2023
Te U ʻIloʻi Fēfē ʻa e Laumālié?
Sune 2023


“Te u ʻIloʻi Fēfē ʻa e Laumālié?,” Liahona, Sune 2023.

Te U ʻIloʻi Fēfē ʻa e Laumālié?

Ke tataki kitautolu ʻi hono ʻiloʻi ʻo e Laumālié, kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakamatala lahi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he folofolá.

ʻĪmisi
finemui ʻoku tangutu ʻo fakalaulauloto

Faitā ʻa Sam Solaita

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē, “Kuo teʻeki ha taimi ʻe hulutuʻa pehē ai hono fiemaʻu ke ʻilo e founga ʻoku folofola [mai ai kiate kitautolu] ʻa e Laumālié ka ko e taimí ni.”1 Ka ʻoku kei fifili pē ha tokolahi, te u ʻiloʻi fēfē ʻa e Laumālié? Ko ha fehuʻi ʻeni kuo toutou fai mai kiate au ʻi heʻeku hoko ko ha faiako ʻi he senitā akoʻanga fakafaifekaú, faiako maʻá e Seminelí mo e ʻInisititiutí, pea ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Pilikihami ʻIongí. Meʻamālié, he kuo tali ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he folofolá pea mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita he kuonga ní.

Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai Kolinitoó ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha tangata ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá kae ʻoua kuó ne maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá (ʻOku liliu ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ʻa e konga fakaʻosi ʻo e 1 Kolinitō 2:11). Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau faʻa mamata ki he ngaahi moʻoni fakalaumālié ʻaki hotau mata fakanatulá, he ʻikai lava ke tau ako ia ʻaki hotau ngaahi ongo fakanatulá pe potó. Ko hono olá, te tau toki ʻilo pē kinautolu ʻi he Laumālié (vakai, 1 Kolinitō 2:9–10). Kuo pau ke fakamoʻoniʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu (vakai, Molonai 10:4).

Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku mahuʻinga ai ke tau takitaha ako ʻiate kitautolu pē ʻa e founga ke fakatokangaʻi mo fakafalala ai ki he Laumālié ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní.2 Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015), Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kapau ko e meʻa pē ʻokú ke ʻiló ʻa e meʻa ʻokú ke mamata ki ai ʻaki ho mata fakanatulá mo fanongo ki ai ʻaki ho telinga fakanatulá, he ʻikai leva ke ke loko ‘ilo ha meʻa lahi.”3

Ke tataki kitautolu ʻi hono ʻiloʻi Hono Laumālié, kuo ʻomi ai ʻe he ʻEikí e ngaahi fakamatala ko ʻení:

“Fiemālie ki ho ʻatamaí.” Naʻe fehuʻi ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ke tokoni kiate ia ke ne fakatokangaʻi e Laumālié, “ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālie ki ho ʻatamaí ʻi he meʻá?” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:23).4 Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehé: “Ko e ongoʻi nongá ʻa e fakamoʻoni angamaheni pau taha ia kuó u aʻusia fakatāutahá. ʻI he taimi ne u fuʻu hohaʻa ai fekauʻaki mo ha meʻa mahuʻinga peá u feinga ke fakaleleiʻi ia kae ʻikai hano olá, ne u hokohoko feinga pē ʻi he tuí. Ne toki hūhū mai leva ha nonga kimui ange, ʻo ne fakanonga ʻeku ngaahi loto-hohaʻá,ʻo hangē pē ko ia kuó Ne talaʻofa maí.”5

“ʻI ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó.” Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo e fakahaá ʻi ha tūkunga ʻe taha: “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. … Ko ʻeni ʻa e laumālie ʻo e fakahaá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3). Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he meʻá ni ʻo pehē, “ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí [heni] ʻoku faʻa hoko mai ʻa e fakahaá ko ha ngaahi fakakaukau ki he ʻatamaí mo e ngaahi ongo ki he lotó.”6

ʻE lava ʻe he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo fakalaumālie ko ʻení ʻo “fakamāmaʻi ho ʻatamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13) pea fakatupu ke “fakafonu ʻa [ho] lotó ʻi he fiefia” (Mōsaia 4:20). Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e “ʻuluaki fakaʻilonga ʻo e laumālie ʻo e fakahaá” ʻa e taimi ʻokú ke ongoʻi ai ha “ʻilo haohaoa ʻoku taumalingi mai kiate koé” ʻo ʻoatu ha “ngaahi fakakaukau fakafokifā.”7

