Liahona
Te Tau Maʻu Fēfē ʻa e Mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí?
Sune 2024


“Te Tau Maʻu Fēfē ʻa e Mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí?,” Liahona, Sune 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻAlamā 13

Te Tau Maʻu Fēfē ʻa e Mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí?

ʻOku akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa e founga te tau lava ai ʻo teuteu ke hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEikí.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku lotu

Naʻe fakaafeʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e kakai kotoa pē:

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; … pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālie ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá” (Mātiu 11:28–30).

ʻI ha ngaahi akonaki ʻoku felāveʻi mo ia, ʻi he ʻAlamā 13, naʻe lea ai ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo kinautolu “naʻe fakamaʻa mo nau hū ki he mālōlōʻanga ʻo e Eikí” (veesi 12). Naʻá ne fai leva ʻa e fakaafe ko ʻení: “Ko hoku lotó ke mou fakavaivaiʻi ʻa kimoutolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea fakahā ʻa e fua ʻoku ngali mo e fakatomalá, koeʻuhí ke mou lava foki ʻo hū ki he mālōlōʻanga ko iá” (veesi 13).

ʻI he taimi ʻoku tau siʻaki ai ʻetau ngaahi angahalá pea fakatomalá, ʻe lava ke fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e melinó mo maʻu maʻu pē ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hiki ʻe ʻAlamā ʻi he veesi 28 mo e 29, ʻa e ngaahi founga te tau lava ai ʻo teuteuʻi kitautolu ke hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá:

  • Fakavaivaiʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

  • Ui ki Hono huafa māʻoniʻoní.

  • Tokanga mo lotu maʻu ai pē ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí pea ke tataki koe ʻe he Laumālié.

  • Tui ki he ʻEikí.

  • Maʻu ha ʻamanaki lelei te tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

  • Maʻu maʻu pē ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi heʻetau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fono māʻolunga ange ʻa Sīsū Kalaisí, te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e mālōlō, fiemālie, mo e nonga—ʻo ʻikai ʻi he taʻengatá pē ka ʻi heʻetau moʻui he taimi ní. Naʻá Ne fakamatala ʻo pehē:

“ʻOku ʻi ai ʻa e totonu ʻa e kau tauhi fuakavá ki ha faʻahinga fiemālie makehe ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau fefuakavaʻaki mo e ʻOtuá. …

“ʻI heʻetau feinga ke moʻui ʻaki e ngaahi fono māʻolunga ange ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe kamata leva ke liliu hotau lotó mo hotau natulá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau hao mei he mālohi ʻo e maama hingá ni ʻaki ʻEne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ha manavaʻofa, loto-fakatōkilalo, loto-foaki, angaʻofa, mapuleʻi kita, nonga, mo ha fiemālie lahi ange.

“Sai, mahalo ʻoku mou pehē ʻoku meimei hangē ʻeni ia ha ngāue fakalaumālie lahi kae ʻikai ko ha fiemālié. Ka ko ha foʻi moʻoni mahuʻinga ʻeni: neongo e kikihi ʻa māmani ʻoku ʻomi ʻe he mālohí, koloá, ʻiloá, mo e ngaahi fakananivi ʻo e kakanó ʻa e fiefiá, ka ʻoku ʻikai! He ʻikai ke nau lava! ʻOku halaʻatā ha meʻa ʻe maʻu mei ai ka ko ha fetongi fakangalingali pē ki he ‘tuʻunga monūʻia mo fakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá’ [Mōsaia 2:41].

“Ko hono moʻoní, ʻoku toe fakaongosia lahi ange ke kumi ʻa e fiefiá ʻi ha feituʻu he ʻikai ke ke teitei maʻu ai!”1

Paaki