Liahona
Ko Hono Akoʻi ki he Fānaú ʻa e Mālohi ʻo e Ngaahi Vā Fetuʻutakí mo e Ngāue Tokoní
Sune 2024


“Ko Hono Akoʻi ki he Fānaú ʻa e Mālohi ʻo e Ngaahi Vā Fetuʻutakí mo e Ngāue Tokoní,” Liahona, Sune 2024.

Ko Hono Akoʻi ki he Fānaú ʻa e Mālohi ʻo e Ngaahi Vā Fetuʻutakí mo e Ngāue Tokoní

Ko hono tokoniʻi ko ia ʻetau fānaú ke nau ngāue tokoni ki he niʻihi kehe ʻi honau fāmilí, ʻi he Siasí, pea ʻi he tukui koló ʻoku fakatoka ai ha fakavaʻe ki he fiefia ʻi he kahaʻú ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau aʻusia ʻa e fiefia moʻoní ʻi he taimí ni.

ʻĪmisi
kiʻi taʻahine ʻokú ne fufulu ha matapā sioʻata

Naʻá ku faʻa ui homa ʻofefine taʻu fitú ko ʻeku meʻatau fakapulipulí. Lolotonga ʻeku hoko ko ha pīsopé, naʻá ku loto ke fakakau ʻeku fānaú ʻi heʻeku ngāue tokoní. ʻI heʻeku ʻaʻahi mo ia ki he kāingalotu ʻo e uōtí, naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻeku maʻu ha taimi lahi ange mo iá ka naʻe faʻa fakaava ai ha ngaahi matapā naʻe tāpuni kimuʻa. ʻOku faingataʻa ke fakafisingaʻi ʻa e pīsopé ʻi he taimi ʻoku malimali mai ai hono ʻofefine taʻu fitu fakaʻofoʻofá kiate koé. Pea ʻoku ou tui naʻe lelei ia ki he kāingalotu homau uōtí ʻo tatau pē mo ʻene kaunga lelei ki hoku kiʻi ʻofefiné. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene mamata ki he ʻofa mo e tokoni ʻene tamaí ki he niʻihi kehé, ka naʻá ne ako kei siʻi ke ne lava mo ia ʻo ʻofa mo tokoni ki he niʻihi kehé—pea tāpuekina ai ia ʻaki ʻa e fiefiá ʻi he taimi tatau pē.

ʻOku tau fiemaʻu kotoa pē ke tupulaki ʻetau fānaú. ʻOku tau fakaʻamu ke nau moʻui fiefia pea fonu ʻi he ngaahi vā fetuʻutaki ʻofá. Ka ʻoku faʻa faingataʻa ke hoko ʻeni ʻi he māmani ʻoku tau nofo aí. ʻOku poupouʻi ʻe he ngaahi ivi tākiekina lahi ʻo onopōní ʻetau fānaú ke nau tokanga taha ange kiate “kita.” ʻOku nau faʻa maʻu ha ngaahi pōpoaki ʻoku pehē ai ko e fiefiá ʻoku maʻu ia ʻi he tokanga taha ki he ngaahi meʻa ʻe ʻaonga pē kiate kinautolú.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he saienisi sōsiale lelei tahá ko e tōʻonga ʻoku fakataumuʻa ki he lelei fakasōsialé ko ha kī ia ki he tupulakí. Ko e “lelei fakasōsialé” ko ha founga fakaʻofoʻofa ia ki hono fakamatalaʻi ʻa e akonaki ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí: ʻoku tau maʻu kitautolu (mo e fiefia moʻoní) ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau moʻuí ke tokoni ʻofá (vakai, Mātiu 10:39).

