó. Pea fakataha mo e ngaahi aʻusia ʻokú ne faʻu e talanoa ʻo ʻetau moʻuí, ʻoku nau tokoni ke tau ʻiloʻi lelei ko hai kitautolu. Ka he ʻikai ke mahino lelei kiate koe ʻa hono ʻuhingá kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi e tokotaha naʻá ne ngaohi koé!

Sisitā Soālesi: ʻOku hoko ʻetau ʻalu ki he temipalé ke toe fakafehokotaki ai kitautolu ki hotau ngaahi tefito fakalaumālié. Ko e feituʻu ia te ke lava ʻo ako mo toe ako ai ki he palani ʻa e ʻOtuá maʻatautolú. Ko e feituʻu ia ʻoku tau maʻu ai e faingamālie ke tokoni ʻi he ngāue mahuʻinga taha ki hono fakatahataha mai ʻa kinautolu ʻi hotau fāmili ne ʻikai ke nau maʻu ha faingamālie ke maʻu e ngaahi ouau toputapú ʻi heʻenau kei moʻuí.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha kakai tokolahi ʻoku nau kei tatali ki he ʻEikí ke maʻu ha faingamālie ke fakatahaʻi ko ha mātuʻa pe sila ki heʻenau mātuʻá pe fānaú ki taimi mo ʻitāniti.

ʻOku lava ʻe he ʻilo ko hai kitautolú, feituʻu ne tau haʻu mei aí mo e ʻuhinga ʻetau ʻi heni, ke ne ʻomi e ongo fakaʻofoʻofa taha ʻo e nongá, fakakaukaú, mo e ʻuhinga ʻo ʻetau moʻuí.

ʻEletā Soālesi: ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi hoʻo lava ʻo ʻiloʻi ʻi he temipalé ko hai koé mo hai naʻá ne ngaohi koé ka te ke toe ʻiloʻi ai mo e tuʻunga te ke aʻu ki aí.

Sisitā Soālesi: ʻE lava ke maʻu ʻe he ʻilo ko ia ʻoku tau talanoa ki aí ha fuʻu mālohi, ʻoku tolonga fuoloa, ʻo ʻikai ke ngata pē ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí ka ʻoku kau foki ai mo e moʻui ʻa kinautolu ʻoku kau ʻi hotau tukufakaholó.

Ko e Talanoa Mahuʻinga Tahá

ʻEletā Soālesi: ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi heʻene mahuʻinga e ʻulungaanga fakafonuá mo e tukutukulaumeá, ka ʻoku mahuʻinga ange ʻa hono tuku hifo ʻetau ngaahi fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo ʻetau ngaahi fakamoʻoni kiate Ia mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku tukuʻau hifo e tukutukulaumea ko ia ʻo e tuí mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata ʻa ia ko e tumutumu ia ʻo e tukufakaholo te tau lava ʻo tuku hifo ki he ngaahi toʻu tangata he kahaʻú.

ʻOku tuʻu he tumutumu ʻo e Moʻunga Kokoveitoó ʻa e Cristo Redentor (Fakatātā Maka ʻo Kalaisí). ʻOku fakamanatu mai ʻe he fakatātā fakaʻeiʻeiki ko ʻeni ʻo e Fakamoʻuí ʻoku mafao mai hono ongo toʻukupú pea ʻoku hoko ia ko e taha e ngaahi ʻīmisi ʻiloa taha ʻo Palāsilá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻaho te ke lava ʻo sio lelei ki he fuʻu fakatātā ko ʻení ʻi heʻene mahiki hake mei he koló, ka ʻoku ʻi ai e ngaahi taimi ʻoku ʻikai ke fai ha sio ki he fakatātaá koeʻuhi ko e fuʻu lahi ʻa e ʻaó. ʻI he ngaahi momeniti peheé, ʻoku fiemaʻu ha mavahe hake ki ʻolunga kae lava ʻo mamata. ʻOku fiemaʻu ha kaka hake ia ki ʻolunga kae lava ʻo mamata. Hono ʻikai moʻoni ʻeni ki hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí. ʻOku fiemaʻu kotoa ke tau mavahe hake ʻo māʻolunga ange kae lava ke tau ʻiloʻi Ia, mo ʻiloʻi lelei ko hai Ia.

Te ke lava ʻo ʻilo, ʻi hoʻo ʻiloʻi lelei Iá, te ke lava ʻo maʻu e mālohi mo ha tufakanga ʻi he fāmilí ʻo e ʻOtuá. Te Ne tali koe ʻi he tuʻunga pē ʻokú ke ʻi aí, pea ʻi hoʻo haʻu kiate Ia ʻo ako kau kiate Iá, te ke lava ʻo hoko lahi ange ʻo hangē ko Iá.

ʻOku kau ʻi he konga ko iá ʻa e kau mai ki he ngāue ki hono tānaki fakataha mai mei he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí, ʻi hoʻo tokoni ki he ʻEikí ke “fakahoko ʻa e moʻui-taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39), ʻoku akoʻi mai ʻe he folofolá ʻoku tau hoko moʻoni ko e kau fakamoʻui he Moʻunga ko Saioné (vakai, ʻOpataia 1:21). Ka ʻoku ʻuhinga ia ki he hā? Hangē pē ko hono feilaulauʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne moʻuí maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ʻoku tau hoko ko ha kau fakamoʻui maʻanautolu ne ʻikai ke nau ʻiloʻi e founga ke maʻu ai e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí taʻe kau ai e tokoni ʻa kitautolu ʻoku ʻi he māmaní. Ko hono moʻoní, ʻoku tokoni ʻetau kau ki he ngāué ni ki heʻetau taumuʻa ke hoko lahi ange ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo kau fakataha mo Ia ʻi hono fakahoko e ngāue ʻa ʻetau Tamaí, ʻo tokoniʻi kinautolu ne ʻikai pē ke nau maʻu ha faingamālie ke maʻu Iá mo fakahoko e fononga he hala ʻo e fuakavá, ʻe toki kamata leva ke ke ʻiloʻi Ia ʻi Hono tuʻunga totonú. Te ke hangē pē ko Iá, pea te ke ʻiloʻi ko hai koe mo e tuʻunga makehe te ke malava ke ʻi aí!

Paaki