Liahona
Founga ʻe 4 ke Fokotuʻu ai ha Faingamālie ki ha Aʻusia Fakalaumālie
Sune 2024


“Founga ʻe 4 ke Fokotuʻu ai ha Faingamālie ki ha Aʻusia Fakalaumālie,” Liahona, Sune 2024.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Founga ʻe 4 ke Fokotuʻu ai ha Faingamālie ki ha Aʻusia Fakalaumālie

Naʻe hoko ʻa e tuʻutuʻuni ʻi Selusalema ke tapu e malangá ke liliu ai ʻeku fakakaukau ki hono fokotuʻu ha faingamālie ke hoko ai ha aʻusia fakalaumālie ʻi heʻeku moʻuí.

ʻĪmisi
ko ha talavou ʻoku sio ki ha tohi ʻoku fakaava, pea ʻoku maama atu mei ai ʻa e māmá

ʻŪ tā fakatātā ʻa Ingrid Nancy Ochoa Villarreal

ʻOku lahi ha ngaahi feituʻu fakatohitapu ʻokú te lava pē ʻo luelue ki ai mei he ʻUnivēsiti Hepelū ʻi Selusalemá ʻa ia ʻoku ou lolotonga nofo ai ko ha tokotaha ako. Te u lava ʻo ʻaʻahi ki he ngaahi sitepu ʻo e temipale ʻa ia mahalo naʻe akonaki ai ʻa Sīsuú pe ko e Fonualoto ʻi he Ngoué ʻa ia ʻoku ongoʻi ʻe ha niʻihi naʻe ʻeʻepa ai Hono sinó kimuʻa ʻi Heʻene Toetuʻú. Ko ha tāpuaki ke nofo ʻi he Fonua Tapú, pea ʻoku ou houngaʻia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻoku ou nofo ai ʻi he feituʻu fakaofo ko ʻení. Ka ʻoku ʻikai faingofua ʻa e ʻi heni ko ha mēmipa ʻo Hono Siasí.

Koeʻuhí ko e tuʻutuʻuni ke tapu e malangá ʻi ʻIsilelí, ʻoku ʻikai ngofua ai ke u vahevahe ʻeku tuí. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻe faingataʻa ʻeni kae tālunga mo e kole mai ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻoange ha tohi maʻana. ʻE lava ke ongoʻi fakataʻelata mo liʻekina ʻi he taimi ʻe niʻihi ke hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisi.

Ka ʻoku ou ako foki ha ngaahi lēsoni mālohi heni; te u kei lava pē ʻo vahevahe ʻa e maama mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí mo ha taha pē, pea te u lava ʻo fetuʻutaki mo e Laumālié.

ʻI he Ngaahi Fepōtalanoaʻaki Fakalaumālié

Neongo ʻoku fakaʻatamai ʻeku polokalama akó, ka ʻoku meimei ko e fānau ako kehe kotoa pē ʻi heʻeku kalasí ko ha kau Kalisitiane ʻoku nau tui. ʻOku mau faʻa tangutu ʻi he ʻosi ʻa e kalasí ʻo vahevahe ʻemau ngaahi fakakaukau mo e ʻilo ki he ngaahi lēsoní. Kuo fakatupu ʻe he ngaahi fepōtalanoaʻaki ko ʻení ha faingamālie ke u lava ai ʻo fai ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi.

ʻI heʻemau fepōtalanoaʻakí, ʻoku faʻa fakamanatu mai kiate au ʻa e Mātiu 18:20: “He ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe ʻa e toko tolu ʻi hoku huafá, te u ʻi ai au mo kinautolu.”

Neongo ʻoku ʻikai ke u lava ʻo vahevahe tauʻatāina ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi fepōtalanoaʻaki ko ʻení, ka kuo akoʻi au ʻe he aʻusia ko ʻení ki he founga ʻe lava ke hoko ai ʻa e talanoa mo e kau ākongá fekauʻaki mo Kalaisí ʻo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié ki hotau ngaahi vā fetuʻutakí pea fokotuʻu Ia ke hoko ko e taumuʻa ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí.

ʻI Hono Tauhi ʻo e Ngaahi Fuakavá

Kuó u fakatokangaʻi ko e founga pē ʻe taha te u lava moʻoni ai ʻo vahevahe ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hení ʻoku fakafou ia ʻi hoku tuʻunga totonú. He ʻikai ke u lava ʻo foaki ki he kakaí ha Tohi ʻa Molomona ʻi heni, ka te u lava ʻo lotu fakataha mo kinautolu, te u lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, pea te u lava ʻo fakamoʻoni ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu. ʻI heʻeku feinga pē ke tauhi ʻeku ngaahi fuakavá mo muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ʻoku ou fakamoʻoni ai ki heʻeku tui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e hā pē ho tūkungá, fakakaukau ki he ngaahi founga ʻe lava ke hoko ai hoʻo sīpingá ko ha maama ʻokú ne tataki ‘a e niʻihi kehé ki he moʻoní mo vahevahe ‘a e ngaahi lelei ʻo e Laumālié.

