Liahona
ʻOku Tau ʻUhinga ki he Hā ʻi Heʻetau Pehē ʻOku Moʻoni ʻa e Siasí?
Sune 2024


“ʻOku Tau ʻUhinga ki he Hā ʻi Heʻetau Pehē ʻOku Moʻoni ʻa e Siasí?,” Liahona, Sune 2024.

ʻOku Tau ʻUhinga ki he Hā ʻi Heʻetau Pehē ʻOku Moʻoni ʻa e Siasí?

ʻI hono tataki ʻe he Fakamoʻuí Tonu pē, ʻoku ʻomi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e ngaahi akonaki, mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi ouau, mo e ngaahi fuakava ʻokú ne tataki kitautolu ki hotau ʻapi fakalangí.

ʻĪmisi
tangata ʻoku lea ʻi he lotú

ʻOku faʻa māfana hotau lotó ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he fakamoʻoni ʻa ha taha, “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Siasí.” Ko ha meʻa mahuʻinga foki ke fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālié ʻa e moʻoni ko iá kiate kitautolu.

Ka ʻoku hangē kuo ʻomi ʻe he ngaahi ākenga fakafonua lolotongá ʻa e taʻefalala ʻoku mafola ʻi he ngaahi kautahá fakalūkufua kae tautautefito lahi ange ki he ngaahi kautaha fakalotú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fuakava ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke poupouʻi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hono tefitoʻi misiona ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmani pea mo fokotuʻu ʻa Saione, ʻi he ʻamanaki fiefia ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau fakatokangaʻi ʻoku fakafou pē ʻi he faʻunga totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí kuo fakafoki maí, ʻa e lava ke fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa mahuʻinga ko iá.

ʻOku mahino ʻi he Fuakava Foʻoú naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ha kolo ʻo e kakai tuí lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní, ka naʻá Ne fokotuʻu foki Hono Siasí mo uiuiʻi, akoʻi, mo fakanofo ha kau takimuʻa (vakai, ʻEfesō 4:11–16). Naʻe mahuʻinga ʻa e Siasí kiate Ia. ʻI he ʻaho ní, ʻo hangē ko e kuonga muʻá, ʻoku “fokotuʻu [ʻa e Siasí] ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu makatulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē” (ʻEfesō 2:20; vakai foki, Mātiu 16:17–18). ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he hili ʻEne Toetuʻú, “naʻe fakaului ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa kinautolu kuo fakamoʻuí” (Ngāue 2:47).

Fēfē Kapau ʻOku ʻIkai Haohaoa ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí?

Mahalo ʻoku momou ha niʻihi ke fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e Siasí koeʻuhí ʻoku nau ongoʻi mahalo ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e Siasí mo hono kau takí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e Siasí pe ko hono kau takí, pe kuo nau pehē ʻoku nau haohaoa! ʻOku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ha feituʻu ʻi he folofolá pe ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻoku pehē ai ko e taumuʻa ʻa e ʻEikí ke fakahaohaoaʻi ʻa e Siasí. Ka naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻo pehē:

“Pea naʻá ne foaki ʻa e niʻihi, ko e kau ʻaposetolo; mo e niʻihi, ko e kau palōfita; mo e niʻihi, ko e kau ʻevangeliō; mo e niʻihi, ko e kau faifekau mo e kau akonaki;

Ko hono fakahaohaoa ʻo e kakai māʻoniʻoní, mo e ngāue fakafaifekaú, ke langa hake ʻa e sino ʻo Kalaisí:

“Kae ʻoua ke tau hoko kotoa pē ki he fakataha ʻi he tuí, pea mo e ʻiloʻi ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ki he tangata haohaoá, ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí” (ʻEfesō 4:11–13; naʻe toki tānaki atu e fakamamafá).

Ko ia ko e taumuʻa ʻa e ʻEikí ke fakahaohaoaʻi ʻa e Kāingalotú, kae ʻikai ko hono fakahaohaoaʻi ʻo e Siasí. ʻE lava ke tau maʻu ha fiemālie moʻoni mei he tefitoʻi moʻoni ko iá he ʻokú ne fokotuʻu mai ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí maʻatautolu kotoa ʻoku ʻikai haohaoá!

Ko hono moʻoní, ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2013, naʻe pehē ai ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa, naʻe hoko ʻi he taimi ko iá ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“Ko hono moʻoní, kuo ʻi ai ha ngaahi taimi kuo fakahoko ai ʻe he kāingalotú pe kau taki ʻi he Siasí ha ngaahi fehalaaki. Mahalo pē ne ʻi ai ha ngaahi meʻa ne lea ʻaki pe fai ʻoku ʻikai fenāpasi mo homau tuʻunga ʻulungāngá, tefitoʻi moʻoní mo e tokāteliné.

