Liahona
Kau Fakamoʻoni ki he ʻŪ Lauʻi Peleti Koula ʻo e Tohi ʻa Molomoná
Sune 2024


Kau Fakamoʻoni ki he ʻŪ Lauʻi Peleti Koula ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Makehe mei he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú, ʻa ia ʻoku hā ʻenau fakamoʻoní ʻi he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná, naʻe mamata pe ala mo ha niʻihi kehe ki he ʻū lauʻi peleti koulá.

ʻI he 1823, ʻi he taimi naʻe fuofua hā ai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakamatala kia Siosefa fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti koulá, ʻo ne pehē “naʻe ʻi ai ha tohi kuo tanu, ʻa ia kuo tongitongi ʻi ha ngaahi lauʻi peleti koula. … Naʻá ne pehē foki ʻoku tuʻu ʻi ai hono kakato ʻo e Ongoongolelei taʻengatá, ʻo hangē ko ia naʻe tuku ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai naʻa nau nofoʻi ia ʻi he kuonga muʻá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:34).

Hili ha taʻu ʻe fā mei ai, ʻi he ʻaho 22 ʻo Sepitema 1827, naʻe tuku ʻe Molonai ʻa e ʻū lauʻi peletí ke ne tokangaʻi. Hangē ko hono fakamatalaʻi kimui ʻe Siosefá: “naʻá ne tala mai kiate au, ʻo kau ka maʻu ʻa e ngaahi peleti ko ia kuó ne lau ki aí … ke ʻoua naʻá ku fakahā ia ki ha taha; … kae ngata pē kiate kinautolu ʻe fekau kiate au ke u fakahā ki aí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:42).

ʻĪmisi
Moʻunga Komolá

Ko e Moʻunga ko Komolá, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá meia Molonaí.

Naʻe toputapu ʻa e ʻū lauʻi peletí, pea naʻe ʻikai fakahā kinautolu ʻe Siosefa ki ha niʻihi kehe taʻe maʻu ha ngofua; ka neongo ia, naʻe ala ha niʻihi fakafoʻituitui tokolahi ki he ʻū lauʻi peletí ʻi hono ʻufiʻufí pea nau fanongo ki he ongo pakihi ʻa e ʻū lauʻi peletí. ʻI he ʻosi ʻa e liliú, naʻe mamata ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ki he ʻū lauʻi peletí ʻi hono toʻo hono ʻufiʻufí, pea naʻe ala ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ki ai taʻe-ʻufiʻufi. Ko ia, naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻaki ha ngaahi ongo ʻe tolu: mamata, ala, mo fanongo.

  • Naʻe mamata ʻa e kau fakamoʻoní ki he ʻū lauʻi peletí kakato, pea pehē ki he ngaahi mama naʻá ne fakamaʻu iá; ki he ngaahi konga naʻe fakamaʻú mo ʻikai fakamaʻú, pea mo e ngaahi lauʻi peleti takitaha ʻo e konga naʻe ʻikai fakamaʻú; pea mo e ngaahi tohi kuo tohitongi ʻi he tafaʻaki takitaha ʻo e lauʻi peleti takitaha.

  • Naʻe ala ʻa e kau fakamoʻoní ki he ʻū lauʻi peletí ʻi he taimi naʻá nau toʻo ʻaki ai honau nimá ʻa e ngaahi lauʻi peletí kotoa ke fakafuofuaʻi hono mamafá, mo lau he tafaʻakí ʻo hangē haʻanau lau ha ngaahi peesi ʻo ha tohí, pea mo ala ki he ngaahi peesi takitaha ʻi he konga naʻe ʻikai fakamaʻú, ʻi heʻenau huke taha taha ʻa e ngaahi lauʻi peletí.

  • Naʻe fanongo ʻa e kau fakamoʻoní ki he ongo pakihi ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi he taimi naʻe ueʻi ai kinautolú.

ʻĪmisi
mape

Ngaahi feituʻu mei ʻolunga: Manisesitā, Niu ʻIoke; Feieti, Niu ʻIoke; Hāmoni, Penisilivēnia.

ʻI he fakalau ʻa e taimí, naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha feituʻu ʻe tolu: Manisesitā, Niu ʻIoke; Hāmoni, Penisilivēnia; pea mo Feieti, Niu ʻIoke.

