2023
ʻI he Pulelulú, Ui Ia ko ʻOsikā
Sune 2023


“ʻI he Pulelulú, Ui Ia ko ʻOsikā,” Liahona, Sune 2023.

Faivelenga ʻi he Fakaʻau ke Motuʻa Angé

ʻI he Pulelulú, Ui Ia ko ʻOsikā

Neongo e fehangahangai ʻa Keni mo e ngaahi nunuʻa ʻo e taʻu motuʻá mo e kanisaá, ka kuó ne ʻilo ha founga ʻaonga ke tokoni ai ki hono kaungāʻapí.

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne ʻave ha kapa veve

ʻOku ʻomi ʻe Misa Uiliamisi e kapa vevé maʻa hono tukui kaungāʻapi ʻe 28. ʻOkú ne pehē, “ʻOku fiemaʻu ke tau muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea fai lelei ki he kakaí.”

ʻŪ tā ʻa Richard M. Romney

ʻI he Pulelulu kotoa pē, ʻoku tui ʻe Keni Uiliamisi, taʻu 81, ʻa e sote mo e tatā tatau pē. ʻOku fakahaaʻi ʻe he soté mo e tataá fakatouʻosi ha tokotaha faiva ʻiloa ko ʻOsikā, ʻa ia ʻokú ne nofo he loto kapa vevé. ʻOku ʻiloa ʻa ʻOsikā ko ha taha faʻa lāunga ka ʻoku ʻofaʻi ia. ʻOku ʻiloa ʻa Keni ko ha taha pē ʻoku ʻofaʻi.

ʻOku tatali ʻa Keni ʻi loto he veʻe matapā ʻi muʻá ʻo fakafanongo. ʻOkú ne tatali ki he longoaʻa ʻo e loli vevé. ʻOku mahuʻinga e ongó kia Keni he ʻokú ne kui. Fakataha pē ia mo hono faitoʻo kimo ia ʻi ha taʻu ʻe 14, ka ʻokú ne kei vivili pē ke hū ki tuʻa ʻo tokoniʻi hono ngaahi kaungāʻapí—ko ha tukui ʻapi ʻe 28.

ʻOku ʻiloʻi lelei ʻa Keni ʻe hono ngaahi kaungāʻapí kotoa. Ko e tangata ia ʻokú ne ʻomi e kapa vevé.

Ko e Taimi ʻoku Lele Hake Ai e Lolí

ʻOku pehē ʻe ha kaungāʻapi ko Lola Uilisi, “ʻOku mau sio ki he lele hake ʻa e loli vevé, pea ko e meʻa hoko pē ʻoku mau sio ki aí ko Keni ʻoku lue hake he saitiuoká mo hono tokotoko hinehiná, ʻo ʻalu mei he fale ki he fale ke toho fakafoki e kapa vevé.”

ʻOku pehē ʻe Tī Ane, ko e uaifi ʻo Kení, “ʻOku hā fakaʻofoʻofa ai homau feituʻú. Pea ʻoku toe ʻatā foki ai e halá. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe lava ha loli tāmate afi ʻo lele hake he halá taʻe te ne tuiʻi kotoa e ʻū kapa vevé mei he halá.”

ʻOku pehē ʻe Lola ʻoku hoko foki e fetuku kapa veve ʻa Kení ke maʻu ai he kakai ʻoku mamaʻo mei ʻapí ha loto papau, “ke ʻoua ʻe mataʻāʻā ʻa e ʻikai ha taha ʻi ʻapí.”

ʻOku lavaʻi fēfē leva ʻe Keni hono toho e ʻū kapa vevé lolotonga ʻene lue tokotokó? ʻOkú ne pehē, “Ko e tokotokó ko ha poupou pē ke u tuʻu hangatonu pea ko e taimi ʻoku ou falala ai ki he kapa vevé, ʻoku ou tuʻu hangatonu foki ai.” ʻI he tokoni ʻa ha foʻi mata loi, ʻokú ne lava ʻo sio lelei ʻaki ha foʻi mata ʻe taha ke ʻilo hono halá. ʻI he taimi ʻoku sinou aí, he ʻikai ke ne ʻalu he feituʻu ʻe hekea ai ʻo toó.

ʻOku pehē ʻe Tī Ane, “Kapau ʻe ʻi ai ha ʻaho he ʻikai ke ne lava ai ʻo ʻomi ʻū kapá, te u fetuʻutaki leva ki he kaungāʻapí.”