“Te u pehē ʻe toki haohaoa pē Siasí kapau naʻe fakalele ʻe ha kakai ʻoku haohaoa. ʻOku haoahoa e ʻOtuá, pea ʻoku haohaoa ʻEne tokāteliné. Ka ʻoku fakahoko ngāue ʻiate kitautolu—ko ʻEne fānau taʻe-haohaoa—pea ʻoku fehalaaki e kakai taʻe-haohaoá. …

“Ko e meʻa pango ia [ʻa e] siʻi tūkia ʻa ha niʻihi ʻi he ngaahi fehalaaki ne fai ʻe he tangatá. Ka neongo e meʻá ni, ʻoku ʻikai fakameleʻi, holoki, pe fakaʻauha ai e ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

“ʻOku ou fakamoʻoni fakamātoato ʻi heʻeku hoko ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo e taha kuo siotonu ʻi he ngaahi fakataha alēleá mo e ngaahi ngāue ʻo e Siasi ko ʻení ʻoku ʻikai ha tuʻutuʻuni kau ki he Siasí pe ko hono kāingalotú ʻe fai taʻe fekumi fakamātoato ki he ueʻi, tataki mo hono fakangofua ʻe heʻetau Tamai Taʻengatá. Ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE ʻikai fakaʻatā ʻe he ʻOtuá Hono Siasí ke hē mei hono halangá pe ʻikai lava ke fakahoko ʻa hono taumuʻa fakalangí.”1

ʻOku tau taukaveʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ha fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻoku fengāueʻaki ai ʻa e ʻEikí mo e kau taki mo e kāingalotu ʻo Hono Siasí ʻoku ʻikai ke nau tokoniʻi lelei kitautolú. Mahalo te tau ʻamanaki ʻoku totonu ke puleʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe he kau takí mo e kau pule ʻi he Siasí koeʻuhí ke ʻoua naʻa hoko ha faʻahinga fehalaaki. Mahalo naʻa lelei ange ke fakatokangaʻi ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ha fakahinohino ki he kau tamaioʻeiki ko iá ʻi heʻenau fai honau lelei tahá ʻi he faʻa lotu ʻi honau takitaha fatongia ke tataki ʻEne ngāué. Ko e founga ia ʻoku akoʻi ʻaki ʻe he mātuʻa ʻofá ʻenau fānaú.

ʻOku foaki mai ʻe he ʻEikí ha fakahinohino ka ʻoku ʻikai ke ne puleʻi kitautolu, tukukehe pē ʻi he ngaahi meʻa ʻoku kaunga fakahangatonu ki hotau fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ko ʻEne taumuʻá ke fakahaohaoaʻi ʻa e Siasí ka ke fakahaohaoaʻi ʻa ʻEne fānaú, kau ai ʻa e kau taki mo e kau pule ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai fuʻu kehe ʻa e sīpinga ko ʻeni ʻo e ngaahi ngāue fakalaumālie ʻi he hetikuota ʻo e Siasí mei he ngāue ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi siteikí mo e ngaahi uōtí mo e ngaahi ʻapí.

Neongo ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ha fakahā fakahangatonu ʻi he taimi ʻe niʻihi, tautautefito kiate kinautolu ʻoku tau hikinimaʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahaá, ka ʻokú Ne ʻamanaki mai foki ke tau ako ʻa e ngaahi meʻá ʻi hotau ʻatamaí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8–9) pea ke “fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:27) ʻo ʻikai “fekauʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” (veesi 26).

Te tau lava ʻo falala ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he hala ʻo hotau fakamoʻuí ʻi heʻetau muimui ki he kau taki fakaeʻaposetolo ʻo Hono Siasí. Pea te tau lava ʻo maʻu ha fiemālie lahi mei he talaʻofa ʻa e ʻEikí te Ne fakamoʻoniʻi kiate kitautolu takitaha ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi heʻetau fekumi fakafoʻituitui ki aí (vakai, Molonai 10:5).

Ngaahi Tāpuaki ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí

Ko e hā leva ʻetau ʻuhingá ʻi heʻetau pehē ʻoku moʻoni ʻa e Siasí kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻuhinga ʻoku haohaoa ia?

  • Ko e ʻuluakí mo e muʻomuʻa tahá, ko ʻetau ʻuhingá ʻoku tataki ia ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí Tonu ʻo fakafou mai ʻi he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí.

  • Ko ʻetau ʻuhingá ʻoku kātoi ai ʻa e ngaahi folofola kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá pea mo e tokāteline mo e moʻoni kotoa pē ʻoku mahuʻinga ki hotau fakamoʻuí.

  • Ko ʻetau ʻuhingá ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tataki ʻa e Siasí pea mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau mahuʻingá, pea ʻoku tau ʻuhingá ʻe ʻaonga ʻa e ngaahi ouau ko iá ʻi he moʻuí ni pea ʻi he ngaahi taʻengatá fakatouʻosi.