Kau Fakamoʻoni ʻi Manisesitaá

ʻĪmisi
ʻapi ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá

ʻApi ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá, ofi ki he Vaoʻakau Tapú. Naʻe nofo ai ʻa Siosefa mo ʻEma ʻi he 1827, ʻi he taimi naʻe fuofua maʻu ai ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.

Naʻe ʻoange ki he fāmili Sāmitá mo ha niʻihi kehe ʻi honau feituʻú ha ngaahi faingamālie ke ala ʻo toʻo ʻa e lekooti fakakuongamuʻá pea mo ongoʻi hono ʻū lauʻi peletí fakafoʻituitui ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá ʻi he Kolo ko Manisesitā, Niu ʻIoke. Naʻe manatuʻi lelei ʻe he tehina ʻo Siosefa ko Uiliamí, taʻu 16 ʻi he 1827, ʻa ʻene siotonu ki he ʻū lauʻi peletí, ʻa ia naʻá ne vahevahe kimui ange ʻi ha malanga: “Ko e he taimi naʻe ʻomai ai ʻa e ʻū lauʻi peletí naʻe kofukofu kinautolu ʻi ha tupenu matolu. Naʻe faʻo leva ia ʻe heʻeku tangataʻeikí ki ha tangai pilo. Naʻe pehē ʻe he tangataʻeikí, ‘ʻE hā, Siosefa, he ʻikai ke mau lava ʻo sio ki ai?’ [Naʻe tali ange ʻa Siosefa:] ‘ʻIkai. … Naʻe tapui au ke u fakaʻaliʻali kinautolu kae ʻoua kuo liliu, ka te mou lava ʻo fāfā pē ki ai.’ Naʻa mau ala ki ai mo lava ke tala pe ko e hā ia. … Naʻá mau lava ʻo tala pe ʻoku fuopotopoto pe tapafā. Naʻá mau lava ʻo huke e ʻū lauʻi pēsí ʻo peheni (huke ha ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi Tapu ʻi muʻa ʻiate iá). Naʻe lava pē ke tala ʻe ha taha naʻe ʻikai ko ha maka, naʻe tā ke kākaaʻi ʻaki ha taha, pe ko ha konga papa.”1

ʻI ha meʻa ʻe taha, naʻe fai ʻe Uiliami ha toe fakamatala lahi ange: “Naʻá ku lava ʻo tala ko ha ʻū lauʻi peleti kinautolu ʻo ha faʻahinga meʻa naʻe fakamaʻu fakataha ʻaki ha ngaahi mama ʻi he tafaʻaki kimuí.”2 Naʻá ne toe tohi foki ʻo pehē, makehe mei hono ongoʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí fakatāutahá mo e ngaahi mamá, ka naʻá ne toʻo ʻa e lekōtí kakato: “He naʻe fakangofua au ke u hiki hake ia. … Naʻe meimei pāuni ʻe 60 ʻo fakatatau ki he lelei taha ʻo ʻeku fakaʻutoʻutá.”3 Naʻe lava foki ke pukepuke ʻe he tuofefine siʻi ʻo Siosefa ko Kefilini, taʻu 14, ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi he ʻaho naʻe ʻomai ai kinautolu ʻe Siosefa ki ʻapí. Naʻá ne “tohoʻi hono louhiʻi nimá ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻū lauʻi peletí mo ongoʻi ko ha ʻū lauʻi peleti ukamea kehekehe kinautolu pea naʻá ne fanongo ki heʻenau ongo pakikihí.”4

