Liahona
Kau Atu ki he Konifelenisi Lahí—ko ha Lolo Faitoʻo ki Hoku Laumālie Kafó
Sune 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē

Kau Atu ki he Konifelenisi Lahí—ko ha Lolo Faitoʻo ki Hoku Laumālie Kafó

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne tohí ʻi Kololato, USA.

Hili e mālōlō siʻeku faʻeé, naʻe hoko ʻa e angaʻofa, mūsika, mo e akonaki ne u fanongoa he lolotonga ʻeku ʻi he konifelenisi lahí, ko ha tāpuaki kiate au.

ʻĪmisi
Ko e fekita ʻa Lāpai Siō mo ʻEletā Kāpenitā ʻi he konifelenisi lahí

Feʻiloaki ʻi he angaʻofa: ʻEletā Mātiu L.Kāpenitā ʻo e Kau Fitungofulú (toʻomataʻú) mo Lāpai Siō Sānisi (toʻohemá) ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019.

Laʻitaá ʻi he angalelei ʻa Michael Law

ʻI ha uike ʻe taha mo e konga kimuʻa ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019, naʻe pau ai ke u tanu mo hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá siʻeku faʻē angaʻofa ko ʻIutī (YOU-dee) Sānisí. Naʻe mamahi hoku lotó, tēngihia, peá u ongoʻi liʻekina moʻoni. Naʻe mole atu ʻa e fakaʻofoʻofa mo e fefine hoihoifua ʻo ʻIutií, kae ko e amamahi pē. Naʻe ʻikai ke ne toe ʻi ai ke u puke mai, fāʻofua ki ai, pe fafangaʻi—ke tāpuakiʻi, ke hiva ki ai, tangi ai, pe lotu fakataha mo ia. Kuo mole pea mate ʻa e moʻui mo e maama naʻe foaki moʻui kiate aú, pea kuo mole ʻeni hono fakaʻofoʻofá mo puli atu. Pea pehē foki mo haku kongaʻo mate mo ia, ko ha konga ʻi hoku lotó, kuo mavahe maiate au ʻo taʻengata. Naʻe siʻi mālōlō ʻofeina, ʻōʻōfaki ʻe he tuí: ʻo hapai ʻe he ngaahi nima ʻofa ʻo siʻono fāmili ʻofeina: ʻo hoku uaifí, Sela; ʻe ma taʻahiné, ko Lelí; pea mo au, ko ʻene tamasiʻi toki ohi foʻoú.

Naʻa mau ʻi ai kātoa, ka naʻa mau tuēnoa ʻaupito—ʻo takitaha liʻekina fakafoʻituitui, kae fakatahaʻi ʻi he mole ne mau fuesia fakalūkufuá. Pea naʻe tokoni ʻa e faʻahinga uouangataha pelepelengesi ko ia ne mau maʻú, pea faʻa tupu he taimi ʻe niʻihi mei he angaʻofa mo e kaungā-kau fakataha mo kimautolu ʻa ha ongo koloa mahuʻinga ʻi he koló mo e Siasí: ko Misa Maika Loa pea mo hono hoa fakasilesitiale taʻengata ko Sisitā Tepi Loa, ʻo Kololato, USA. ʻOku fonu mahuohua hona loto fakatōkilaló ʻi he ʻofa ʻe toki lava pē ke fakamatalaʻi ko ha ueʻi fakalaumālie mei ʻolunga, pea ʻoku mau houngaʻia maʻu ai pē ʻi he maama ʻo ʻena ʻi ai he lolotonga ʻemau fononga ʻi he fakapoʻulí mo e mole ʻi he maté.

ʻI he lolotonga ʻo e taimi ko ʻení naʻe, hili pē ha ʻaho ʻe ua mei hono telio siʻeku faʻeé, kuo tali ʻeku tautapa vivili ki ha tāpuakí—ʻo fakafou mai ʻi ha fetuʻutaki telefoni mo ha tokoni mei hoku kaungāmeʻa mamae ko Misa Maika Loá. Naʻá ne toe alanima mai pē mo fietokoni, hangē kuó ne fai maʻu peé, ke vakai pe ʻoku ou fēfē ʻi he fonongá, ʻi he mole kuo hoko ʻi he hala fononga lōloa mo fakataʻelata ʻo e mamahí.

