Liahona
Fesoasoani i o Tatou Aiga ia Savavali i le Malamalama ma le Upumoni
Aperila 2024


“Fesoasoani i o Tatou Aiga ia Savavali i le Malamalama ma le Upumoni,” Liahona, Ape. 2024.

Fesoasoani i o Tatou Aiga ia Savavali i le Malamalama ma le Upumoni

Pe o tatou fesoasoani ea i o tatou aiga ia faasasaga atu i le Tama Faalelagi ma le Faaola ma faaauau pea ona savavali agai atu ia i Laua?

Ata
aiga o loo talanoa i se leoleo i se paka o gaoioiga fiafia

Ata na tusia e Casey Nelson

Sa ma maua ma lo’u toalua o Nuria se molimau o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso ina ua mavae le tolu masina o faalogologo atu i faifeautalai. Sa papatisoina i ma’ua i le 1982. Sa leai se ma fanau i lena taimi, ae sa ma aoaoina le taua o le mauaina o fanau ma le aoaoina o i latou i le talalelei.

Na ta’u atu e le Alii ia Atamu e aoao lana fanau “e ao i tagata uma, i soo se mea lava, ona salamo, po o o le a leai se ala e mafai ai ona latou mautofi i le malo o le Atua. …

“O lea Ou te tuu atu ia te oe se poloaiga, ia aoao saoloto atu ia mea i lau fanau, ua fai atu:

“… E faapea lava ona tatau ona toe fanauina o outou i le malo o le lagi, i le vai, ma le Agaga, ma faamamaina i le toto, o le toto lava lea o la’u Toatasi na Fanaua; ina ia mafai ona faapaiaina outou mai agasala uma, ma olioli i afioga o le ola faavavau i le lalolagi lenei, ma le ola faavavau i le lalolagi a sau. … 

“Ma o lenei, faauta, Ou te fai atu ia te oe: O le fuafuaga o le faaolataga mo tagata uma” (Mose 6:57–59, 62).

Ua ma tausia ma Nuria se fanau e toalima ma ua faamanuiaina i fanau a fanau e toa 14. Ua tatou iloa e moni lenei aoaoga mai perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga i ona po nei: “O le fiafia i le olaga faaleaiga e tele lava ina ausia pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso.”1

Fatuina o se Aiga ma se Auaiga e Faatotonugalemu ia Keriso

I le tele o itu, o ma’ua ma Nuria o ni paionia i le Ekalesia lea sa matou nonofo ai i Puerto Rico. Na fou mea uma ia i ma’ua. Sa vave ona ma iloaina o afiafi faaleaiga o le a taua i le tausiaina o le ma fanau teine e toatolu ma atalii e toalua.

E i ai taimi, sa ma mafaufau ai pe na faia ai se eseesega tele. Ou te manatua se tasi o o ma atalii e taoto lona ulu i luga o le sofa ma ona vae e faasasaga agai atu i le taualuga. Matou te vaai atu ia te ia ma mafaufau, “Pe o ia aoaoina ea se mea?”

E tusa lava pe foliga mai e le o gauai mai a tatou fanau, e te le iloa lava pe o latou faalogo moni ma aoao. O le mafuaaga lena e matua taua ai le faasoaina atu e le aunoa o le talalelei.

I tausaga ua mavae, sa auai lo matou aiga i se faaaliga. Sa matou fiafia i le tietiega seia oo lava ina pogisā. A o matou agai atu i le taavale e o i le fale, sa tuu lo’u lima i la’u taga ma iloa ai ua leai ki o le taavale, le fale, ma lo’u ofisa!

Sa tumu le malae na fai ai le faaaliga i tagata, ae sa matou mauaina se vaega filemu (e pei o le filemu e mafai ona e maua i le taimi o se faaaliga pisi) ma tutu faatasi e tatalo ina ia maua ki. Ona matou savavali lea agai atu i le faaaliga ma vaavaai mo ki o loo misi.

