Liahona
ʻOku ʻi Ai Hotau Fatongia ke Fai Lelei
Sune 2024


“ʻOku ʻi Ai Hotau Fatongia ke Fai Lelei,” Liahona, Sune 2024.

ʻOku ʻi Ai Hotau Fatongia ke Fai Lelei

ʻOku tau langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau ngāue tokoni ki he niʻihi kehé, hiki hake ʻetau māmá, mo taukaveʻi ʻa e tauʻatāina fakalotú.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Kitione ʻa e tokāteline halá ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ki aí. Naʻá ne ʻosi fanongo ai kimuʻa mei he Tuʻi ko Noá mo ʻene kau taulaʻeikí—ʻa e kau taulaʻeiki “naʻa nau fielahi mo e hīkisia ʻi honau lotó” pea naʻe “tauhi ʻa kinautolu ʻi honau anga-fakapikopikó, pea ʻi heʻenau tauhi tamapuá, pea ʻi heʻenau ngaahi feʻauakí, ʻaki ʻa e ngaahi tukuhau kuo hilifaki ʻe he tuʻi ko Noá ki hono kakaí” (Mōsaia 11:5–6).

Ko e toe kovi ange aí ko hono tāmateʻi ʻe he Tuʻi ko Noá ʻa e palōfita ko ʻApinetaí pea naʻá ne feinga ke fakaʻauha ʻa ʻAlamā mo ʻene kau uluí (vakai, Mōsaia 17; 18:33–34). Ke fakangata ʻa e faiangahala peheé, naʻe fuakava ai ʻa Kitione ke taʻofi ʻa e tuʻí, ʻa ia naʻá ne fakahaofi pē koeʻuhí ko ha ʻohofi [kinautolu] ʻe he kau Leimaná (vakai, Mōsaia 19:4–8).

Kimui angé, naʻe tukuakiʻi totonu ʻe Kitione ʻa e kau taulaʻeiki ʻa Noá ʻi heʻenau ʻave ʻa e ngaahi ʻofefine Leimana ʻe toko 24. Naʻá ne fakatokangaʻi kuo fakahoko ʻa e kikite ʻa ʻApinetai ki he kakaí koeʻuhí he naʻe ʻikai ke nau loto ke fakatomala. (Vakai, Mōsaia 20:17–22.) Naʻá ne tokoni ke fakahaofi ʻa e kakai ʻo Limihaí, ʻa ia naʻa nau nofo pōpula ki he kau Leimaná (vakai, Mōsaia 22:3–9).

ʻI he matuʻotuʻa ange ʻa Kitioné, naʻá ne toe fehangahangai mo e hīkisiá mo e faiangahalá ʻi heʻene tuʻu ʻi he ʻao ʻo Nēhoá, ʻa ia kuó ne fakafeʻiloaki ʻa e ngāue fakataulaʻeiki kākaá ki he kakaí. Naʻe “fakafetau [ʻa Nēhoa] ki he siasí” mo feinga ke takihalaʻi ʻa e kakaí. (Vakai, ʻAlamā 1:3, 7, 12; vakai foki, 2 Nīfai 26:29.)

Naʻe naʻinaʻi loto-toʻa ʻa Kitione kia Nēhoa ko ʻene faiangahalá, ʻo ne fakaʻaongaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ko ʻene meʻatau. Naʻe ʻita ʻa Nēhoa ʻo ne ʻohofi mo tāmateʻi ʻa Kitione ʻaki ʻene heletaá. (Vakai, ʻAlamā 1:7–9.) Naʻe pehē ʻa hono fakangata ʻa e ngaahi ʻaho ʻo ha “tangata māʻoniʻoni” ʻa ia kuó ne “fai ha fuʻu lelei lahi ʻi he kakaí ni” (ʻAlamā 1:13).

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻoku tau moʻui aí ha ngaahi faingamālie lahi ke tau faʻifaʻitaki kia Kitione ko “ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá” (ʻAlamā 1:8) ʻaki ʻetau “ʻaonga” (Mōsaia 22:4) ki he niʻihi kehé, taukaveʻi ʻa e māʻoniʻoní, mo taʻofi ʻa e ngaahi fakamanamana ki heʻetau tauʻatāina ke moihū mo tauhi ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga faivelenga ʻa Kitioné, te tau lava foki ʻo fai ha lelei lahi.

