2023
Ke Tau Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Ia
Sune 2023


“Ke Tau Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Ia,” Liahona, Sune 2023.

Ke Tau Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Ia

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tāpuekina kitautolu ʻe he mālohi fakamāʻoniʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he tāú pea feinga ke moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
placeholder altText

Faitā ʻa Jerry Garns

Hili e fakataha mai ʻa e Fakamoʻuí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki heʻenau maʻu meʻatokoni fakaʻosí, naʻe folofola ange ʻa Sīsū, “Kuó u holi ʻi he holi lahi, ke tau kai mo kimoutolu ʻa e feilaulau ʻo e Lakaatú ni ʻi he teʻeki ai te u maté” (Luke 22:15).

Naʻe ʻikai fuoloa kuo mavahe ʻa Sīsū mo e toko hongofulu mā taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ki he Ngoue ko Ketisemaní ke toʻo Maʻana e ngaahi angahala ʻo e māmaní. Naʻá Ne kātekina foki ha hopo manuki pea naʻe fakamālohiʻi Ia ke Ne fua Hono kolosí ki Kolokota. Ka kimuʻa ʻi Heʻene mamahi lahi ʻi he ngoué mo e kolosí, naʻe teuteuʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ki he ngaahi faingataʻa mo e ʻahiʻahi fakafoʻituitui te nau takitaha fuesiá.

“Pea ʻi heʻenau kaí naʻe toʻo ʻe Sīsū ʻa e maá, ʻo ne fakafetaʻi mo tofitofi, pea ʻatu ki he kau ākongá, ʻo ne pehē, Toʻo ʻo kai, ko ʻeni hoku sinó.

“Peá ne toʻo ʻa e ipu inú, ʻo fakafetaʻi, pea ʻatu kiate kinautolu, mo ne pehē, Mou inu ai kotoa pē;

“He ko hoku toto ʻeni ʻo e fuakava foʻoú, ʻa ia ʻoku lilingi ke fakamolemole ai ʻa e angahala ʻa e tokolahi” (Mātiu 26:26–28).

Pea ʻi he taha ʻo ʻEne ngaahi akonaki fakaʻosi ʻi he moʻui fakamatelié, naʻá Ne folofola ai ʻo pehē:

“ʻOku ʻaonga kiate kimoutolu ʻeku ʻalú: he kapau ʻe ʻikai te u ʻalu, ʻe ʻikai haʻu kiate kimoutolu ʻa e Fakafiemālié; ka ʻi heʻeku ʻalú, te u fekau ia kiate kimoutolu. …

“Ka ʻi he haʻu ʻa e Laumālie ʻo e moʻoní, ʻe tataki ʻe ia ʻa kimoutolu ki he moʻoni kotoa pē: he ko ʻene leá ʻe ʻikai meiate ia; ka ko e meʻa kotoa pē kuó ne fanongo ki aí, ko ia ia te ne lea ʻakí: pea ʻe fakahā ʻe ia kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa ʻe hokó” (Sione 16:7, 13).

ʻĪmisi
Ko hono pakipaki ʻe Sīsū ʻa e maá

Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí, tā fakatātaaʻi ʻe Simon Dewey

“Ko ha Tāpuaki Ia!”

Hili e maʻu sākalamēniti ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni lolotonga ha seminā ʻa e kau takimuʻa fakamisioná, naʻá ne lea ʻo pehē, “Kuo haʻu ha fakakaukau kiate au, ko ʻeku fai ko ia ha fuakava he ʻaho ní, ʻoku mahuʻinga lahi ange ia ʻi he pōpoaki naʻá ku teuteú. Naʻá ku fai ha fuakava ʻi heʻeku maʻu ʻa e sākalamēnití te u loto-fiemālie ke ʻai kiate au ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻoku ou fie talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku ou faʻa fanongo ki he pehē ʻoku tau maʻu ʻa e sākalamēnití ke fakafoʻou e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he papitaisó. Neongo ʻoku moʻoni ia, ka ʻoku toe mahulu hake ia ai. Kuó u fai ha fuakava foʻou. Kuo mou fai ha fuakava foʻou. … Ko hono olá … [naʻe] folofola ai [ʻa e ʻEikí] te tau maʻu maʻu ai pē Hono Laumālié. Ko ha tāpuaki ia!”1