A o matou agai atu i luma, sa matou vaaia se leoleo. Sa matou manatu atonu na maua e se tasi a matou ki ma tuuina atu ia te ia. Sa ma o atu i le leoleo ma fesili atu, “Ua leiloa a matou ki. Pe e le o ia te oe?”

Sa ia fesili mai pe o matou o ni tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ma sina le mautonu i lena fesili, sa ou tali atu ai, “Ioe.”

Ona fai mai lea o le leoleo ia te au e faamatala ia ki. Sa ou faia lena mea, ma sa ia ta’u mai ia te au o loo ia te ia.

“Aisea na e fesili ai pe o i matou o ni tagata o le Ekalesia?“ Sa ou fesili atu ai a o ia tuuina mai ia te au ki.

“Ona o loo ia te oe se fagu suauu i luga o lau tautauki,” o lana tala lea. “E i ai i lo’u tamā se tautauki e pei lava o lena. O ia o se tagata o la outou ekalesia.”

O aafiaga faapenei ua faamanuiaina ai lo matou aiga e faalagolago i le Tama Faalelagi ma ia iloa o loo faatasi le Faaola ma i tatou ma o le a fesoasoani ia i tatou.

O le fatuina o se aiga ma se auaiga e faatotonugalemu ia Keriso e manaomia ai matua o e faamaoni e uiga i la latou tautinoga i le mea ua taua e Peresitene Russell M. Nelson o le “tulaga faamatua amiotonu ma le faamoemoeina.”2 E mafai ona iloa e a tatou fanau le taua tele o le talalelei a Iesu Keriso ia i tatou a o tatou taumafai i le mea sili tatou te mafaia e ola ai “i taimi uma ma i mea uma, ma i nofoaga uma” (Mosaea 18:9).

E Matuai Aoga ai Taumafaiga Uma

Ina ua amata le seminare a le ma tama teine matua, e ave o ia e Nuria i le taeao po. O lona uiga sa ou tausia isi tamaiti. Sa ou fesoasoani ia i latou e sauni, sa matou inu ti i le taeao, ona ou aveina lea o i latou i le aoga.

Ina ua mavae sina taimi, sa ou mafaufau, “E le o lelei le seminare! Ua vaeluaina le aiga. Matou te le o faatasi uma mo le ti o le taeao.”

O le taimi lena seia oo ina ou vaaia lo’u afafine o suesue na o ia i tusitusiga paia i se tasi po. Sa ou matua fiafia lava ma faafetai ma sa avea a’u ma se tagata talitonu i le seminare! I se taimi mulimuli ane, na valaauina ai Nuria e faiaoga i le seminare i le vaveao. Ina ua ulufale atu o ia i le aoga faaloia, sa ou suia o ia ma faiaoga ai mo le ono tausaga. I na taimi sa avea o se osigataulaga, ae sa ou maua le faamanuiaga o le aoaoina o le ma fanau uma i le seminare.

E mafai ona le mautonu le olaga i nisi taimi, ae o le fesoasoani i o tatou aiga e savavali i le malamalama ma le upumoni o se taumafaiga aogā—o le taumafaiga sili e mafai ona tatou tuuina atu. I mea uma tatou te faia, ia tatou faaali atu i o tatou aiga o le talalelei e sili atu nai lo na o ni upu. O se mea tatou te ola ai i aso uma. E te le iloa lava pe faapefea e au taumafaiga ona faamanuiaina ai lou aiga i tausaga a sau.

E Le Faapea Se’i o Tatou Atoatoa

Sa ma taumafai ma Nuria i le mea sili ma te mafaia e aoao lo ma aiga, e pei ona aoaoina e Liae lana fanau, ia “ala mai” ma “oofu i le ofutau o le amiotonu” (2 Nifae 1:23), ae e mautinoa lava e le’i atoatoa i taimi uma. Sa matou faia ni mea sese i le aluga o le ala.