ʻĪmisi
Lusi Meki Sāmita

Faʻē ʻa Siosefá, Lusi Meki Sāmita

Naʻe vahevahe kimui ai ʻe heʻene faʻē ko Lusí ʻa ʻene ngaahi aʻusiá mo hano kaungāʻapi ko Seli Peletifooti Paaka, ʻa ia naʻá ne tohi ʻo pehē: “Naʻá ku ʻeke ange pe naʻe mamata ʻi he ʻū lauʻi peletí. Naʻá ne tali ange ʻikai, naʻe ʻikai totonu ke ne sio ki ai, ka naʻá ne hiki ia mo ala ki ai pea naʻá ku tui ki he meʻa kotoa pē naʻá ne lea ʻakí he naʻá ku nofo ofi kiate ia ʻi ha māhina ʻe valu pea ko ha taha ia ʻo e kau fefine lelei tahá.”5 Neongo naʻe teʻeki ke ne mamata ki he ʻū lauʻi peletí taʻe-kofukofu, ka naʻe fakapapauʻi ʻe Lusi hono moʻoní mo e moʻoni ʻo honau liliú. Naʻá ne manatuʻi ha ʻaʻahi mai ha tīkoni mei ha taha ʻo e ngaahi siasi he feituʻú, ʻo ne kole ke sio he ʻū lauʻi peletí. Ko e taimi naʻe ʻikai ke ne tali ai ke ʻoange ʻa e lekōtí, naʻe kole ange ke taʻofi haʻane toe talanoa ki ha niʻihi kehe kau ki ai. Naʻe tali ange ʻe Lusi, “Naʻa mo haʻamou … tutu au, te u fakahā ʻe au kuo maʻu ʻe Siosefa ʻa e lekooti ko iá.6

Naʻe fakangofua ha niʻihi kehe ʻi he feituʻu Palemaila mo Manisesitā, ʻa ia naʻe nofo ai e fāmili Sāmitá, ke nau pukepuke ʻa e ʻū lauʻi peletí he lolotonga hono tauhi kinautolu ʻi ha puha pe faʻahinga faʻoʻanga meʻa. Naʻe lipooti ʻe Māteni Hālisi naʻe ʻaʻahi hono uaifi ko Lusi Hālisí, mo ha taha ʻo ʻena fānau fefiné—mahalo ko Lusi pe Tiuti—ki he fāmili Sāmitá, pea naʻe fakangofua ke na toʻo ʻa e ʻū lauʻi peletí. Naʻá na fakatou talaange kia Māteni naʻe fuʻu mamafa.7 Pea toki ʻaʻahi tonu ʻa ʻa Māteni Hālisi ki he fāmili Sāmitá pea naʻá ne foua ʻa e meʻa tatau.8

Naʻe fakamatala ʻe Māteni Hālisi naʻe fakangofua foki ʻa ʻAlava Pēmani, ʻa ia naʻe nofo ʻi he feituʻú, ke ne pukepuke ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha puha peá ne “pehē naʻá ne fanongo ki heʻenau pakiní.”9 Mahalo naʻe fengaʻunuʻaki ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ʻa e puhá kia ʻAlavaá, ʻo tupu ai ʻene pakihikihi hangē ha ukameá.

Kau Fakamoʻoni ʻi Hāmoní

ʻI Tīsema ʻo e 1827, naʻe lahi ha ngaahi feinga ke kaihaʻasi ʻa e ʻū lauʻi peletí, ko ia naʻe fakakaukau ai ʻa Siosefa ke hiki mo ʻEma ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá ʻi he Kolo ko Hāmoní, ʻi Penisilivēnia.

ʻĪmisi
ʻEma Sāmita

ʻEma Sāmita

ʻI he aʻu atu ʻa Siosefa mo ʻEmá, naʻe fakangofua ʻe Siosefa ʻa ʻAisake Heili, ko e tamai ʻa ʻEmá, ke ne puke ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha puha. Naʻe pehē ʻe ʻAisake kimui ange, “Naʻe fakangofua au ke u ongoʻi ʻa e mamafa ʻo e puhá, pea naʻa nau ʻomaí ke mahino kiate au, naʻe ʻi he puhá ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi he taimi ko iá.” Ka naʻe ʻikai ke tui mo kei taʻefiemālie pē ki ai. Naʻá ne talaange kia Siosefa ke fakaʻaliʻali ange kiate ia ʻa e ʻū lauʻi peletí pe ko haʻana mavahe mei hono falé. Naʻe fūfuuʻi ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha vaoʻakau ofi mai kae ʻoua kuó ne hiki mo ʻEma ki hona ʻapí, ʻi he kelekele ʻo e fāmili Heilí.10

Naʻe ʻi ai ha faama hoko mai naʻe maʻu ʻe Siosefa mo Sela Makikuini. Naʻe lipooti kimui ange ʻe hona mokopuna fefiné naʻe fakangofua ʻa Siosefa Makikuini ke ne “toʻo ʻi hono nimá ha tangai pilo ʻa ia naʻe kofukofuʻi ai ʻa e koloa māʻoniʻoni naʻe lau ki aí, pea ke ne ongoʻi ʻaki hono nimá naʻe ʻi ai hano ʻū lauʻi peesi.”11