ʻĪmisi
fefine mo ha laulau meʻakai ʻoku tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo ha fefine ʻoku tokoto ʻi he mohengá

Uouangataha ʻi he Ngāue Tokoní

Naʻe pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻI heʻetau hoko ko [e] kau muimui [ʻo e Fakamoʻuí], ʻoku tau feinga ke ʻofa ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapi ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku vēkeveke ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke tāpuakiʻi ha niʻihi kehe pea mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku tau monūʻia ke maʻu ʻa e ivi, ngaahi maʻuʻanga tokoni, mo e ngaahi fehokotaki falalaʻanga fakaemāmani lahi, ke fakahoko ʻa e fatongia toputapú ni.”1

ʻOku ou houngaʻia ʻi he ngāue tokoni taʻesiokita mo e ngāue fakaetauhi ʻoku fai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hotau ngaahi temipalé pea ʻi honau ngaahi uōtí, koló, mo e siteikí. ʻOku ou houngaʻia foki ʻi he ngāue tokoni ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi kautaha kehekehe ʻi he tukui koló, akó, mo e tokoni ʻofá pea ʻoku nau fakahoko ha ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangata ʻe laui afe ʻi he taʻu, ʻo ngāue taʻetotongi ʻi ha houa ʻe lauimiliona ʻi ha ngaahi fonua mo e vahefonua ʻe meimei 200.2

Ko e founga ʻe taha ʻoku fakalahi ai ʻe he Siasí ʻa e ngaahi faingamālie ngāue tokoní ʻi he ngaahi fonua kehekehe ʻoku fakafou ia ʻi he JustServe.org. ʻOku fakapaʻanga ʻe he Siasí ka ʻoku ʻatā ia ki ha taha pē ʻokú ne fie tāpuekina ʻa e niʻihi kehé, ko e JustServe.org ʻokú ne “fakafehokotaki ʻa e ngaahi fiemaʻu tokoni ʻa e tukui koló mo e kau ngāue tokoní” ʻa ia ʻoku nau “fakatupulaki ʻa e tuʻunga lelei ʻo e moʻuí ʻi he tukui koló.”3

ʻOku kau fakataha foki ʻa e Siasí mo hono kāingalotú mo ha ngaahi kautaha tokoni ʻi he funga ʻo e māmaní. Mālō mo e kāingalotu ʻo e Siasí, naʻe hoko ai ʻa e Siasí “ko e foaki toto lahi taha ʻi he Kolosi Kulá ʻi he 2022.” ʻIkai ngata aí, naʻe toki foaki ʻe he Siasí ha paʻanga ʻe $8.7 miliona ki he Kolosi Kulá.4

ʻOku kau fakataha foki ʻa e Siasí mo e ngaahi kautahá ke ʻomi ha vai maʻa mo ha ngaahi polōseki ki he moʻui haisiní ki he ngaahi feituʻu ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻI he 2022, naʻe kau ai ʻa e Siasí ki ha ngaahi polōseki pehē ʻe 156.5 ʻOku tau fengāueʻaki fakataha foki mo foaki ki he ngaahi kautaha kehé ʻa ia ʻoku nau ʻomi ha tokoni ki he fānau faingataʻaʻia ʻa e ʻOtuá.6

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻI heʻetau fetakinima ke tokoniʻi e faingataʻaʻiá, ʻoku fetaiaki leva ai ʻe he ʻEikí hotau lotó.”7

ʻĪmisi
ongo nima ʻoku peluki fakaipu fakataha mo e maama ʻo e laʻaá

Hiki Hake Hoʻomou Māmá

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku tau toe tāpuekina foki hotau kaungāʻapí ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá mo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi akonaki mo e sīpinga ʻa Kalaisí. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná kuo pau ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi he fili ʻe he “kakai ʻo e siasí” ʻa e māʻoniʻoní ka ke ongona foki honau leʻo māʻoniʻoní kapau ʻoku nau loto ke maluʻi mo tāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí (vakai, ʻAlamā 2:3–7; vakai foki, Mōsaia 29:27). ʻOku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke tau vahevahe ʻetau tuí pea mo hiki hake ʻetau māmá. “Vakai ko au ʻa e maama ke mou hiki haké” (3 Nīfai 18:24).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku ʻikai ke tau tokoni lelei ki hotau Fakamoʻuí kapau ʻoku tau manavahē ki he tangatá ʻo lahi ange ʻi he ʻOtuá.” Naʻá ne toe pehē, “ʻOku uiuiʻi kitautolu ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí, kae ʻikai ko e muimui ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e māmaní.”8

Tatau ai pē pe ʻoku ʻi he ʻapiakó, ngāué, pe vaʻingá, ʻeveʻeva mālōloó, ʻalu ʻi ha teiti, pe ʻi he ʻinitanetí, ʻoku ʻikai “mā [ʻa e kau ākonga ʻa e ʻEikí] ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí” (ʻAlamā 46:21). ʻI heʻetau ngaahi leá mo ʻetau ngāué, ʻoku tau fakamoʻoni ai ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻoku tau muimui ki Hono ʻAló.

