Liahona
Mauaina o Faaaliga Seia Oo Ina Le Maluelue lo Tatou Faatuatua
Aperila 2024


“Mauaina o Faaaliga Seia Oo Ina Le Maluelue lo Tatou Faatuatua,” Liahona, Ape. 2024.

Sau, Mulimuli Mai ia te A’u

Enosa

Mauaina o Faaaliga Seia Oo Ina Le Maluelue lo tatou Faatuatua

“Ou te uunaia outou e faaaoga laasaga e manaomia e faalogo lelei atili ai i le Alii, ina ia mafai ai ona outou maua le malamalama e finagalo o Ia e tuuina atu ia te outou.”1 —Peresitene Russell M. Nelson

Ata
Enosa o loo tatalo

O ata na tusia e Dan Burr

O le tala ia Enosa i le Tusi a Mamona o se punaoa maoae mo le aoao e “faalogo atili i le Alii ma ia fai fai pea,” e pei ona fautuaina ai i tatou e Russell M. Nelson2 O lenei tala matagofie, puupuu faatusi paia ua faaali mai ai ia i tatou le ala e agavaa ai mo faaaliga, le auala e masani ona oo mai ai faaaliga, ma pe aisea e tatau ai ona tatou sailia faaaliga. Mai ia Enosa e mafai foi ona tatou aoao ai i le ala e avea ai lo tatou faatuatua ma “lē maluelue i le Alii” (Enosa 1:11) ma ua tatou iloa o le a tatou malolo ai ma lo tatou Togiola (tagai i le fuaiupu 27).

Sailia o Faaaliga

“Le tauiviga na ou faia i luma o le Atua” (fuaiupu 2). Ua faamatala e Enosa ana taumafaiga e maua faaaliga o se “tauiviga.” O lenei mea ua ta’u mai ai se tauiviga ma faamautu ai mea na aoao mai e Peresitene Nelson, e faapea “o le mauaina o faaaliga e manaomia ai le galue.”3 E le mafai ona tatou faamoemoe e maua mai se taumafaiga faasamasamanoa pe itiiti (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:7–8).

“Sa ou alu e tuli manu i le vao” (fuaiupu 3). Na oo mai le faaaliga a Enosa ina ua tuua na o ia i le togavao, ua faaali mai ai ia i tatou e faapea, “o le taimi filemu o le taimi paia lea—o le taimi o le a faafaigofie ai faaaliga faaletagata lava ia ma faaosofia ai le filemu.”4 O le popole ai faapea o le leai o so tatou taimi filemu i ona po nei o loo faatapulaaina ai lo tatou tomai e maua ai faaaliga, na faasoa mai ai e Peresitene M. Russell Ballard, Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O tagata o taimi anamua na oo i le tuufua i auala e le mafai ona tatou mafaufauina i lo tatou lalolagi tumu ma pisi. E tusa lava pe tuuatoatasi i tatou i le asō, e mafai ona tatou i ai i alafesootaiga eseese i a tatou masini feaveai, komepiuta feaveai, ma televise e faafiafia ma faaalu ai o tatou taimi. I le avea ai ma se Aposetolo, ou te fesili atu nei ia te outou i se fesili: O i ai ni ou taimi filemu paganoa patino?”5

“O upu sa ou faalogo soo o tautala i ai lo’u tamā e uiga i le ola e faavavau … sa goto loloto ifo i lo’u loto” (fuaiupu 3). I lenei taimi filemu, sa amata ona mafaufau loloto Enosa, o lona uiga “o le manatunatu loloto ma mafaufau loloto, soo i tusitusiga paia po o isi mea a le Atua.”6 O le aafiaga o Enosa ua faamautu ai le mea na aoao mai e Peresitene Henry B. Eyring, Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili: “A tatou mafaufau loloto, tatou te valaaulia faaaliga e ala i le Agaga.”7

“Sa matelaina lo’u agaga” (fuaiupu 4). E pei o se tasi o lagona le fiaai mo meaai, sa i ai ia Enosa se manao malosi po o se naunautaiga loloto ia iloa ma i ai ni aafiaga i mea a le Atua. O lenei manao na faaosofia ma agavaa ai Enosa e saili ma maua faaaliga faaletagata lava ia. Na folafola mai Peresitene Nelson: “Pe a e aapa atu i luga mo le mana o le Alii i lou olaga i le malosi atoa e tutusa ma se tagata o loo malemo ma tau’ā’ā pea mo le ea, o le mana mai ia Iesu Keriso o le a avea ma ou mana. A silafia e le Faaola o loo e manao moni lava e aapa atu ia te Ia—pe a Ia lagonaina o le manao silisili o lou loto o le fia mauaina o Lona mana i lou olaga—o le a taitaia oe e le Agaga Paia ia iloa tonu le mea e tatau ona e faia.”8