Ou te faafetaia nei upu mai ia Elder James R. Rasband o le Au Fitugafulu: “E pei ona molimau ai soo se matua, o le tigā e fesootai ma a tatou mea sese e lē ona o le fefe i lo tatou lava faasalaga ae o le fefe ne’i ono tatou faatapulaaina le fiafia o a tatou fanau pe i nisi ala e taofia ai i latou mai le vaaia ma le malamalama i le upumoni. O le folafolaga mamalu o le taulaga togiola a le Faaola e faapea, e tusa ai ma tatou mea sese o ni matua, Na te lē tuua’ia a tatou fanau ma folafola mai le faamalologa mo i latou. Ma e tusa pe latou te agasala e faasaga i le malamalama—e pei ona tatou agasala uma—e faaloaloa mai Lona aao o le alofa mutimutivale ma o le a Ia togiola i latou pe afai latou te vaai atu ia te Ia ma ola ai.”3

Ata
ata o Iesu Keriso

Faasino Atu i Latou ia Keriso

O le autalavou ma talavou matutua—nofofua pe ua faaipoipo—o le a feagai ma le tele o fesili. Atonu latou te vaavaai atu i le talafaasolopito o le Ekalesia po o aoaoga faavae ma i ai ni fesili po o ni masalosaloga. E tele punaoa faatuatuaina a le Ekalesia e fesoasoani ia i latou e maua ai tali, e aofia ai le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u, mekasini a le Ekalesia, Au Paia, ma le Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga. Mulimuli ane, ua ia i latou tusitusiga paia ma upu a perofeta ma aposetolo o aso nei o le a faateleina ai lo latou faatuatua ia Iesu Keriso.

Afai e te mafaufau i le talalelei o se laau, o laulaau ma lala e mafai ona faatusa i le talafaasolopito po o aiaiga faavae a le Ekalesia. E ui e taua, latou te le tuuina atu le ola i le laau. Peitai, o a’a, e taula ai le laau i le eleele, e tausia ia sa’o ma mautu, ma mitiia vai, minerale, ma meaai e faamalosia ma fafaga ai le laau atoa. O le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso o a’a ia o le laau o le talalelei. A aunoa ma i La’ua, e leai se mea e tu pe lauusiusi.

I le avea ai ma matua, matua matutua, po o aiga lautele, e tatau ona tatou fesoasoani i isi e vaavaai atu i le punavai o upumoni uma . Pe o tatou aoaoina ea o tatou aiga ia faasasaga atu i le Tama Faalelagi ma le Faaola ma faaauau pea ona savavali agai atu ia i La’ua?

E Leai se Fiafia e Sili Atu

Na folafola mai e le Aposetolo o Ioane, “E leai so‘u olioli e sili i lo le faalogo ua savavali la’u fanau i le upumoni” (3 Ioane 1:4). Peitai, e ui i a tatou taumafaiga silisili, e mafai e nisi o tagata o le aiga ona filifili e tuua le talalelei mo se taimi. Ua matou oo i lenei mea i lo matou lava aiga. Ua matou maua le mafanafana i lenei savali mai ia Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O matua o e faamamaluina feagaiga o le talalelei, usiusitai i poloaiga a le Alii, ma auauna atu ma le faamaoni e mafai ona tosinaina le faaolataga o o latou atalii ma afafine o e se ese. …

“… E mafai ona latou maua ia folafolaga o le taitaiga ma le mana faalelagi, e ala i le musumusuga a le Agaga Paia ma faamanuiaga o le perisitua, i a latou taumafaiga e fesoasoani ai i tagata o le aiga ina ia maua faamanuiaga o le faaolataga ma le faaeaga.”4

Ua ma maua ma Nuria le olioli tele i le ma fanau ma fanau a fanau. Matou te faamoemoe o le a latou manatua “upu sa [latou] faalogo soo o tautala i ai [o latou matua ma matua matutua] e uiga i le ola e faavavau, ma le olioli o le au paia” (Enosa 1:3).

O le fesoasoani i o tatou aiga ia savavali i le malamalama ma le upumoni e le faigofie i taimi uma, ae ou te molimau atu e leai se olioli sili atu nai lo le vaaia o i latou o savavali i le malamalama ma le upumoni o le talalelei a Iesu Keriso.

Lolomi