“Vela [hotau] lotó ʻiate [kitautolu].” ʻI he fakakaukau ʻa e ongo ākonga ʻo Kalaisi kuo toetuʻú, naʻá na pehē ai, “ʻIkai naʻe vela hota lotó ʻiate kitaua, ʻi heʻene talanoa mai ʻi he halá kiate kitauá, mo ʻene fakahā ʻa e tohí kiate kitauá?” (Luke 24:32). Ko e meʻa tatau pē, naʻe fakahā ʻe Sīsū Kalaisi kia ʻŌliva Kautelé, “Te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe” ke fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8; vakai foki, 3 Nīfai 11:3). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo pehē “ʻoku ʻikai ko ha ongoʻi vela ia hangē ha afí ka ko ha ongoʻi nonga, māfana, fiemālie mo fakafiefia.”8

“Ongoʻi ʻoku totonu ia.” Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi kia ʻŌliva Kautele te ne ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo ha meʻa ʻi he Laumālié koeʻuhí he te ne “ongoʻi ʻoku totonu ia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8). Naʻe fakaʻuhingaʻi ʻeni ʻe ʻEletā Sikoti ʻo pehē “ʻoku maʻu ʻa e talí ko ha ongo ʻoku haʻu fakataha mo ha loto-fakapapau.”9

“Kihiʻi leʻo mālie.” Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia ʻIlaisiā ʻoku ʻikai ke Ne faʻa folofola ʻo tōtuʻa ʻaki e afí, ʻahiohió, mo e mofuiké, ka ʻoku faʻa ongo ange ʻEne fetuʻutaki fakalaumālie ʻo fakafou ʻi ha “kihiʻi leʻo mālié” (1 Ngaahi Tuʻi 19:12).10 ʻOku tatau ʻa e leʻo fakalaumālie ko ʻení mo “ha fanafana” ʻoku mahuhuhuhu “ki he laumālié tonu” (Hilamani 5:30), pea “neongo ʻoku fakamatalaʻi ia ko ha leʻo,” naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Peeka, “ko ha leʻo ia ʻoku ongoʻi ʻe ha taha, ʻo lahi ange ʻi heʻene fanongó.”11

“Naʻá ke maʻu ʻa e fakahinohino mei hoku Laumālié.” Koeʻuhí ʻoku fetuʻutaki mai ʻa e Laumālié ʻi ha ngaahi founga fakalongolongo mo fakaoloolo, te tau lava ʻo maʻu e fakahaá kae ʻikai ke tau ʻilo ʻoku tau maʻu ia. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻo pehē, “Ko e taimi kotoa pē naʻá ke fehuʻi aí naʻá ke maʻu ʻa e fakahinohino mei hoku Laumālié. Ka ne ʻikai ke pehē, ʻe ʻikai te ke aʻu mai ki he feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he taimi ní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:14). Naʻe ʻosi tataki pē ia ʻe he ʻEikí, ka naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi he taimi ko iá. Ko e taimi pē ne fakamahinoʻi ange ai ʻe he ʻEikí, naʻá ne toki sioloto leva ʻo mamata ki he tataki ʻa e ʻEikí. Ko e meʻa tatau pē, ʻoku tau “moʻui [mo kitautolu] ʻi he fakahaá”12 pea mahalo he ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻa e Laumālié kae ʻoua kuó Ne tataki kitautolu.

“Naʻá ku toutou fifili ki ai.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa Sāmita ha aʻusia naʻá ne maʻu mo e Laumālié lolotonga ʻene fekumi ʻi he folofolá, ʻo ne pehē ne ʻi ai ha veesi “naʻe hangē naʻe hū ia ʻaki ʻa e fuʻu mālohi lahi ki he ongo kotoa pē ʻo hoku lotó. Naʻá ku toutou fifili ki ai” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:12). Te tau lava foki mo kitautolu ʻo ʻiloʻi ʻa e Laumālié ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai hotau lotó ʻe he ngaahi veesi folofolá mo e ngaahi akonaki fakaepalōfitá ke tau toe lau mo fakalaulauloto ki aí.