“Ma ou tagi atu ia te ia i le tatalo malosi … i le aso atoa … , ma ina ua oo mai le po sa ou sii maualuga a’e pea lo’u leo sa oo ina oo atu i le lagi”(fuaiupu 4). O le aafiaga o Enosa ua faaalia ai lena tatalo malosi ma le faatauanau e valaaulia ai faaaliga. Peitai, e le tau tupu lenei mea e ala i se tatalo umi se tasi. E pei ona faamalamalama mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Atonu e foliga mai e faagaeetia se lagona le lelei i le taimi puupuu, ae o le mausali i le aluga o taimi e sili atu ona aoga, e le matautia tele, ma e maua ai ni taunuuga sili atu ona lelei. … O se taumafaiga e tatalo i le taimi e tasi mo ni nai itula atonu o le a le maua ai ni taunuuga faaleagaga lava e tasi e pei o tatalo anoa i taeao ma afiafi e faia pea lava pea i le aluga o ni nai vaiaso.”9

E pei o Enosa, o le a i ai taimi i o tatou olaga e le vave oo mai ai faaaliga tatou te sailia. A tupu lenei mea, e tatau ona tatou mulimuli i lana faataitaiga ma faaauau pea ona tatalo i le faatuatua ma faatalitali ma le faamaoni i le Alii.

O le Iloaina o Faaaliga

“Sa toe tulei mai le siufofoga o le Alii i lo’u mafaufau” (fuaiupu 10). Na iloa e Enosa o lana tatalo ua “oo atu i le lagi” (fuaiupu 4) ona sa ia maua se tali mai le Alii. Ua ia tusia, “Sa oo mai se siufofoga ia te a’u, ua fetalai mai: Enosa e, ua faamagaloina au agasala” (fuaiupu 5). E ui ina faamatalaina e Enosa le faalogoina o se leo, ae sa ia faamanino mulimuli ane e le o se leo e mafai ona faalogoina i ona taliga ae o se leo faaleagaga i lona mafaufau. Ua ia tusia, “Sa toe tulei mai le siufofoga o le Alii i lo’u mafaufau” (fuaiupu 10).

Na faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer (1924–2015), o le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e faapea “o nei fesootaiga faaleagaga maaleale, ma faamamaina e le vaaia i o tatou mata, pe faalogoina foi i o tatou taliga. Ma e ui lava ua faamatalaina o se leo, o se leo e sili atu ona lagonaina e se tasi, nai lo le faalogoina.”10

O le aafiaga o Enosa ua faaalia ai o le ituaiga o faaaliga e sili ona taatele e le o le taimi e fetalai manino mai ai le Alii i o tatou taliga po o foliga vaaia i o tatou mata ae pe a fetalai malie mai o Ia e ala i Lona Agaga i o tatou mafaufau ma loto (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3).

Ata
O Enosa o loo aoao atu tagata

O Faamanuiaga o Faaaliga

“Enosa e, ua faamagaloina au agasala” (fuaiupu 5). E ala i faaaliga faaletagata lava ia, na maua ai e Enosa le faamautinoaga ua faamagaloina ana agasala. O se tasi lenei o faamanuiaga silisili e mafai ona tatou maua e ala i faaaliga. O le mea moni, soo se taimi lava tatou te maua ai faaaliga e ala i le Agaga Paia, o se faamaoniga ua suia o tatou loto ma ua tatou faalatalata atili atu i le Atua. Sa faamalamalama mai e Peresitene Eyring, “Afai ua e lagonaina le aafiaga a le Agaga Paia i le asō, atonu e te avea lena mea o se faamaoniga faapea o loo aoga le Togiola i lou olaga.”11

“Sa amata ona lē maluelue lo’u faatuatua” (fuaiupu 11). O le mauaina o le faamanuiaga sa ia sailia, na liliu atu ai manaoga o Enosa i fafo—agai atu i le manuia faaleagaga ma le faaolataga e faavavau o isi. Sa ia tatalo mo lona aiga i sa Nifaē ona sosoo ai lea ma sa Lamanā. A o ia tatalo, sa oo o ia i se aafiaga paia. Sa ia faamatala, “Ma ina ua uma ona faalogo atu o aʼu, o Enosa i nei upu, sa amata ona lē maluelue o loʼu faatuatua i le Alii” (fuaiupu 11).

O se tasi o faamanuiaga o le mauaina o faaaliga patino mai le Alii e faapea o nei aafiaga faaleagaga e faamalosia ai lo tatou faatuatua ia te Ia. O taimi taitasi tatou te faalogo ai ia te Ia, e tuputupu ae ai lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso. I le aluga o taimi, o faaaliga faifai pea e mafai ona lē maluelue ai lo tatou faatuatua ia te Ia.