Ka ʻoku ʻi ai ha mahaki fakaʻauha ʻo e tuenoá ʻi hotau sōsaietí, mei he fānaú ki he kakai lalahi kei talavoú ʻo aʻu ki he kau toulekeleká. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau fehokotaki lahi ange mo e niʻihi kehé ʻi he mītia fakasōsialé ʻo laka ange ia ʻi ha toe taimi kimuʻa. Ka ko e meʻa fakamamahí, ʻoku lahi ange ʻenau mavahe mei he ngaahi vā fetuʻutaki moʻoni ʻo e moʻuí ʻi ha toe taimi kimuʻa.1

ʻE lava fēfē leva ke tau tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau ʻiloʻi ʻe ʻomi ʻe he ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku mahuʻingamālié mo e ngāue tokoni ʻoku ʻaongá ha fiefia lahi ange?

Fakafehokotaki ʻa e Ngāue Tokoní mo Honau Tefitoʻi Tuʻunga Totonú

Ko ha ngāue mahuʻinga maʻá e mātuʻá ko hono tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau ʻiloʻi ko hai kinautolu. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻi he ʻahó ni ʻoku nau tokanga taha ki he tuʻungá ʻi ha ngaahi founga ʻoku fakamakehekeheʻi mo vahevahe ai kitautolu. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau fili ha ngaahi hingoa ʻokú ne fakalotosiʻi ai ʻa e kaungā-ongoʻí mo e tokangaʻi ʻo e niʻihi ʻoku tau feohí, kae ʻikai tokanga ki hotau tuʻunga ko e konga ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono fakamamafa ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa hono mahuʻinga ke ʻiloʻi mo fakamuʻomuʻa ʻetau ngaahi tuʻunga mahuʻinga tahá:

Ko hai koe?

ʻUluaki mo mahuʻinga tahá, ko ha fānau koe ʻa e ʻOtuá.

Uá, ʻi hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí ko e fānau koe ʻo e fuakavá. Pea tolú, ko ha ākonga koe ʻo Sīsū Kalaisi.”2

Kapau te tau tomuʻa vakai kiate kitautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ako ai ʻoku tau takitaha maʻu “ha natula fakalangi pea mo ha ikuʻanga pau.”3 Ko hono ʻuhingá, ko hotau natula mahuʻingá ʻoku faka-ʻOtua, pea ʻoku tau maʻu ʻa e ivi malava ke hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá. ʻOkú Ne folofola mai, “Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻoku fakataumuʻa ia ki hono ʻofaʻi mo tāpuakiʻi mo hakeakiʻi kitautolu. “ʻOku ʻikai te ne fai ha meʻa ʻo kapau ʻe ʻikai ʻaonga ia ki he kakai ʻo e māmaní” (2 Nīfai 26:24).

Mou vakai, ʻoku ʻafioʻi lelei ange ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻu ke tau fiefia aí, ʻiate kitautolu. ʻOku ʻi ai nai ha ofo ʻi he taimi ʻoku tau moʻui siokita aí, ʻoku tau ngāue fehangahangai mo hotau natula taʻengatá? ʻOku kamata ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai ha taumuʻa mo ha fiefia. Ko kinautolu “kuo nau hē mei he anga ʻo e ʻOtuá … ʻoku nau ʻi he tuʻunga ʻoku faikehekehe mo e anga ʻo e fiefiá” (ʻAlamā 41:11). ʻOku hanga ʻe hotau natula taʻengatá ʻo ʻai ke taʻemalava ke maʻu ʻa e fiefiá ʻi he moʻui siokita mo taʻemāʻoniʻoní (vakai, Hilamani 13:38).

ʻI heʻetau tokanga taha ki hotau tuʻunga totonu ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ʻilo ai ko e kāinga moʻoni kitautolu. ʻOku tokoni hono ʻiloʻi hotau tuʻunga totonú ke tau fakamahuʻingaʻi lahi ange ai ʻa e ngāue tokoní mo e ngaahi vā fetuʻutakí. ʻOku tau fakatokangaʻi ʻoku tau “fengāueʻaki fakataha mo e ʻOtua Māfimafí ʻi hono fakahoko e taumuʻa ʻo e palani taʻengata ʻo e fakamoʻuí,” ʻo hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Sione A. Uitisoú.4 ʻOku tau “tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē” (Mōsaia 18:9).

