“Imwiin te Kangaanga: Karikirakean te Nanomatoa ao Butimwaean te Kamaiuaki,” Riaona, Tebetembwa 2023.
Imwiin Te Kangaanga: Karikirakean te Nanomatoa ao Butimwaean te Kamaiuaki
Te kamaiuaki e reke ngkana ti ukora ana ibuobuoki te Tia Kamaiu ao n karekea te toronibwai n ara namakin.
Mwaiti aomata aika tia n rinanon tao teuana naba te kangaanga ae bubura ae roota ara iango inanon maiuia. Ti kona n nora aio inanon maiura ao ara waaki n mwakuri. Tera ae karika te kangaanga n te iango? Tao te taneiai ae e kurati am kaa, buan am mwakuri, te buaka, mwakuri n iowawa, mwakuri n tangako, te burii ae korakora, buan maiun temanna ae ko tangiria, ao a bati riki.
Te kangaanga n te iango e nang kamaraki, ao n taai tabetai ea roko iroum are koaki kona n karekea te rau. Ma e nang kakawaki ataakina bwa te maraki anne ena toki, ao kona manga karekea te rau ngkana ko onimakina Tamam are i Karawa ao am Tia Kamaiu, Iesu Kristo.
Tamara are i Karawa e kariaia bwa tina rinanon kangaanga. E ngae ngkana e aki katabua, ke ni karikiia, ke ni kariaia taian taneiai aikai, E kona n buokiira “ni bwaai ni kabane … ngkana ti ikotaki ni mwakuri ibukin [toronibwaira]” ngkana ti Onimakina (Reirei ao Berita aika Tabu 90:24; taraa naba 2 Nibwaai 32:9).
Ti a tia n kunea bwa ngkana ti tanrikaan nakon Tamara are i Karawa ao te Tia Kamaiu bwaa taan boutokaira ao anne ae nang kakawaki nakon karekean te kamaiuaki. Aia rau e na kamaiuira n ara namakin ao tamneira. Ti ataa bwa man Aia tangira ao nanoanga, ko na kona n karekea te korakora ni kamaiuaki. Ti kunei naba aanga tabeua aika ti na kona iai n karikirakea oin korakorara n uaiakinan te kamaiuaki.
Aomata ni kabane a kakaokoro aia kangaanga ake a rinanona. Ni koauana, tabeman a kona n rawawata n te bwai ae riki, ao tabeman a ti namakina te mwengabuaka iai. Ibukin aio, ti na ururinga n aki kabootauii ara taneiai ma tabeman’ ke ni kabonganaa ara taneiai bwa te bwai ni katautau n taian kangaanga.
Aro n Kaitara Bwaai aika Riki aika Kakaokoro
Sam ao Lucy iai nakonakoia ae a karaoia n ikotaki, te turaiwa n aia kaa are a buti iai ea matuunako ao ea bweenako man te kawai. Aio are e karika rairakin te kaa iraua te tai. Sam e aki nang ikoaki ao kanga akea ana kangaanga n te bwai are riki arei. E mena ikekei bwa e na karaua nanon Lucy, bwa e mwaoto anganibaina ao e na bautaki ni buratitanaki.
Tabeua te wiiki imwina, ngke ea reke ana tai Sam bwa e na manga mwamwananga naba, e a roko irouna te namakinna n takaka n ti iangoan abwabwakin te aoa are ena mwananga iai n te kawai.
Sam ea rinanon te kangaanga n aitara ma ana namakin man ana are tia n rinanona arei. E aki tangiria n kan taetae ma aomata ibukin ana kangaanga aio. Ma e taetae iai ma Lucy, ao e reiakina bwa ngaia ea bon ti naba n kurati mai imwaina ao e ataa te namakin are e a rinanona n te tai aio. A maroroakinii bwaai ake e reiakinna Lucy man ana taneiai are mai imwaina are e kamwakura iai ana onimaki iroun Iesu Kristo, n tataro ibukin te kairiiri, ao n karekea buokana naba rinanon te mamarooro ma te kauntira ngke e a rawawata.
Te Kaantaninga ao te Kamaiuaki rinanon Iesu Kristo
Tai tabe bwa tera am kangaanga, ko kona n tainako ni karekea te kamaiuaki iroun te Tia Kamaiu Iesu Kristo. Man ana Mwakuri ni Kamaiu ara Tia Kamaiu ae akea tokina ao Ana nanoanga ao ana akoi, E kona n kamaoi ikoakira ake ti rinanona n te maiu ae mamate aio, n aki tabe bwa e roko te kamaiuaki anne n te maiu aio ke are imwiina. Ao ena bon anaa te tai ae maan nakon are ti kantaningaia—n raonaki ma ana ibuobuoki mai karawa ara Tia Kamaiu. Ma E kona n kamaiuiira (taraa 3 Nibwaai 17:7).