Sa faasoa mai e Peresitene Iosefa F. Samita (1838-1918) lona aafiaga i lenei mea: “A o avea au ma tama i le faatoa amataina o le galuega, sa masani ona ou alu ma fesili atu i le Alii e fa’aali mai ia te a’u nisi o mea ofoofogia, ina ia mafai ai ona ou maua se molimau. Ae sa taofi mau e le Alii mea ofoofogia mai ia te a’u, ae faaali mai ia te a’u le upu moni, fuaiupu i le fuaiupu, upu i le upu, si mea itiiti iinei ma se mea itiiti iina seia oo ina Ia faailoa mai ia te au le upumoni mai le tumua’i o lo’u ulu seia oo i alofivae o o’u vae, seia aveesea atoatoa mai ia te au le masalosalo ma le fefe. Sa Ia le auina mai se agelu mai le lagi e faia lenei mea, pe ua ia tautala foi ma le pu a le agelu. E ala i le musumusuga o le leo itiiti ma le filemu o le Agaga o le Atua soifua, sa Ia tu’uina mai ia te au le molimau ua ou maua. Ma e ala i lenei mataupu faavae ma le mana o le a ia tuuina atu i le fanauga uma a tagata se malamalama o le upumoni o le a tumau ia i latou.”12

“O lo latou lava sa pei o lou faatuatua” (fuaiupu 18). Ina ua faatoa faamagaloina Enosa i ana agasala, sa faamalamalama mai e le Alii e faapea “ona o lou faatuatua ia Keriso, o lē e te lei faalogo lava pe na e vaai muamua i ai” (fuaiupu 8). Ina ua mavae le mauaina o isi faaaliga e tele, na iu lava ina maua e Enosa le faatuatua lava lea e tasi na i ai i ona tama: “o lo latou lava sa pei o lou faatuatua” (fuaiupu 18). Sa faatuatua Enosa ia Keriso e pei foi o Liae, Iakopo, ma Nifae, o e uma na vaai i le Alii i se faaaliga. E ui lava o lana molimau na oo mai e ala i faaaliga patino e ala mai i le Agaga Paia, ae sa mautinoa lava e pei na ia vaai i le Alii. O aafiaga o Enosa ua faapupula mai ai se mataupu faavae na aoao mai e Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le molimau a le Aposetolo o Toma e uiga i le Faaola: “E mafai e se tasi ona maua lea lava talitonuga po o se molimau e tasi na maua e Toma e aunoa ma le pa’i atu ma vaai ia te Ia [tagai i le Ioane 20:29].”13

I le faaiuga o lana tusi, o loo tusia ai e Enosa e le o toe mamao ae oti o ia ma “ona ou vaai ai lea i ona fofoga” (fuaiupu 27). O Lana molimau faaiu ua faamanatu mai ai ia i tatou le molimau faaiu a Elder Bruce R. McConkie (1915–1985) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. I le konafesi aoao ia Aperila 1985, i ni nai aso a o lei maliu o ia, sa ia saunoa ai e uiga i le Faaola:

“O a’u o se tasi o Ana molimau, ma i se aso a sau o le a ou pa’i atu ai i faailoga o fao i ona lima ma ona vae, ma o le a faasusūina ona vae i o’u loimata.

“Ae o le a ou le iloa i lena taimi se mea e sili atu nai lo le mea ua ou iloa nei o ia o le Alo Silisili Ese o le Atua, o ia o lo tatou Faaola ma le Togiola.”14

“Ma ua lata ona ou alu i le nofoaga o loʼu malologa, lea ou te faatasi ai ma loʼu Togiola; ona ua ou mautinoa o ia ou te malolo ai” (fuaiupu 27). Na iloa e Enosa e ala i faaaliga patino o le a faasaoina o ia e Iesu Keriso i le malo selesitila. Ua manatu nisi o se mea lenei e le mafai ona tatou iloa i lenei olaga. O isi e manatu o lenei malamalama e manaomia ai se mea maoae e pei o se asiasiga mai le Faaola. Peitai, ua aoao mai le Alii e faapea, e mafai e le Agaga Paia ona tuuina atu i tagata le folafolaga o le ola e faavavau e ala i lo latou faamaoni faifai pea i le tausia o a latou feagaiga.15 O lenei faamautinoaga faaleagaga e faalagolago lea i lo tatou faamaoni: “E aveesea e le Agaga Paia le faailoga o le faamaoniga pe a solia feagaiga.”16

A o tatou “fetaomi atu i luma” i luga o le ala o feagaiga, ma taumafai e “tumau e oo i le iuga,” o le a tuuina mai e le Alii ia i tatou faamautinoaga faaleagaga i luga o le ala seia tatou iloa ma le mautinoa o le a “[tatou] maua le ola e faavavau” (2 Nifae 31:20). “Ua ta’ua e tusitusiga paia lenei faagasologa o le faamauina o lo tatou valaauga ma le filifilia.”17

E pei o Enosa, a o tatou tauivi i luma o le Atua, a o matelaina o tatou agaga ma mafaufau loloto, a o tatou tatalo malosi mo i tatou lava ma isi, o le a tatou maua faaaliga i luga o faaaliga, i o tatou taimi filemu, seia oo ina le maluelue lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma tatou iloa ai o le a i ai se aso tatou te malolo ai ma Ia.

Lolomi