Liahona
Ko ha Liliu ʻo e Lotó: “ʻOku Mou Lava ʻo Ongoʻi Pehē he Taimí Ni?”
Sune 2024


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻAlamā 5

Ko ha Liliu ʻo e Lotó: “ʻOku Mou Lava ʻo Ongoʻi Pehē he Taimí Ni?”

ʻE lava ke ʻotautolu ʻa e ului ʻoku tuʻuloá ʻi heʻetau manatuʻi ʻa e ʻEikí mo ʻEne angalelei kiate kitautolú.

Naʻe fai ʻe ʻAlamā ko e Siʻi ʻa e ngaahi fehuʻi fakatupu fakakaukau ko ʻení ki he kakai ʻi he kolo ko Seilahemalá:

“Kuo mou fanauʻi fakalaumālie koā ʻi he ʻOtuá? Kuo mou maʻu koā hono tataú ʻi homou fofongá? Kuo mou ongoʻi koā ʻa e fuʻu liliu lahí ni ʻi homou lotó? …

“Pea ko ʻeni vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, … kapau kuo mou ongoʻi ha liliu ʻi homou lotó, pea kapau kuo mou fie hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí, ʻoku ou fie fehuʻi atu, pe ʻoku mou lava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?” (ʻAlamā 5:14, 26).

Naʻá ku tupu hake ʻo kau ki he Uooti ʻOkiteni ʻUluakí ʻi ʻOkiteni, ʻIutā, USA. ʻI hoku taʻu hivá nai, naʻe kamata ʻe heʻemau pīsopé (ʻa ia ko ʻeku tamaí) ʻa e konga ʻo e fakamoʻoní ʻi ha houalotu ʻaukai mo fakamoʻoni ʻaki haʻane kole ki he taha kotoa ʻi he haʻofangá ke vahevahe ʻenau fakamoʻoní. Naʻe hoko atu ʻa e fakatahá ʻo hangē pē ko e meʻa ne kole ʻe Tetí. Naʻe tuʻu hake ʻa e meimei tokotaha kotoa pē naʻe ʻi aí ʻo vahevahe ʻenau fakamoʻoní.

ʻĪmisi
falelotu ʻi ʻOkiteni, ʻIutaá

Ko e falelotu naʻe maʻulotu ai ʻa ʻEletā Heili ʻi he Uooti ʻOkiteni ʻUluakí ʻi heʻene kei siʻí.

ʻŪ tā ʻi he angalelei ʻa e tokotaha faʻu tohí

Naʻe hoko ʻeni ko ha meʻa fisifisimuʻa kiate au. Naʻe mahinongofua, fakahangatonu, pea nofotaha ʻa e fakamoʻoni kotoa pē ʻi he meʻa naʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha takitaha ʻoku moʻoni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí. Fakatatau mo ʻeku ʻiló, naʻe lava ke ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ha ivi tākiekina makehe ʻo e Laumālié. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ku ʻosi ongoʻi ʻa e Laumālié kimuʻa, ka naʻe ʻi ai ʻa e Laumālié ʻi ha founga fakaofo ʻi he ʻaho ko iá. Naʻá ku ongoʻi ha fakamoʻoni mālohi ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, kuo teʻeki ngalo ʻiate au ʻa e aʻusia ko ʻení ʻi he taimi naʻá ku ongoʻi ai ʻa e uouangataha ʻa e uōtí pea mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Ko e hā pē ʻetau fuofua aʻusia ʻi hono maʻu ha fakamoʻoni fakapapau ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke ʻaonga lahi kiate kitautolu ke tau fehuʻi loto pē, “ʻOku [tau] lava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?” pea tau fai leva ha faʻahinga fakatonutonu pē ʻe fiemaʻu.

ʻOku tau manatuʻi nai ʻa e meʻa ne tau aʻusia mo ongoʻi ʻi heʻetau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo tukupā ke tauhi kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú? ʻOku tau kei ongoʻi nai ʻa e “vela ʻa e lotó … ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá”1 ʻi heʻetau moʻuí? ʻOku tau kei vēkeveke pē nai ʻi hotau tuʻunga fakaākongá?

Manatu pea Fakatomala

ʻOku toutou faleʻi kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau manatu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻi heʻetau manatuʻi ʻa e ngaahi aʻusia mo e ngaahi ongo fakalaumālié, te tau maʻu ai ha mālohi lahi ange ke fakaʻehiʻehi mei he angahalá pea hokohoko atu ʻi heʻetau tukupā ke nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.

ʻOku toe ʻomi foki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha fakalotolahi maʻongoʻonga ke fakatomala. Hili ʻa e vakai ʻa ʻAlamā ki he fiemaʻu ke fakatomala ʻa e kakaí, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamolemolé ʻoku maʻu ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea ʻomi ʻa e pōpoaki ko ʻeni ʻo e ʻamanaki leleí, ʻa ia ʻoku kaunga kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni:

“Vakai, [ʻoku ʻoatu ʻe he Fakamoʻuí] ha fakaafe ki he kakai fulipē, he kuo mafao atu ʻa e toʻukupu ʻo e ʻaloʻofá kiate kinautolu, pea ʻokú ne folofola: fakatomala, pea te u tali ʻa kimoutolu.