“ʻOku ʻikai ke fakamakehekeheʻi ʻetau tuí, pe ʻoku ʻikai totonu ke pehē ia. Ko e tuí ʻoku ʻikai maʻá e lotú pē, ʻoku ʻikai maʻá e ʻapí pē, ʻoku ʻikai maʻá e [ʻapiakó] pē,” ko e fakakaukau ia ʻa Paula Lamipeti, ko ha mataotao ʻi he Siasí ki he ngaahi tui fakalotu kehekehé. “Ka ʻoku fakataumuʻa ia ki he meʻa kotoa pē ʻokú te fakahokó.”9

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ʻaonga ʻo ʻetau fakamoʻoní, sīpinga leleí, mo e ngaahi ngāue leleí ki he niʻihi kehé. Ka ʻi heʻetau taukaveʻi ʻa e totonú mo pukepuke hake ʻa e maama ʻa e Fakamoʻuí, ʻe fakatokangaʻi kitautolu ʻe he kakaí pea ʻe kau fakataha ʻa langi mo kitautolu.

ʻĪmisi
fefine ʻoku tuʻu ʻi tuʻa ʻi ha temipale

Taukaveʻi ʻa e Tauʻatāina Fakalotú

Ko e ngāue fakataulaʻeiki kākā ʻo e ʻaho ní, ʻa ia ʻoku fakautuutu ai hono fakafepakiʻi ʻe he ngaahi sōsaieti fakamāmaní ʻa e kakai tuí, ʻoku ʻikai ke loko kehe ia mei he kuonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fakaʻau ke leʻolahi ange ʻa e leʻo ʻo kinautolu ʻoku nau fakafepakiʻi ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e tui fakalotú ʻi he uhouhonga ʻo e kakaí mo e ngaahi meʻa fakapolitikalé. Ko e kakai ʻoku tui ki he ngaahi meʻa fakamāmaní mo e ngaahi puleʻangá, kau ai mo ha ngaahi ʻapiako mo ha ngaahi ʻunivēsiti lahi, ʻoku nau fakamālohiʻi mo taukaveʻi ʻa e ʻulungaanga ʻulí, taʻetui ʻOtuá, mo e feliliuaki fakaeʻulungāngá.

ʻE ikuna ʻa e ngaahi ʻohofi ʻo e tauʻatāina fakalotú kapau he ʻikai ke tau taukaveʻi ʻetau ngaahi totonu fakalotú. Naʻá ku akonaki kimuí ni mai, “ʻOku kau fakataha hotau siasí mo ha ngaahi tui fakalotu kehe ke maluʻi ʻa e kakai ʻo e fungavaka kotoa pē mo fakalotoá pea ʻi ai mo ʻenau totonu ke lea ki he ngaahi meʻa ʻoku nau tui ki aí.”10

Naʻe fai ha tau ʻi he langí koeʻuhí ko e tauʻatāina fakaeʻulungāngá—ʻa ʻetau tauʻatāina ke filí. Ke paotoloaki ʻetau tauʻatāina ke filí, ʻoku fiemaʻu ke tau faivelenga ʻi hono maluʻi ʻetau tauʻatāina fakalotú.

Ko e tui fakalotu longomoʻuí ʻokú ne fakamālohia mo maluʻi ʻa e ngaahi fāmilí, koló, mo e ngaahi puleʻangá. ʻOkú ne fakatupulaki ʻa e talangofua ki he fonó, fakatōkakano ʻa e fakaʻapaʻapa ki he moʻuí mo e koloá, mo akoʻi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí, faitotonú, mo e ʻulungaanga maʻá—ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ke paotoloaki ʻaki ha sōsaieti fakamaau totonu, tauʻatāina, mo fakasivilé. ʻOku ʻikai ke teitei fiemaʻu ia ke tau maaʻi ʻetau tuí.

Ko ʻetau ngāue fakafaifekaú, ko ʻetau ngāue fakafofonga ʻi he temipalé, ʻa ʻetau feinga ke langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea mo ʻetau fiefiá, ʻoku fiemaʻu ia ke tau taukaveʻi ʻa e tui fakalotú mo e tauʻatāina fakalotú. He ʻikai lava ke mole meiate kitautolu ʻa e tauʻatāina ko iá ʻo ʻikai mole ai mo e ngaahi tauʻatāina kehé.