ʻI he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití, ʻoku kole ai ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ki he Tamaí ke “tāpuakiʻi mo fakatapui” ʻa e maá mo e vaí, koeʻuhí ke tau kai mo inu “ʻi he fakamanatu” ki he sino mo e taʻataʻa ʻo Hono ʻAló. ʻOku tau takitaha fakamoʻoni ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Hono ʻAló. ʻOku tau ngāueʻi mo fakamālohia ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻaki ʻetau manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79.)

ʻOku fiemaʻu ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití, maʻá e kau ākonga ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ha meʻa lahi ange ʻi he toutou fakahokó mo e tukupā angamahení.

ʻĪmisi
kakai ʻoku nau maʻu ʻa e vai sākalamēnití

Faitā ʻa Robert Casey

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku tau fakalaulaulotoa fakataautaha ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fakakaukauloto ki he mahuʻinga ʻo ʻEne mamahi ʻi Ketisemaní mo hono Tutuki Ia ʻi Kalevalé. ʻI he taimi ko ʻení, ʻoku totonu ke tau takitaha ʻʻahiʻahi ia’ (1 Kolinitō 11:28) pea fakakaukauloto ki he ngaahi fuakava fakataautaha kuo fai mo e ʻEikí. ʻI he taimi ko ʻení, ʻoku tau fakalaulauloto ai ki he ngaahi meʻa toputapu ʻa e ʻOtuá.”2

ʻOku ʻikai hoko ʻa hono kai mo inu ʻa e ongo fakaʻilonga ʻo e sākalamēnití ke fakamolemoleʻi ai e ngaahi angahalá. Ka ʻi heʻetau teuteu ʻi he faʻa lotu mo e loto-moʻoní pea kau atu ʻi he moʻui taau ki he ouaú, ʻoku tau vakavakaiʻi ai ʻetau ngaahi ngāué mo e ngaahi holi hotau lotó pea tali e fakaafe ʻa e ʻEikí ke fakatomalá (vakai, Mōsese 5:8). ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e feilaulau ʻokú Ne fiemaʻú—ko ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá (vakai, 3 Nīfai 9:20)—ʻoku talaʻofa mai ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié. Pea ʻi he ivi fakamāʻoniʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu peé, te tau lava ke tauhi maʻu ai pē ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá (vakai, Molonai 6:4).

Ko hotau fatongia toputapú ke fakatupulaki ha ngaahi tōʻonga moʻui māʻoniʻoni ʻokú ne fakaafeʻi e Laumālie ʻo e ʻEikí ke ʻiate kitautolu he taimi kotoa pē—ʻa e ngaahi tōʻonga moʻui hangē ko hono tauhi e ngaahi fuakavá, talangofua ki he ngaahi fekaú, fakatomala, faʻa fakamolemole, fekumi ʻi he folofolá, ngāue tokoni, mo e moihū ʻi ʻapi, ʻi he lotú, pea ʻi he temipalé.

Naʻe fakahaaʻi ʻe he kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha ʻulungaanga māʻoniʻoni ʻe taha: “Naʻa nau lotua ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau holi lahi taha ki aí; pea naʻa nau holi ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu” (3 Nīfai 19:9).

ʻĪmisi
ko Sīsū ʻoku lotu

Ko ʻEtau Māmá, tā ʻa Dan Wilson

Ko e Kī ki he Manatú

Hangē ko e kau ākonga he kuonga muʻá, te tau lava foki mo kitautolu ʻo lotu fakamātoato mo lotua maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻEne ngaahi tāpuakí. Kuo talaʻofa mai he ʻEikí: “Ko e Fakafiemālié ko e Laumālie Māʻoniʻoní, … te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē mo fakamanatuʻi [kiate] kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú” (Sione 14:26; tānaki atu e fakamamafá).