Unimwane Dieter F. Uchtdorf man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e reireiniira: “Otan te Atua e bon koaua. E tauraoi nakoia aomata ni kabane! E anga te maiu nakon bwaai ni kabane. Iai mwaakana n kamaraua rawawatan te ikoaki ae nano.”1
Akea ae ataa aron rawawatana n aron ae e ataia Tamara are i Karawa ao ara Tia Kamaiu. Te Uea “e rinanon ae korakora riki ni bwaai ni kabane, bwa e aonga ni mena i nanon bwaai ni kabane ao n rinanon bwaai ni kabane” (Reirei ao Berita aika Tabu 88:6). Titita Amy A. Wright, Te Moan ni Kauntira n te Beretitentii ni Kabuta n te Moanrinan, e reireiniira:
Bane n iai te bwai inanon maiura aika ti rootaki iai aika a riai ni kamaoaki, karaoaki, ke ni kamarurungaki. Ngkana ti rairaki nakon te Tia Kamaiu, ngkai ti kaboraoa nanora ao ara iango ma Ngaia, ngkana ti rairinanora, E roko nakoira “ma baina ni kamaiu,” [2 Nibwaai 25:13], n rabwatira n baina n tangira, mani kangai, “AKEA TE KAANGAANGA. … Ti kona ni kanakoraoa aei ni kabane!”
“I kakoauaa bwa akea te bwai inanon maium ae uruaki are e riaon kamaoana, ana kamaiu, ana kabomwi, ao mwaakan Iesu Kristo.”2
Katooto iaon te kamaiuaki ao aanga ni kamaiuaki ake a kona ni kuneaki n koroboki aika tabu—-ao inanon maiuia ara utu, raoraora, ao ara bakatibu. N aanga raa aika a nanomatoa iai ara bakatibu?3
Kinaakira Iroun te Atua ae Akea tokina
Ngke 13 ana ririki Julio, e tangakoaki iroun ai tamana. Inanon taina, e tabe n aki nang bobo ma ana utu ao ea kakaokoro i bon irouna. N taai tabetai, e a waaki n te aro are kanga bon akea te bwai ae riki, ma tabetai ea manga rootaki n namakin aika rawawata. E aki toki n babaronga maiuna—e ngae ngkana e namakina te kukurei ae korakora, n aron bungiiakin natina te mwaane. E namakina naba te uruaki. Natina ea roko n te roro are e tangakoaki ngkoa iai Julio, ao e tabe n iangoa aron natin ao ana konabwai n taneiai, e rawawata n iango ao namakin ibuki oin tarakin tauna i bon irouna ao kinaakina mai karawa ae akea tokina.
Te kangaanga aio bon mwakoron te maiu n rabwata, ao tiaki mwakoron kinaakira mai karawa ae akea tokina. Kinaakira mai Karawa ae akea tokina bon ae ngaira natin te Atua. Beretitenti Russell M. Nelson e anga reirei:
“Antai Ngkoe?
“E moanibwai ao e kakawaki uringan ae, ngkoe natin te Atua.
“Te kauoua, ngkai ngkoe kaain te Ekaretia, ngkoe te nati n te berita ae tabu. Ao te kateniua, ngkoe ana reirei Iesu Kristo.”4
N ikotaki ma anne, te kangaanga are ti rinanona tiaki tamnein kakawakira ke kororaoira. Titita Joy D. Jones, te Beretitenti ni Kabuta n te Moanrinan ngkoa, e kabwarabwarai koaua aika uoua aikai ngke e reiakiniira:
“Maiun kororaoin tamneira e nanonaki n atakin kakawakira iroun Tamara are i Karawa are ti kakawaki Irouna. …
“…Te bure ae kakaiaki kororaoi e reke rinanon te ongotaeka. Ngkana ti bure, e karako kakawakira, ma tiaki are ai bon akea bongara. ”5
Te mwakuri n iowawa are e rinanona Julio mairoun ai tamana e aki bita kakawakin ao kororaoin Julio. E aki bure, ma karaoaki te bure nakoina. N taai tabetai ena kangaanga uringan kakawakim ma kororaoim ngkana koa tia n tangakoaki. Uringa, ko aki bure, kakawakim e aki keerikaki, ao ko kororaoi n teimatoa n toua te kawain te berita ae tabu.