  • Ko ʻetau ʻuhingá ko kinautolu ʻoku muimui ki hono ngaahi akonakí te nau maʻu ʻa e fiefia tuʻuloa ʻi he moʻuí ni pea ʻi he taʻengatá fakatouʻosi.

  • Ko ʻetau ʻuhingá ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi ouau fakamoʻuí mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava fekauʻaki mo iá, fakatomala fakamātoato ʻo fakatatau mo e tuʻutuʻuní, ʻe hakeakiʻi lelei kinautolu ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá.

  • Pea ʻoku tautautefito ʻetau ʻuhingá ʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi meʻá ni ki he kau fekumi fakamātoato ki he moʻoní.

ʻOku ola lelei ʻa e muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e Siasí—ʻokú ne ngaohi kitautolu ke tau hoko ko ha kakai lelei ange, ʻomi ʻa e nongá mo e fiefiá, mo teuteuʻi kitautolu ke tau toe foki hake ki heʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e Siasí ʻa e puleʻanga ko ia he ʻaho fakaʻosí naʻe kikiteʻí, pea naʻe ʻikai fokotuʻu ia ʻe he tangatá, ka ko e ʻOtua ʻo e langí.”2 Hono ʻikai mahuʻinga ki he kakai tui moʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisí ke nau tuʻu hake mo fakamoʻoni loto-toʻa ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e “siasi moʻoni mo moʻui pē tahá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30).

ʻOku tau ʻoatu ʻetau ʻofa mo e fakaʻapaʻapa kakato kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tui mo muimui ki he moʻoní ʻi ha feituʻu pē ʻe maʻu aí. ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi mo fakamahuʻingaʻi ʻa e lelei lahi ʻoku tau fakatokangaʻi ʻi he ngaahi siasi kehé, pea ʻoku ʻikai ke tau fakaangaʻi ʻa e ngaahi tui ʻa ha faʻahinga kulupu pe fakafoʻituitui. Ka ʻoku fakavalevale ke tau fakakaukauloto te tau lava ʻo tui kia Sīsū Kalaisi mo e ngaahi akonaki naʻá Ne akoʻí pea maʻu kakato ʻa e lelei ʻo e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi ouau ʻoku toki maʻu pē ʻi Hono Siasi kuo fakafoki maí taʻe te tau tui, fakalāngilangiʻi, mo taukaveʻi ʻa e Siasi ko iá.

Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke tau fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e Tohi ʻa Molomoná, mo ha ngaahi meʻa mahuʻinga kehe, ka ʻoku ʻi ai foki hono mahuʻinga lahi ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni ʻo e Siasí ko ha kautahá. ʻOku tau ako ʻi he temipalé ko e feituʻu ia ʻoku nofotaha ai ʻetau fakatapuí. ʻI heʻetau ongoʻi ʻa e moʻoni ʻo e fokotuʻutuʻu ʻoku fakahinohino ʻe he ʻEikí Tonu, ʻoku tau ongoʻi leva hotau fatongia ke tauhi moʻoni ki he tokāteline mo e ngaahi founga ʻoku akoʻi ʻe he Siasí.

ʻĪmisi
finemui ʻoku lea ʻi he lotú

Tauhi Totonu ki he Siasí

ʻOku ʻikai fiemaʻu ʻe he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa e maluʻi mo e mateaki ʻa e Kāingalotú ke pukepuke kinautolu. ʻOku nau moʻoni ʻiate kinautolu pē. Ka ʻe lava ke fakaʻuliʻulilātai ʻa e tui fakalūkufuá ʻo ʻikai ha fakaʻaiʻai pe maʻu ha mālohi faifakamoʻui, pea ʻe lava ke pehē ʻe he kau taʻetuí ʻoku nau talangofua (vakai, Sēmisi 2:19–20). ʻI hono fehangahangaí, ko hano fakamoʻoniʻi ko ia ʻoku moʻoni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea ʻoku tataki ia ʻe he ʻEikí, ʻoku tataki ai ha taha ke kau atu ki he ngaahi fakatahá, totongi e vahehongofulú mo e ngaahi foakí, ngāue ʻi he ngaahi uiuiʻí, maʻu ʻa e ngaahi ouaú, pea tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo iá. Ko e tui taʻe-toe-veiveiuá mo e loto-fakapapaú ʻoku ʻomi ai ha ngaahi tukupā mahino mo mālohi. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko ʻetau ʻilo pē ʻoku moʻoní, ʻoku tau haʻisia leva ke tau ngāue ʻo hangē ʻoku moʻoní.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ou ʻiloʻi ʻo fakafou ʻi he ngaahi aʻusia fakatāutahá pea ʻi he fakamoʻoni pau ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea ko e Siasi moʻoni mo moʻui ia ʻoku tataki ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi hotau kau palōfita mo e kau ʻaposetolo lolotongá. Fakatauange ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Siasí, ka ke tau tauhi totonu ki he Siasí ʻi heʻetau ngaahi leá mo e ngāué foki.

Paaki