ʻĪmisi
tamasiʻi ʻokú ne fakaʻaliʻali ha fakatātā ki ha kiʻi taʻahine

Ko Hono Tokoniʻi ʻEtau Fānaú ke Nau Mahuʻingaʻia ʻi he Ngaahi Vā Fetuʻutakí mo e Ngāue Tokoní

ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá, te tau lava ʻo tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau moʻui fiefia ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi vā fetuʻutakí. He ʻikai lava ke tupulaki ha taha taʻe ʻi ai ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku leleí. Naʻe ʻafioʻi ʻeni ʻe he ʻOtuá, ko ia naʻe tuku ai kitautolu ʻe Heʻene palani haohaoá ʻi ha ngaahi fāmili, ʻi ha ngaahi uooti pe kolo, pea ʻi he tukui kolo. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻoku tau fiemaʻu ʻeni ke tau ako ke ʻofa mo tokoni ʻo hangē ko Iá. Hangē ko hono fakamanatu mai ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kuo kole mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau ʻfakahaaʻi ha ʻulungaanga lelei lahi ange, fekoekoeʻi fakahaʻa mo fakamatakali mo e fefakaʻapaʻapaʻaki.ʼ ʻOku ʻuhinga ʻeni ki he feʻofaʻaki ki he taha kotoa mo e ʻOtuá pea tali lelei ʻa e taha kotoa ko ha kāinga mo e kakai moʻoni ʻo Saione.”5

Fakakaukau ki hono mālohi ki heʻetau fānaú ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fekauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau fetauhiʻakí ka ʻokú Ne toe fie kau fakataha foki mo kitautolu ʻi heʻetau ngaahi feingá. ʻOku ʻikai tuku mai ʻe he ʻOtuá ke tau fai ʻa e ngāue ko ʻení ʻiate kitautolu pē. ʻOkú Ne talaʻofa mai te Ne ʻaʻeva mo kitautolu: “Te ke nofo ʻiate au, pea mo au ʻiate koe; ko ia ke ke ʻaʻeva mo au” (Mōsese 6:34). Ko e ola ʻo e ʻaʻeva mo e ʻOtuá ʻi he tokoni ʻofá, ʻoku liliu moʻui ia. Lau pē ʻa e meʻa ʻe lava ke fakahoko ʻe ʻĪnoke ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá pea mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi vā fetuʻutakí ʻi hono fokotuʻu ʻo Saioné. Ko ha sīpinga mālohi ia te tau lava ʻo sio ki ai. (Vakai, Mōsese 6–7.)

Ko hono tokoniʻi ko ia ʻetau fānaú ke nau ngāue tokoni ki he niʻihi kehe ʻi honau fāmilí, ʻi he Siasí, pea ʻi he tukui koló ʻoku fakatoka ai ha fakavaʻe ki he fiefia ʻi he kahaʻú ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau aʻusia ʻa e fiefia moʻoní ʻi he taimí ni. ʻOku tau tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ʻo tatau ange mo e ʻOtuá pea nau aʻusia ai ʻa e fiefia ʻoku fakatupu ʻe he moʻui ʻoku tatau mo e ʻOtuá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e taimi ʻoku tau fakatupulaki ai ʻa e ʻulungaanga ʻo Kalaisí, ʻoku fakanatula pē ʻetau tafoki ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he ʻofá.6 ʻOku ʻiloʻi ʻeni ʻe Sētane pea ʻokú ne loto ke tau tafoki ʻo tokanga taha pē kiate kitautolu. Ka te tau lava ʻo tokoni ke mahino ki heʻetau fānaú ko e tokoni ʻofá ʻoku ola lelei ia ʻi hono faʻu ʻo e fiefiá ʻo laka ange ʻi he tokanga taha pē kiate kitautolú. ʻOku kei moʻoni pē ʻa e palōveape motuʻá: “Tokoniʻi ʻa e vaka ʻo ho tokouá ke kolosi, pea vakai, kuo aʻu foki ai mo ho vaka ʻoʻoú ki he matātahí.”7