Ngke Julio e moanna onimakinan te Uea, E buoka Julio n kaotaa bwa ana taneiai n te maiu ae mamate aio e aki kona n bnoita ana tangira Tamara are i Karawa ibukira. E a reiakinna aron tarakin bwa e ngae ngkana a riki bwaai aika bubuaka nmaiuna, aki bita boton kakawakina, kinaakina mai karawa ae akea tokina, ke kororaoina.
Te Toronibwai n Ara Namakin
Karikirakean te toronibwai n ara namakin e kona n buokiira n kabonganai oin ara bwai n ibuobuoki n kamarurungiira ni kaitarai kataakira ao namakin aika aki raraoi. Ti kona n karikirakea te nanomatoa, te konabwai n mwakurii man keiakinii ara kangaanga—n ikotaki ma ara kangaanga n ara iango ake ti aitara ma ngaai.
Te nanomatoa e airi ma te boutoka ao te kairiiri mairoun Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo, te beku ibukiia aomata, ao buokara irouia tabemwaang ngkana ti kainnanoia ao ngkana e riai.
Mwakuri aikai, ngkana a kariaiakaki irouia taan ibuobuoki aika rabakau, a na kona n buokiiko n karikirakea nanomatoam:
-
Kabwebwerakean te reitaki ma aomata
-
Katamaroaan marurungin rabwatam
-
Karekean te kaantaninga n maium
-
Kabwebwerakean iango aika raraoi
-
Ukora te ibuobuoki ngkana ko kainnanoia6
1. Reitaki ma Aomata
Reitaki aika raraoi a buoka naba marurungim. Te reitaki ma aika a kakorakoraki man kaungako bwa kona tanrikaaki nakon te Tia Kamaiu ao Tamam are i Karawa e kona n karekea te bitaki are ko kainnanoia ibukin karekean te marurung ae bwanin.
Sam e reitaki nakon Lucy, n tibwauaia maakuna ma mwengabuakana. Te reitaki aio e buokia n karababa ana nonori man kananomatoaa. E buokia neiei n norii aanga aika e na kona iai n kamaiuaki iai man namakin aika bubuaka ao n te aro n tamnei.
Iangoia n katei am kouru aika a na karikirakea te reitaki ae korakora ma aomata aika ko onimakiniia. Te mwakuri n ibuobuoki bon teuana te kawai ae ti kona iai n reitaki ma aomata n te Ekaretia.
2. Tararuaa Marurungin Rabwatam
Te kangaanga n te iango tiaki ti rinanon n ara namakin ma n rabwatara naba. Ti kona n rinanon te korakai ae bati, te tata n buroo, te maraki n atuu, ke kangaanga ma birotora bwa e maraki ke e aki rau am iango. Kanikinaan te aoraki n te rabwata aikai a tuangiira bwa iai te kangaanga ao ti riai n karekea bwainaorakiiana. N ai aron naba ae ti karaoi bwaai ibukin marurungin arora n namakin, ti kona naba n iangoi aanga ake tina tararua naba marurungin rabwatara imwiin te kangaanga.
Te moan, kinaa raoi te kanikinaa n te aoraki are koa rinanona. Ngkane kataia n karaua raoi rabwatam man ikeikem bwa e na karaurau. Kataia kiinaa raoi aron am namakin ngkana e tata ikeikem ao n bonobono n kabotauaki ma ngkana e karaurau ikeikem man baeranti.
Tabetai te kangaanga are ti rinanona e kona n kaikoakiira te anga are ti aki konabwai iai, ngaia are tina riai n karaoa ae riai ibukin rabwatara. Ma te kakamwakuri, moarara riki te waaki ni kamarurung, e nang ibuobuoki. Tabeman a nang unga nanoia n kan ririanna ke ni biri, ao tabeman a tangiria riki n kan mwakuri korakora iaon aia bwai ni mwakuri.
Ira Tuan te Mauri (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 89). Arom n kataia n karabaa marakim ma waaki aika akiibuobuoki ke bwaai aika a kaoraki e kona n karekea iroum ae “ko nangoa ikoakim ae nano n te kooti.”7 Buoka rabwatam n kabaeranta rawawatam ao marakim ao kona aki karabaa.