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e ʻofa ʻi he tauʻatāiná ʻokú ne ueʻi hoku lotó—ʻa e tauʻatāina ko ia ʻa e kakaí pea mo e tui fakalotu ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.”11 ʻE ueʻi foki ʻe he tauʻatāina fakalotú hotau laumālié ʻi heʻetau muimui ki he faleʻi mei he kau taki ʻo e Siasí:

  • “Maʻu ʻa e fakamatala fakamuimuitaha ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga ki he kakaí, pea toki lea leva ʻi he loto-toʻa mo e anga fakaʻapaʻapa.”12

  • “Fakatokangaʻi ko e mōlia atu ʻo e tauʻatāina fakalotú ʻe uesia lahi ai hotau ngaahi faingamālie ke tupulaki ʻi he mālohi mo e ʻilo ki he ongoongoleleí, ke faitāpuekina kitautolu ʻe he ngaahi ouau toputapú, pea mo e falala ki he ʻEikí ke tataki Hono Siasí.”13

  • “Tuʻu hake pea lea loto-toʻa ʻo fakamoʻoniʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni tuʻuloa ʻoku fokotuʻu ʻe Heʻene ngaahi fekaú.”14

  • “Poleʻi ʻa e ngaahi lao te ne maumauʻi ʻetau tauʻatāina ke moʻui ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki aí.”15

  • “ʻAlu ki he māmaní ke fai ha lelei, ke langaki ʻa e tui ki he ʻOtua Māfimafí, pea mo tokoni ke ʻomi ʻa e niʻihi kehé ki ha feituʻu ʻoku fakafiefia angé.”16

  • Ako ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi he religiousfreedom.ChurchofJesusChrist.org mo e religiousfreedomlibrary.org/documents.

ʻOku tau langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau ngāue tokoní, hiki hake ʻetau māmá, mo taukaveʻi ʻa e tauʻatāina fakalotú. ʻOfa ke faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau feinga ke fai ha “lelei lahi” ʻi hotau ngaahi fāmilí, tukui koló, mo e ngaahi puleʻangá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko Ha Pōpoaki mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí,” ʻi he Ko Hono Tokangaekina ʻo Kinautolu ʻoku Faingataʻaʻiá: Lipooti Fakataʻu 2022 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 3, ChurchofJesusChrist.org.

  2. Vakai, Ko Hono Tokangaekina ʻo Kinautolu ʻoku Faingataʻaʻiá: Lipooti Fakataʻu 2022, 4, ChurchofJesusChrist.org.

  3. Justserve.org/about. ʻOku fakahoko ngāue ʻa e JustServe ʻi ha ngaahi puleʻanga ʻe 17. ʻOku lauafe ha kakai mo ha ngaahi kautaha ʻoku faitāpuekina ʻo fakafou ʻi he polokalamá ni.

  4. Vakai, Kaitlyn Bancroft, “Church Donates $8.7 M as Part of Red Cross Collaboration,” Church News, Apr. 22, 2023, 23.

  5. Vakai, Mary Richards, “Church Joins with Groups around the World to Tap into the Gift of Water,” Church News, May 27, 2023, 12.

  6. Vakai, Dallin H. Oaks, “Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Masivá mo e Faingataʻaʻiá,” Liahona, Nōvema 2022, 6–8.

  7. Henry B. Eyring, “Ngaahi Faingamālie ke Fai Lelei,” Liahona, Mē 2011, 25.

  8. Dallin H. Oaks, “Tokoni Taʻesiokita,” Liahona, Mē 2009, 94–95.

  9. Paul Lambert, ʻi he Rachel Sterzer Gibson, “Why Is There a Need for Faith in the Workplace?” Church News, Apr. 22, 2023, 16.

  10. Ronald A. Rasband, “Ke Fakamoʻui ʻa e Māmaní,” Liahona, Mē 2022, 92.

  11. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2011), 398.

  12. D. Todd Christofferson, “Religious Freedom—A Cherished Heritage to Defend” (lea ʻi he Freedom Festival Patriotic Service, Provo, Utah, June 26, 2016), 5–6, speeches.byu.edu.

  13. M. Russell Ballard, “Free to Choose” (fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, 21 Sānuali 2020), 3, speeches.byu.edu.

  14. Dallin H. Oaks, “Truth and Tolerance” (fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, 11 Sepitema 2011), 2, speeches.byu.edu.

  15. Dallin H. Oaks, “Truth and Tolerance,” 4.

  16. Ronald A. Rasband, “Free to Choose,” 5, speeches.byu.edu.

Paaki