Lolotonga ʻema talanoá, naʻá ku fakatokangaʻi ha kiʻi liliu ʻi he leʻo ʻo Maiká ʻi heʻene fai mai e fehuʻi ko ʻení: “Siō, ʻoku ou ʻilo mahalo ko e talí ko e ʻikai, ka te ke fie ʻalu ki he konifelenisi lahí, kapau te u lava ʻo maʻu ha tikite?” Naʻe nounou, vave, fakahangatonu, mo fakavavevave ʻeku talí: “Maika, ʻoku ʻikai ha feituʻu kehe ia te u toe fie ʻi ai.”

Ngaahi kaungāmeʻa, ko ʻeku ngaahi leá ia—ko ha ngaahi lea naʻe ongona ʻi ha hiva mamalu mo e mamahi. Naʻá ku ʻiloʻi ʻe hoko ʻa e konifelenisi lahí ko iá ko ha mōmeniti toputapu ʻo e langaki fakalaumālie ki hoku lotó. Naʻá ku ʻiloʻi ko e nima fie tokoni ʻo e Kāingalotu–loto fakalaumālié, ʻe fakahaaʻi taʻefilifilimānako ʻi heʻenau ʻofá—pea he ʻikai tōnoa ʻenau loto-ʻofá.

ʻI he konifelenisi lahí, ʻoku malimali loto pē ʻa e kakaí. ʻOku nau fakalea mei honau lotó, pea ʻoku ulo mei honau lotó. ʻOku ʻi ai ha lea ʻoku ʻikai maheʻa mei he lotó. Ko ʻenau fotu maí ko e fakafeʻiloaki. Ko ʻete ʻi aí ʻoku hoko ia ko e fakafeʻiloaki. Ko ʻete ʻi aí ʻoku talitali lelei.

Ko e lolo faitoʻo ia naʻe fakaʻamua ʻe hoku loto mamahí—ko e lolo faitoʻo ʻo e angaʻofa ʻi he konifelenisi lahí. Ko e ʻuhinga moʻoni ia ʻe hoko ai e konifelenisi lahí ko e lolo faifakamoʻui ʻo Kiliati ki hoku laumālie faingataʻaʻiá.

Pea ko ha moʻoni fakalūkufua ʻeni ʻo hoʻomou tui fakaʻeiʻeikí. Ko e angapotó, ʻofá, mo e angaʻofá ko e hiva ngāue ia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí; ko e fakataipe ʻilonga ia mo e tukufakaholo ʻo hoʻomou tuí. Kapau ʻoku moʻoni ʻa e lea motuʻa “ko e founga māʻolunga taha ʻo e potó ko e angaʻofa,” ta ko e konifelenisi lahí ko ha feituʻu fakatahaʻanga moʻoni ia ki ha niʻihi ʻo e kakai poto taha ʻo e palanité.

Ko “maama [kimoutolu] ki he ngaahi puleʻangá,” pea mo ha maama ki hoku lotó. ʻOfa ke faitāpuakina koe Maika ʻi hoʻo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa ho lotó. Kuo hanga ʻe hoʻo tokoniʻi mateaki au ke fakafoki mai ʻa e nongá ʻo fakalea ʻa e kuaea fakalangi ʻi ʻolungá ke nau hiva, “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu” (Mātiu 25:23).

Naʻe hokohoko atu e nāunauʻia ʻo e konifelenisi lahí mo hono ngaahi himi fakapotopotó. Pea ʻoku ou fakamamafaʻi ʻa e ngaahi himi fakapotopotó, kae ʻikai ko e fakaʻofoʻofa pē ʻo e himí. Ko e ngaahi himi toputapu kotoa pē ko ha ngaahi ngāue fakapunake mo fakafasi fakaʻeiʻeiki ia ʻoku nau ueʻi hotau laumālié ke māfana, ʻo fakafou ʻi he hivá. Ka ko e ngaahi himí ko ha ngaahi fakakaukau loto mahuʻinga foki, ke fakalaulaulotoa mo lotua ʻi he lotó. ʻOku fakataumuʻa honau fakaleá ke tataki ʻetau moʻuí, ke fakafōtunga mai kiate kitautolu ʻa e potó, māʻoniʻoní mo e Fakalangí. Mei he nāunauʻia ʻo e faʻunga poto fakahimí, tau vakai ai ki he nāunauʻia ʻo e potó ʻiate ia pē, ʻi he fakatahatahaʻi ʻo e Kāingalotú mo e poto kotoa ʻoku maʻu ke fakamaamaʻi ʻetau moʻuí ʻaki ha ui mahuʻinga moʻoni. ʻI he meʻa ʻe toki lava pē ke fakamatalaʻi ko ha ngaahi tokoni fakapotopoto maʻongoʻonga, ʻoku fakahoko ai ʻe he kau tangata mo fafine loto maʻa mo ʻiloá ha takimamata ki he maama toputapú, mo fakaava ha ʻuniveesi ʻo e maama moʻoní.