“ʻOtu lea ki he ʻotu lea.” Neongo ʻoku tau ʻamanaki he taimi ʻe niʻihi ke maʻu fakaʻangataha e fakahaá, ka kuo folofola ʻe he ʻEikí ʻo pehē, “Te u foaki ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena” (2 Nīfai 28:30). ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e founga ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻEikí ke ʻomi māmālie pē ʻa e fakahaá, hangē ko e mamata ki he hopo māmālie ʻa e laʻaá kae ʻikai sio fakaʻangataha pē ki he māmá hili hano fakaulo ha ʻuhilá.13 ʻOku faʻa toki fakatokangaʻi pē ʻa e fakahā ko ʻení ʻi he taimi ʻoku mamata kakato ai ki aí.

“Tākiekina ke fai lelei.” ʻOku fifili ha niʻihi pe ko ha ueʻi ke fai leleí ʻoku mei he Laumālié nai ia pe ko ʻenau fakakaukaú pē ʻanautolú. Naʻe tali ʻeni ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene akoʻi ʻa Hailame Sāmita ki he founga ke ʻiloʻi ai Hono Laumālié: “Falala ki he Laumālie ko ia ʻoku tākiekina ke faileleí … ; pea ko hoku Laumālié ʻeni” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12). ʻOku totonu ke tau fakakaukau ko e ngaahi ueʻi fakalaumālie ke fai leleí ʻoku mei he Laumālié ia, pea ʻoku totonu ke tau talangofua ki ai.

ʻĪmisi
talavou ʻoku lau folofola

Faitaaʻi ʻe Clayton Chan

“Ke mou fakalongolongo, pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá au.” Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai tali mai ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié ʻo vave tatau mo ʻetau ʻamanakí. ʻE lava ke faingataʻa ʻeni pea ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue ʻaki e tuí ʻi Heʻene fakahinohinó ke “fakalongolongo pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá au” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:16). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni: “Ko e moʻoni ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te ke ongoʻi ai ʻo hangē kuo tāpuni ʻa e ngaahi langí. Ka ʻoku ou palōmesi atu ʻi hoʻo hokohoko atu ke talangofuá, fakahā hoʻo houngaʻia koeʻuhi ko e tāpuaki kotoa pē kuo foaki atu ʻe he ʻEikí, pea ʻi hoʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻi he faʻa kātaki ʻa e taimitēpile ʻa e ʻEikí, ʻe foaki atu kiate koe ʻa e ʻilo mo e mahino ʻokú ke kumiá.”14 ʻI heʻetau aʻusia ʻa e fakalongolongo fakalangi ko ʻení, ʻoku totonu ke tau manatuʻi, ʻo hangē ko ia kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni ʻOakesí, “ʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻi he Laumālié ʻi he taimi pē ʻAʻana pea ʻi he founga pē ʻAʻana. … Tau tatali leva ki he ʻEikí ki Heʻene fakahaá.”15

Neongo ʻoku ʻaonga ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení, ka ʻoku nau kei taʻefeʻunga pē. Hangē ko e fakamatala ʻa Palesiteni Pēká: “ʻOku ʻikai ke tau maʻu ha ngaahi lea (naʻa mo e folofolá ʻoku ʻikai ha lea) ke ne fakamatalaʻi lelei ʻa e Laumālié. ʻOku angamaheni ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻe he folofolá ʻa e foʻi lea ko e leʻo, ka ʻoku ʻikai ke hoa lelei ia. Ko e ngaahi fetuʻutaki fakalaumālie pelepelengesi, mo kinokinoifia ko ʻení ʻoku ʻikai ke mamata ʻaki ia hotau matá, pe fanongo ki ai ʻaki hotau telingá.”16 ʻI hono aofangatukú, ʻoku hangē hono fakatokangaʻi ʻo e Laumālié ko hono ʻahiʻahiʻi ʻo e māsimá: faingataʻa ke fakamatalaʻi ʻaki ha lea ka ʻoku ʻilongofua ia ʻi he taimi pē kuó te aʻusia fakataautaha ai iá.17

Ko e ʻuhinga ʻeni kuo pau ai ke tau ako ke ʻiloʻi ʻa e Laumālié ʻiate kitautolu peé. Neongo he ʻikai ke tau lava ʻo fakamālohiʻi e ngaahi aʻusia fakalaumālié, ka te tau lava ʻo fokotuʻu ha ʻātakai ke hoko ai ia. Kuo fakahā mai ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa iiki mo faingofua te tau lava ʻo fai ke ako ai ke fanongo ki Heʻene folofola mai kiate kitautolú ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié koeʻuhí ke tau lava ʻo fakatokangaʻi lelei ange ʻa e ivi tākiekina fakalaumālie ko iá ʻi ha taimi pē ʻokú Ne folofola mai ai kiate kitautolu.