3. Karekean te kaantaninga n maium
Oin raoi te kaantaninga n maiura aio bon te katauraoi imwain manga okirikaakira n maeka ma Tamara are i Karawa (taraa Aramwa 12:24). Kangaanga ake ti rinanona a kona n kamabubua taraakin aio ao man tuukiira man norakina raoi bwa antai ngaira. Karekean te kaantaninga ae onoti n ara waaki ni katoa bong a kona n buokiira n kekerake ao n ururinga oin raoi te kaantaninga ibukin maiura aio. Julio e teimatoa n kekeiaki inanon maiuna man reke iroun te kaantaninga ibukin ana waaki n te bong koraki ngke e kan buoka natina.
Karekean raoi nanon maium inanon am kangaanga e kona n buokiko n noora te kawai n kekerake, kinaakin ara taneiai bwa a kona n anganiira kawai ibukin rikirakera ma arora n riki n ai aron Kristo. Te katooto, e bebete kamwakuran te nanoanga nakon temanna ngkana e rawawata ngkana ti a tia n rinanon te aeka n kangaanga naba anne.
Te waaki ni kukune e a tia n karekea bwangaia te kangaanga are ti rinanona, a karekea irouia aomata bwa te taneiai ae aranaki bwa “te rikirake imwiin te kangaanga.” Te rikirake imwiin te kangaanga e reke iroun te aomata ae karekea te korakora ae bati imwiin ana taneiai ma te kangaanga are rinanona, n aron reitakira aika a rikirake, te kakaitau ibukin te maiu ke rikiraken te maiu, ke rababan am atatai n bwaai aika kona n karikirakea ni maium”. Imwiin am taneiai ma te kangaanga, kinai raoi kawai ake ko a tia iai n rikirake ke ko na kona n rikirake iai man am taneiai ma te kangaanga anne ao n aki tabe ma te kangaanga are ko rinanona arei.
4. Kabwebwerakean iango aika raraoi
Te taneiai ma te kangaanga ae rawawata e kona n rootaki arom n iango i bon iroum ao ibukin te aonaaba. Imwiin am taneiai ma te kangaanga aio, e kona n reke iroum iango aika aki raraoi. Iango, n aron ae “I memere,” “E aki tangirai Tamau are i Karawa,” ao “I aki tau” a kona n kamwemwerea nanomatoam. Iango aikai a kona n kaira aron am namakin (taraa Taeka n Rabakau 23:7; Reirei ao Berita aika Tabu 6:36).
Ngkana koa kinai raoi iango aikana a bubuaka aikane, iangoi tabeua waaki aika kamarurung, man kona n onei mwiin iango aikane ao korei. Kauringko i bon iroum iango ni kamarurung aika ngke ko karekea kinakin iango ake a bubuaka ake n am iango.
Ngkana ko kan reiakina ae bati riki iaon aio, wareka mwakoro 2 n Finding Strength in the Lord: Emotional Resilience (2021).
Ko kona naba n tan nakon te tataro, te koroboki n am boki n rongorongo, ke n iangoi raoi koroboki aika tabu ke marooro man te maungatabu ni kabuta (taraa Iotua 1:8), ke tabeua riki koaua aika kona iangoi inanom.
5. Karoko ni Ibuobuoki ma te Nanoanga
N taai tabetai, e riai iangoan karekean te buoka ae riaon are iai iroum. Lucy e kakaenako buokana, are e na kona iai n buoka Sam. Iangoia aomata aikai—kaain am utu, raoraom, ao am taan kairiri n te uoote—ake a kona n ibuobuoki. Karekean te kamaiuaki man ara kangaanga bon teuana maibuakon te tai are tina kabonganai bwaai n ibuobuoki inanon maiura.
N te Aeniboki ni Kabuta e anganiira te kairiiri iaon riain ukoran te boutoka mairouia taan ibuobuoki aika a rabakau.8
E nang kangaanga ae kona aki iaiangoa te kangaanga are ko rinanona, ma ngkana ti iriira ana taeka te burabeti ao n kabotoa ara iango iaon te Tia Kamaiu ao Ana euangkerio, “raraomara ao maakura a na bua.”9 Uringnga, bwa ngkami naati mwaane ke aine iroun Tamara are i Karawa ae tatangira. Ngkana ko kabotoa am iango iaon kaniiakim Nakoina ao ni kabonganai bwaai n ibuobuoki ake a tauraoi ibukim, te Uea ena buokiko n am kangaanga ao e na nakoraoi ibukim.