ʻO Fēfē? Fakakau ʻa e ʻOtuá pea “Hikiʻi Hake ʻa e Feituʻu ʻOkú ke Tuʻu Aí”

ʻE lava ke kamata ʻetau tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau ako ke vakai ki he niʻihi kehé ko e ngaahi tuongaʻane mo e tuofāfiné ʻi heʻetau ngaahi lotu fakafāmilí. Kuo taʻu lahi ʻa e kau ʻi heʻemau ngaahi lotu fakafāmilí ʻa e kole ki he ʻOtuá ke tāpuekina homau fāmilí. ʻI he lau ki he “fāmilí,” ʻoku tau ʻuhinga (pea ʻoku fakatefito pē ʻetau lotú) ki hotau fāmili tonú (mātuʻá mo e fānaú), hotau kāinga ofí, hotau fāmili ʻi he uōtí pea mo hotau fāmili ʻi hotau feituʻú. Naʻá ma fiemaʻu ʻema fānaú ke nau vakai ki he niʻihi kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ke mau feohí ko ha konga homau fāmilí.

ʻOku mau tuʻu hake leva ʻo feinga ke tokoniʻi ʻa e kakai ʻoku mau lotuá. ʻOkú ma fakakau ʻema fānaú ʻi he ngaahi vā fetuʻutaki ʻofa mo honau ngaahi mehikitangá, faʻētangatá, kāingá, mo e ngaahi kuí. Hangē ko ʻení, naʻe tokoniʻi kimaua ʻe heʻema fānaú ʻi heʻema tokangaʻi siʻeku faʻē angaʻofá ʻi he ngaahi taʻu fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí. Naʻe ʻikai ke mau fakahoko haohaoa ia, ka naʻe hoko ʻemau ngaahi feingá ke hoko ai ha liliu.

ʻI ha ngaahi founga lahi, ko hono fakahoko ʻení ʻoku ʻikai toe laka hake ia ʻi hano “hikiʻi hake ʻa e feituʻu ʻoku tau tuʻu aí,” ke lea ʻaki ʻa e lea ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa o e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.8 ʻOku faʻa lava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa faingataʻá ʻi heʻetau kamata ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí pea fai ʻa e meʻa te tau lavá. ʻOku ʻomi ʻe hotau ngaahi fāmilí, siasí, mo e tukui koló ha ngaahi faingamālie feʻunga ke tokoniʻi ai ʻetau fānaú ke nau aʻusia ʻa e fiefia ʻi he ngāue tokoni ʻoku mahuʻingamālié.

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku nau lue lolotonga ʻenau pukepuke ha ʻū kaati hingoa ki he temipalé

Ko e Fiefia ʻo e Fehokotaki ʻi he Fuakavá

Mahalo kuó ke fakatokangaʻi ʻa e toutou lave ʻa ʻetau kau taki ʻo e Siasí ki he mahuʻinga ʻo e nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá. Ko e hala ʻo e fuakavá ʻoku mahulu hake ia ʻi ha ngaahi tuʻutuʻuni. Ko e ngaahi ouau ʻoku tau maʻú mo e ngaahi fuakava ʻoku tau faí ko e founga ia ʻoku haʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá kiate Ia mo e niʻihi kehé ʻi ha founga ʻe tokoni ai ke tau hoko ʻo hangē ko Iá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene kau heni ʻa e fekau lahi ʻuluaki ke ʻofa ki he ʻOtuá ka ko e fekau lahi hono uá foki ke feʻofaʻakí. Ko e moʻoni, ko e taimi ʻoku tau tokanga taha ai ki he ngāue tokoní, te tau ʻilo mo ʻetau fānaú hotau tuʻunga moʻoní.

Paaki