“ʻIo, ʻokú ne folofola: Haʻu kiate au pea te mou maʻu ʻa e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí; ʻio, te mou kai mo inu faʻiteliha ʻa e mā mo e vai ʻo e moʻuí;

“ʻIo, haʻu kiate au, pea fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní, pea ʻe ʻikai ke tā hifo ʻa kimoutolu, ʻo laku ki he afí. …

“Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ui kiate kimoutolu ʻa e tauhi-sipi leleí; ʻio, pea ʻokú ne ui kiate kimoutolu ʻi hono huafa ʻoʻoná, ʻa ia ko e huafa ʻo Kalaisí” (ʻAlamā 5:33–35, 38).

ʻOfa ki he ʻOtuá mo [Hotau] Kaungāʻapí

Naʻe hoko atu ʻe ʻAlamā ʻene ngaahi akonakí ʻaki ʻene fehuʻi ki he kakaí pe kuo toʻo meiate kinautolu ʻa e hīkisiá mo e meheká (vakai, ʻAlamā 5:28–29). Naʻá ne toe fehuʻi foki:

“ʻOku ʻi ai koā hamou toko taha ʻoku manukiʻi hono tokouá, pe ʻoku fai lahi kiate ia ʻa e ngaahi fakatangá?

“Malaʻia ki he tokotaha peheé, he ʻoku teʻeki ai ke ne teuteu, pea ʻoku vave mai ʻa e taimi kuo pau ke ne fakatomala aí pe ʻe ʻikai lava ʻo fakamoʻui ia!” (ʻAlamā 5:30–31).

Kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo hotau fatongia ke feohi mo e niʻihi kehé ʻi he ʻofa mo e fakaʻapaʻapa pea mo fakaʻehiʻehi mei he fakamāú mo e anga taʻeʻofá. Naʻá ne pehē:

“Hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná, … ʻoku fakaafeʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻʻa [e tokotaha] kotoa pē ke nau haʻu kiate ia ʻo maʻu ʻi heʻene angaleleí; pea ʻoku ʻikai te ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia, pe ko ha ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine; … ʻoku tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuáʼ (2 Nīfai 26:33). …

“… ʻI he taimi naʻe poleʻi ai [ʻa e Fakamoʻuí] ʻe ha tangata Fālesi manuki ke fakahā ʻa e fekau lahi taha ʻi he fonó, naʻe fakangalongataʻa mo nounou ʻa e tali ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe fonu ia ʻi he moʻoni ʻoku fakatau ki ha moʻui ʻoku fakafiefiá. Ko ʻEne fakahinohinó ke ʻuluaki ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e kotoa hotau lotó, pea ke ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú (vakai, Mātiu 22:35–39).”2

ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi lea ʻa ʻAlamaá ha pōpoaki mālohi mo hangatonu ke ʻoua naʻa tau taʻetokanga ki he masivá mo e faingataʻaʻiá (vakai, ʻAlamā 5:55). Ka ʻoku totonu ke tau tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku fiemaʻu tokoní. ʻOku mahuʻinga ʻeni ke tau kei maʻu ai pē ha fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá (vakai, Mōsaia 4:16–26) pea mo kei ongoʻi pē ʻa e liliu kuo ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ki hotau lotó.

Faivelenga ʻi he Ngaahi Tōʻonga Fakalotu Fakatāutahá

ʻOku fiemaʻu ʻe heʻetau aʻusia fakamatelié ke tau ʻaʻeva ʻi he tuí. ʻE lava ke tau kinaʻia he taimi ʻe niʻihi. ʻE lava ke fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e niʻihi ʻoku tau feohí. Mahalo te tau ongoʻi helaʻia, vaivaia, ongosia, mo ʻahiʻahiʻi ʻi he tafaʻaki kotoa pē. ʻE lava ke fakatupu ʻe he ngaahi tūkunga ʻi he māmani ko ʻení ke tau fifili pe ko e moʻoni ʻoku “kata ʻa e tēvoló, pea ʻoku fiefia ʻa ʻene kau ʻāngeló” koeʻuhí ko hotau faingataʻaʻiá (3 Nīfai 9:2). Koeʻuhí ko e ngaahi tūkunga mo e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení, tautautefito ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, ʻe lava ke hōloa ʻetau loto-vēkeveke ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí kapau he ʻikai ke tau faivelenga.

Ka te tau lava ʻo muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi founga fakalotú ke maluʻi kitautolu, ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e moʻuí. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngaahi tōʻonga fakalotu fakataautaha ko ʻení ki hono fakamālohia ʻetau tuí, pukepuke ʻetau malava ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, mo manatuʻi ʻetau ngaahi aʻusia fakalaumālié. ʻOku nau tokoniʻi kitautolu ke tau tupulaki fakalaumālie mo ikunaʻi ʻa e ngaahi founga ʻa Sētané.

ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ʻa e fakamoʻoni ʻa ha ongo palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo ha tōʻonga fakalotu fakataautaha ʻe ua:

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ‘o pehē:

“Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha te ke lava ʻo faí … ko e fakaʻutumauku ʻi he folofolá. Fekumi faivelenga ʻiate kinautolu. Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí. Ako ʻa e tokāteliné. ʻAi ke ke taukei ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu aí. ʻOku siʻi ha toe fanga kiʻi meʻa te ne ʻomi ha ola lelei ange. … ʻOku siʻi mo ha ngaahi toe founga ke maʻu ai ha tataki fakalaumālie lahi ange. …

“… ʻI he taimi ʻoku ako fakamātoato mo hokohoko maʻu ai pē ʻe he fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻa e folofolá, … ʻe tupulaki ʻa e ngaahi fakamoʻoní. ʻE fakamālohia ʻa e ngaahi tukupaá. ʻE fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí. ʻE hoko mai ʻa e fakahā fakatāutahá.”3

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he seminā fakatakimuʻa ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019: “ʻI he fakaʻosinga ʻo e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻá ku tapou ki he Kāingalotú ke nau ʻalu maʻu pē ki he temipalé. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku fakautuutu pē ʻa e ʻoho ʻa e filí, pea fakalalahi mo hono mālohí mo e kehekehé. ʻOku toe fakautuutu ange ʻa e fiemaʻu ke tau ʻalu maʻu pē ki he temipalé. Naʻá ku palōmesi ʻi he taimi ko iá, pea toe fakaongo atu ia ʻi he taimí ni, ko kinautolu ʻoku nau fokotuʻu maʻu pē ha ʻapoinimeni mo e ʻEikí—ke nau ō ki Hono fale māʻoniʻoní—pea tauhi ʻa e ʻapoinimeni ko iá, te nau maʻu ha ngaahi mana.”4

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo ha Loto kuo Liliú

Naʻe poupouʻi ʻe ʻAlamā ʻa e kakai ʻo Seilahemalá ke nau manatuʻi ʻa e nofo pōpula ʻa e kakai naʻe muʻomuʻa ʻiate kinautolú. Naʻá ne poupouʻi kinautolu ke nau manatuʻi ʻa e “ʻaloʻofa mo e kātaki fuoloa” ʻa e ʻEikí ki heʻenau ngaahi tamaí pea manatuʻi naʻá Ne “fakahaofi honau ngaahi laumālié mei heli” (ʻAlamā 5:6). Naʻe liliu ʻa e loto ʻo ʻenau ngaahi tamaí ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni, ʻaloʻofa mo e manavaʻofa ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, ʻAlamā 5:7; vakai foki, 2 Nīfai 2:8). Ko e ngaahi tāpuaki ia te tau lava foki mo kitautolu ʻo maʻu ʻi heʻetau manatuʻi ʻa e ʻEikí mo ʻEne angalelei kiate kitautolú.

ʻI heʻeku manatuʻi ʻa e houalotu ʻaukai mo fakamoʻoni makehe ko ia mei heʻeku kei siʻí, ʻoku tokoniʻi au ʻe he ngaahi ongo naʻá ku maʻú mo e ngaahi tenga ʻo e fakamoʻoní naʻe tō ʻi hoku lotó ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u fie hoko ko ha tokotaha lelei ange ʻi he taimí ni. ʻI heʻetau muimui ki he faleʻi ʻa ʻAlamaá ʻaki hono manatuʻi ʻetau ngaahi aʻusia fakalaumālié, talangofua faivelenga ki heʻetau ngaahi tōʻonga fakalotu fakatāutahá, mo fakalaulauloto ʻi he loto-fakatōkilalo ki he meʻa kotoa kuo fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú, ʻoku tau fakamālohia ai ʻetau malava ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá mo ʻunu ke ofi ange kiate Ia.

ʻĪmisi
fakataha mai ʻa e kakai lalahi kei talavoú ki ha ʻapisiasi ke fai ai ha ʻekitivitī

Ko e fakataha mai ha kakai lalahi kei talavou ki ha ʻekitivitī ʻi he ʻapisiasi ʻo e Uooti ʻOkiteni ʻUluakí. Naʻe kau ʻa e faʻē ʻa ʻEletā Heilí (tafaʻaki toʻomataʻú, ʻotu hono tolú, taupotu ki toʻohemá) mo ʻene tamaí (tafaʻaki toʻomataʻú, ʻotu hono uá, taupotu ki toʻomataʻú) ʻi he ʻekitivitií kimuʻa peá na mali ʻi ʻOkatopa ʻo e 1949.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá,” Ngaahi Himí, fika 2.

  2. Russell M. Nelson, “NAACP Convention Remarks” (naʻe fai ʻi Detroit, Michigan, July 21, 2019), newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  3. Ezra Taft Benson, “The Power of the Word,” Ensign, May 1986, 81.

  4. Russell M. Nelson, seminā fakatakimuʻa ʻo e konifelenisi lahí, 2 ʻOkatopa 2019; fakaʻaongaʻi ʻi he fakangofua.

Paaki