ʻI ha fakamatala lōloa ange ko e, “Ngaahi Fakakaukau Fakalūkufuá: Ko ha Fakalaulauloto ʻa ha Lāpai ki he Konifelenisi Lahí,” kuó u vahevahe ai ha niʻihi ʻo e ngaahi pōpoaki naʻe makehe kiate au, ki ha niʻihi siʻi ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga toputapu ko iá.

Te u tuku mo kimoutolu he taimí ni, siʻi ngaahi kaungāmeʻa, ha tokoni nāunauʻia fakaʻosi ʻe taha. ʻOku fekauʻaki ia mo ha fefine anga māʻoniʻoni mo ha tokotaha ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí (BYU) naʻá ne tāpuakina au ʻaki ha ngaahi lea ʻo e loto-houngaʻiá mei hono lotó moʻoni. ʻOku ou toutou lea ʻaki mo fakakaukau maʻu pē ki heʻene ngaahi leá.

ʻI he Mōnite fakaʻofoʻofa hili e konifelenisi lahí, naʻá ku maʻu ai ha faingamālie ke ʻaʻahi ki he kalasi ʻa Palōfesa Tēvita Sīlií (David Selly) fekauʻaki mo Isileli he kuonga muʻá ʻi BYU–Provo. Hili ha fua lotu ke tokoni ʻo fakaava homau lotó ki langi, ʻi ʻolunga pea mo lotofakatouʻosi, naʻa mau kamata ʻa e kalasí ʻaki hono vahevahe ʻemau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e konifelenisi lahí pea mo ʻene hoko ko ha meʻaʻofa tanumaki moʻuí. Hili ʻeku fakamatala ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi fakakaukau fakataautaha ki he ngaahi mōmeniti fakalangi ne u aʻusiá, naʻe tali mai ʻe ha tuofefine anga māʻoniʻoni ʻo e Siasí ʻo pehē, “Fakamālō atu ʻi hoʻo fakamanatu mai kiate au ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo ʻeku tuí.” Aʻu ki he ʻahó ni, ʻoku kei vanavanaiki pē ʻene ngaahi leá ʻi hoku lotó.

Pea kiate koe, tuofefine ʻofeina, ʻa ia ʻoku ʻikai ke u laveʻi hono hingoá, pea ki he kotoa ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, tuku muʻa ke u fakamālō atu kiate kimoutolu. Fakamālō atu ʻi he fakaʻofoʻofa hoʻomou tuí. Fakamālō atu ʻi hono fakamanatu mai ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e tuí. Fakamālō atu ʻi hono fakamanatu mo ueʻi fakalaumālie au ke u moʻui ʻaki mo fakahaaʻi fakaʻofoʻofa ange ʻeku tuí. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hono fakamanatu mai kiate au ʻa e meʻa fakaʻofoʻofa ʻe lava ke ʻomai mo tupulaki mei he tuí. ʻOku hoko moʻoni hoʻomou tuí ko ha “maama ki he ngaahi puleʻangá” pea mo ha fetuʻu ngingila ʻi hoku lotó.

Ko hoʻomou foungá ko ha founga fakaʻofoʻofa, pea ko ha founga ʻo e angaʻofa fakaʻofoʻofa. Ko ha fakaʻofoʻofa ia ʻokú ne ueʻi fakalaumālie hono kau muimui faivelengá ke nau moʻui tokoni, ʻaki ʻa e ʻofá ʻi he ngāué, ʻi he tokoni ʻofa ki he kakai kotoa pē. Ko hoʻomou meʻafoakí ia, ko homou tāpuakí ia, pea ko homou ngeia ia ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e konifelenisi lahí ko ha Nāunau Lahi. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou faí, ʻi hoʻomou “Laka [Atu] ʻi he Tui.”1 “[ʻOfa ke ʻiate Kimoutolu ʻa e ʻOtuá Kae ʻOua ke Tau Toe Feʻiloaki.]”2

Sālomi.

Paaki