Kae hiliō aí, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau manatu maʻu pē kia Sīsū Kalaisi—ko ʻEne feilaulaú, ko ʻEne ongoongoleleí, ko ʻEne ngaahi talaʻofa kiate kitautolú, ko ʻEne ʻofa kiate kitautolú, pea mo e ngaahi fuakava ʻokú ne haʻi kitautolu kiate Iá.

Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“Ko e kī ki he manatu ʻokú ne ʻomai mo pukepuke ‘a e fakamoʻoní, ko hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha takaua. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ‘a Ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke ʻiloʻi e meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní te ne malava ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau tokoniʻí ke mamata ki he meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻanautolú. …

“Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú Ne fakamoʻoniʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻOfaʻanga ʻo e Tamai Hēvaní ʻokú Ne ʻofeina kitautolu pea ʻokú Ne finangalo ke tau maʻu fakafāmili ʻa e moʻui taʻengatá mo Ia.”3

Pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú Ne tokoniʻi kitautolu ke tau vilitaki fakalaumālie atu ki muʻa ʻi ha māmani fakapoʻulí. ʻI he kuonga ko ʻeni ʻo e vailasí mo e huhu maluʻí, ʻoku ʻikai ko e mahaki fakatuʻasinó pē ʻokú ne fakamanamanaʻi kitautolú.

“ʻOku mafola ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa e ngaahi mahaki fakalaumālié ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo taʻotaʻofi ia. Ka te tau lava ʻo maluʻi ʻetau fānaú [mo kitautolu] mei hono uesia [ʻe he mahakí],” ko e akonaki ia ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015), Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻá ne toe pehē, ko e ʻilo lahi ange mo e fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, fakataha mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tatau ia mo ha huhu maluʻi te ne lava ʻo maluʻi kitautolu mei he faiangahalá mo e kākaá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Peeka [fekauʻaki mo e foʻi lea ʻinoculate’ (maluʻi)], “ʻOku ʻuhinga ʻa e in ke ʻʻi loto’ pea ʻoku ʻuhinga ʻa e oculate ko e ʻmata ke mamata.’ ʻOku tau fokotuʻu ha mata ʻi loto [ʻiate kitautolu]—ʻa e meʻafoaki taʻe-mafakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:26].”4

ʻE tataki, fakahinohino, fakafiemālieʻi, mo maluʻi kitautolu ʻe he mata ko iá. ʻE malava pea ʻoku totonu ke hoko ʻa e tataki mei he Laumālié ko ha meʻa ia ʻoku hoko maʻu pē kae ʻikai hāhāmolofia ki he Kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa ia kuo nau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. He ko e talaʻofa foki ki he kakai fuakava ʻa e ʻEikí, ke ʻiate kitautolu “maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77; tānaki atu e fakamamafá).

Ngaahi Tāpuaki Kuo Talaʻofa Maí

Ko ha ngaahi tāpuaki fakaofo moʻoni ʻa hono manatua e meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí maʻatautolú, ko e kau atu ki he ouau ʻo e sākalamēnití, pea mo e ʻiate kitautolu maʻu maʻu pē ʻa Hono Laumālié. ʻOku ou fakamoʻoni ʻe taumalingi mai e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí ki heʻetau moʻuí ʻi heʻetau teuteu mo maʻu ʻi he taau e sākalamēnití he uike takitahá pea fakamālohia ai ʻetau fuakava mo e Fakamoʻuí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, ʻi he Dale G. Renlund, “Tukupā Taʻeueʻia kia Sīsū Kalaisi,” Liahona, Nōvema 2019, 25, note 18.

  2. Russell M. Nelson, “Worshiping at Sacrament Meeting,” Liahona, Aug. 2004, 14.

  3. Henry B. Eyring, “O, Remember, Remember,” Liahona, Nov. 2007, 68.

  4. Boyd K. Packer, “The One Pure Defense,” Religious Educator, vol. 5, no. 2 (2004), 9.

Paaki