ʻĪmisi
ko ha talavou ʻokú ne pukepuke ha tohi, kae ʻi muʻa ʻiate ia ha foʻi pulu maama

Hangē ko ia ne toki akoʻi mai ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku tau hoko ko [e] kau ākonga [ʻa Sīsū Kalaisi] mo fakafofongaʻi lelei Ia ʻi he taimi ʻoku tau fakataumuʻa ai ke fakautuutu ʻetau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fuakavá.”1

ʻI he Tokanga Taha ki Hotau Vā Fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí

Te u toki lava pē ʻo ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻeku ʻuluaki fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he ʻaho kotoa pē—ke nofo ʻiate Kinaua koeʻuhí ke u lava ʻo “fakamālōʻia ʻa [ʻeku] Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 5:16). Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau vakai ki he ongoongoleleí ko ha founga ia ke tau fakahū ki ai ha meʻa pea ʻamanaki ʻe maʻu ha ngaahi ola pau mei ai. Ka kuó u ako ko e uho ʻo e ongoongoleleí ko hotau vā moʻoni mo e Tamai Hēvaní pea mo e Fakamoʻuí.

ʻOku ʻikai ke toe kehe ʻeku founga fetuʻutaki mo Kinaua ʻi heni ʻi he Fonua Tapú. Neongo te u lava ʻo ʻaʻahi ki he ngaahi feituʻu naʻe hāʻele ai ʻa Sīsuú, ka ʻoku ou ongoʻi lahi taha ange ʻa e Laumālié ʻi he taimi ʻoku ou lotu mo ako ai ʻeku folofolá pea tuku ha taimi ke fakaʻaongaʻi ha taimi lelei mo Kinaua—ko e founga pē ia kuó u fakaʻaongaʻi ʻi heʻeku moʻuí kotoa.

Naʻe akonaki ʻa Sisitā Poni H. Kōtoni, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí ʻo pehē: “ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi ʻi hono ngaohi ʻa e ngaahi tōʻonga toputapú ni ke ʻoua naʻa hangē pē ha lisi vakaiʻí kae lahi ange ʻene hoko ko ha fakamoʻoní. Ko e ngāué ʻe fakahoko māmālie, ka ʻe tupulaki ia ʻi he fie kau atu fakaʻahó pea mo e ngaahi aʻusia mahuʻinga mo Kalaisí.”2

ʻE tokoni ʻa e feinga fakamātoato ke fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ke ke fokotuʻu ha faingamālie maʻá e ngaahi momeniti toputapu ʻi hoʻo moʻuí.

ʻOku ou palōmesi atu te ke ongoʻi ʻa e faikehekehé.

ʻI he Tokanga Taha ki he Ngaahi Moʻoni Mahinongofuá

Koeʻuhí ʻoku ou ʻi ha ngaahi tūkunga makehe ʻa ia ʻoku ʻikai ai ke u lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e fakaikiiki ʻo ʻeku tuí, kuo akoʻi au ʻe heʻeku ʻi Selusalemá ke ʻoua naʻá ku tokanga “ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahuʻingá” (Sēkope 4:14). Kuó u ako ke tokanga taha ki he ngaahi moʻoni mahinongofua ʻo e ongoongoleleí: ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú kotoa, ko Sīsū Kalaisi hoku Fakamoʻuí, pea ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní he ʻaho ní.

Kuo tokoniʻi au ʻe he fakakaukau ko ʻení ke u tauhi ʻeku ngaahi fuakavá mo kei fetuʻutaki maʻu pē mo e Laumālié ʻi heʻeku foua ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e hoko ko ha tokotaha lahi kei talavou ʻi he Siasí, tautautefito ʻi ha feituʻu ʻoku tokosiʻi ai ʻa e kāingalotú.

Ka kuó u ʻiloʻi neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku ou ʻi aí, kapau te u kei feinga pē ke fokotuʻu ha faingamālie ke maʻu ai ha aʻusia fakalaumālie ʻi heʻeku moʻuí ʻi he ʻaho takitaha, ʻe fakaleleiʻi maʻu pē ʻeku ngaahi fehuʻí, palopalemá, mo e loto-hohaʻá ʻo fakafou ʻi he ʻamanaki lelei ki he Tamai Hēvaní mo hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Paaki