ʻĪmisi
husepāniti mo e uaifi

Ko ha Fatongia ʻOku Tupulaki

ʻI he kamataʻangá naʻe ʻikai fetuku kotoa ʻe Keni ʻa e ʻū kapa veve he halá. Ko ha fatongia ia naʻá ne fakatupulaki māmālie. ʻOku fakamatala ʻe Tī Ane ʻo pehē, “Hili e lele hake e loli vevé, ʻe hū atu leva ki tuʻa ki he ongo ʻapi ʻi homa tafaʻakí ʻo teke fakafoki e ʻū kapá mei he halá. Naʻe tupulaki māmālie leva. Naʻá ne toe ʻai leva mo ha fale ʻe taha mo ha toe fale ʻe taha, kae ʻoua kuo aʻu ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai he ʻaho ní.”

Pea ko e hingoa fakatenetene ʻOsikaá? ʻOku pehē ʻe Tī Ane, “Naʻe maʻu ia mei homa ʻofefine ko Kōletí. Pea naʻe ui ʻaki ai pē ia.”

Kuo fakakaungāmeʻa ʻa Keni ki ha kakai ne fuoloa ʻenau nofo hení mo ha kau hiki foʻou mai, ko ha ngaahi kui, fānau, mo e makapuna. ʻOku pehē ʻe Lola, “ʻOku fakaoli hono ʻilo ʻaki ia ʻe ha kakai tokolahi ko ʻOsikaá.”

“Ko e Natula Pē ʻo Kení”

Ko e hā ʻoku toutou fakahoko ai ʻe Keni ʻa e kiʻi ngāue tokoni ko ʻení? ʻOku loloto ʻene talí. “ʻOku fiemaʻu ke tau muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea fai lelei ki he kakaí. Ko e meʻa ia ʻoku ou feinga ke fakahokó. ʻOkú ne ʻai ke nau ʻiloʻi ʻoku nau maʻu e faingamālie ke fai lelei foki ki he kakai kehé.”

Ko hono moʻoní, kuo fakaʻaongaʻi ʻe Keni ʻene moʻuí ke tokoni ki he niʻihi kehé. ʻI heʻene hoko ko ha faifaleʻi ʻi he pisinisi meʻalelé, naʻá ne ngāue mo ha ngaahi pisinisi fakatau meʻalele ke fakalakalaka ʻenau founga ngāué. ʻI heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, kuó ne tali ha ngaahi uiuiʻi mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí, “ʻo ʻikai ʻi he malanga ki hoku kaungāʻapí ka ʻi hono fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he muimui ki he Fakamoʻuí.”

ʻOku manatu ʻa Tī Ane ʻo pehē, “ʻI he taimi naʻe faitoʻo kimo ai ʻa Kení, naʻe talamai ʻe he kau nēsí mo ha taha ʻo e kau toketaá naʻá ne tokoniʻi ha kau mahaki tokolahi ke nau lavaʻi ʻenau kimó, ʻo meimei koeʻuhí pē ko hono ʻulungāangá. Naʻe ʻikai ke ne teitei ʻiloʻi naʻá ne fai ha meʻa makehe; ko e natula pē ia ʻo Kení.”

ʻOku kei fekuki pē ʻa Keni mo ha kalasi ʻe fā ʻo e kanisaá, ka naʻe ʻikai ke ne toe faitoʻo kimo ʻi he taʻu ʻe fā kuohilí. ʻOku pehē ʻe Tī Ane, “ʻOku pehē ʻe he toketā ki he kanisaá ko ha mana ʻa e kei moʻui ʻa Kení.”

Ko e Pulelulu kotoa pē, te te sio ki ai ʻokú ne tui hono vala ʻOsikaá, ʻo tali ke fakalaka hake e lolí kae lava ke ne tokoni ki hono kaungāʻapí. ʻOku pehē ʻe Keni, “Naʻe ʻikai ke u fakakaukau pē ke u ʻalu ʻo toho fakafoki mai e ʻū kapa vevé. Naʻá ku fakakaukau ko e taha ia e ngaahi meʻa iiki te u kei lava ʻo fakahokó. Pea ko e hā pē fuoloa te u lava ai ʻo tokoni ki hoku kaungāʻapí, te u kei tokoni pē.”

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu e talanoá ʻi ʻIutā, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

Paaki