Ngaahi Folofolá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí te tau lava ʻo fanongo ki he folofola mai ʻa Hono leʻo fakalaumālié ʻi heʻetau ako e folofolá. Naʻá Ne folofola ʻo pehē:

“Ko e ngaahi leá ni ʻoku ʻikai mei ha kau tangata pe mei ha tangata, … ka ʻoku meiate au ia; …

“He ko hoku le‘ó ʻoku lea ‘aki ia kiate kimoutolú; he ‘oku ʻoatu ia ‘i hoku Laumālié kiate kimoutolu, pea ʻi hoku mālohí te mou lava ʻo felauʻaki ia ʻiate kimoutolu … ;

“Ko ia, te mou lava ʻo fakamoʻoniʻi kuo mou fanongo ki hoku leʻó, mo ʻiloʻi ʻa ʻeku ngaahi leá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:34–36).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Petinā ʻi heʻene akoʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻo pehē: “Ko e taha e ngaahi founga ʻoku ou lava ai ʻo fanongo kiate Iá ʻoku fakafou ʻi he folofolá. Ko e folofolá ko e leʻo ia ʻo e ʻEikí kuo tomuʻa lekōtí. ʻOku ʻikai ko e fanongo pē ki ha leʻo, neongo ʻe lava ke hoko ia. Ko e fanongo ia ki he folofolá ʻi ha ongo—ko ha ongo ʻi hoku ʻatamaí, ko ha ongo ʻi hoku lotó. Kiate aú, ʻoku mahuʻinga ʻa e folofolá ki hono maʻu mo ʻiloʻi ʻo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ko iá.”18

ʻĪmisi
ʻīmisi ʻi muʻa ʻi ha temipale

Temipalé. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni “te tau lava foki ʻo fanongo kiate Ia ʻi he temipalé. Ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha fale ia ʻo e ako. … ʻOku tau ako ʻi ai e founga ke fakaava e veilí mo fetuʻutaki mahino ange mo e langí.”19 Naʻe lotua ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke tau lava ʻo ako ke fakatokangaʻi kakato ange ʻa e Laumālié ʻi he temipalé ʻi he taimi naʻá ne lotu ai ʻo pehē “ko kinautolu kotoa pē ʻe lotu ʻi he fale ko ʻení … ke nau tupu hake ʻi hoʻo ʻafió, ʻo maʻu ʻa hono kakato ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:14–15). Ko e taimi te tau moihū maʻu ai pē ʻi he temipalé, te tau aʻusia ai ha ongoʻi ʻo e Laumālié pea te tau tupulaki ʻi heʻetau malava ke fakatokangaʻi Hono leʻó ʻi heʻetau moʻuí.

Kau Palōfitá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “Pea ko e fakaʻosí, ʻoku tau fanongo kiate Ia ʻi heʻetau talangofua ki he lea ʻa e kau palōfitá, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá.”20 ʻI heʻetau fakafanongo maʻu pē ki he ngaahi pōpoaki ʻa hotau kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí pea ngāueʻi ʻenau faleʻí, ʻoku tau fakaafeʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne akoʻi kitautolu. Ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ʻeni ʻe taha ʻo e aʻusia mo e Laumālié ʻe lava ʻo tokoni ke tau fakatokangaʻi Hono ivi tākiekiná.

ʻIkai ngata aí, te tau lava ʻo lotu fakamātoato, ngāue faivelenga ʻi he Siasí, lekooti e ngaahi ongo fakalaumālié, pea maʻu ʻi he taau ʻa e sākalamēnití. ʻI hono fai e ngaahi meʻá ni mo e tui kia Sīsū Kalaisí, ʻe hoko mai e Laumālié, pea te tau ʻiloʻi Ia ʻi he ngaahi fakamatala ʻo e folofolá, maheni mo ʻEne ngaahi ueʻí ʻaki ʻetau aʻusia tonu iá, pea tau ʻiloʻi ʻi he loto-falala ange ʻa Hono ivi tākiekiná ʻi he ngaahi tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí. “ʻI hoʻo ako ʻo mahino kiate koe ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá, te ke lava ai ʻo tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá, kae ʻoua kuó ke haohaoa ʻia Kalaisi Sīsū”21 pea maʻu ʻa e “finangalo ʻo Kalaisí” (1 Kolinitō 2:16).

Paaki