Naʻe kamata ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Hāmoni ʻene liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ko ʻene fuofua tokotaha sikalaipé ko hono uaifi ko ʻEmá, mo hono kaungāmeʻa ko Māteni Hālisí.12 Hangē ko e kau mēmipa ʻo e fāmili Hālisí mo e fāmili Sāmitá, naʻe hiki ʻe ʻEma ʻa e ʻū lauʻi peletí , ʻi heʻene “hiki mo ʻunuakiʻi kinautolu” he lolotonga ʻo ʻene fakamaʻa ʻapí.13 Naʻá ne toe ala foki ki he ʻū lauʻi peletí takitaha mo fanongo ki heʻenau ngatata ʻi he taimi naʻe ueʻi aí, ʻo ne fakamatalaʻi ia ʻi he founga ko ʻení: “Naʻe tuʻo taha haʻaku ala ki he ʻū lauʻi peletí, ʻi hono tuku kinautolu ʻi he funga tēpilé, ʻo vakai ki honau fokotuʻutuʻú mo honau fōtungá. Naʻe hangē ʻe lava pē ke fakamavahevaheʻi hangē ha pepa matolú, pea naʻe ngahaha tatau mo e ukameá ʻi he ueʻi ʻo e tapá ʻaki ʻa e motuʻa tuhú, hangē ko ia ʻoku faʻa huke ʻaki ʻe ha taha hono motuʻa tuhú ʻa e tapaʻi peesi ʻo ha tohí.”14

Kau Fakamoʻoni ʻi Feietí

ʻI he fakaʻosinga ʻo Mē 1829, naʻe kamata ke hoko ʻa e faʻahinga fakatanga tatau pē naʻe aʻusia ʻe Siosefa ʻi Manisesitā ʻi Hāmoní, pea fakatokangaʻi ʻe Siosefa ʻe fiemaʻu ke ne toe hiki ke fakakakato ʻa e liliú. Naʻe tali fakataha ʻa Siosefa mo hono uaifi ko ʻEmá, mo ʻene sikalaipe ko ʻŌliva Kautelé, ki he fale ʻo hano ngaahi maheni: ʻa Pita mo Mele Uitemā ʻo e Kolo ko Feieti, Niu ʻIoké.

Naʻe fakahā kia Mele Uitemā ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻe ha talafekau fakalangi. Ko e meʻa ʻoku tau ʻiló, naʻe ʻikai ke ne teitei tokanga ke hiki ʻene aʻusiá. Ka naʻe vahevahe ʻe Mele ʻene aʻusiá mo ʻene fānaú mo e makapuná, pea naʻa nau vahevahe ia kimui ange mo ha niʻihi kehe. Naʻe pehē ʻe hono mokopuna tangata ko Sione C. Uitemaá, “Kuó u fanongo ki he lea ʻa ʻeku kui fefiné (Mele M. Uitemā) ʻi ha ngaahi ngaahi meʻa lahi naʻe fakahā ange ʻe ha ʻāngelo māʻoniʻoni kiate ia ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná.”15

ʻĪmisi
Ko e fakaʻaliʻali kia Mele Uitemā ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá

Naʻe pehē ʻe heʻene tamasiʻi ko Tēvitá “naʻe fakafetaulaki mai ha tangata matuʻotuʻa ʻo ofi ki he loto ʻataʻataá.” Naʻe pehē ʻe he mokopuna ko Sioné “naʻe āfei ʻi hono tuʻá ha faʻahinga meʻa naʻe hangē ha kato āfeí” pea “ʻi he kamataʻangá naʻá ne kiʻi ilifia ʻiate ia.” Neongo ia, “ko e taimi naʻe lea ange ai ʻi ha leʻo angaʻofa, mo anga fakakaumeʻa pea kamata ke ne fakamatala ange ʻa e natula ʻo e ngāue ʻoku fakahoko ʻi hono falé, naʻá ne fonu ʻi he fiefia mo e fiemālie taʻe-hano-tatau.”

Naʻe ʻomai ʻe Sione ha fakaikiiki lahi ange ʻi he fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ki he lekooti toputapú naʻe maʻu ʻe Mele ʻi he taimi ko iá: “Naʻá ne vetevete leva ʻene kiʻi tangaí pea fakaʻaliʻali ange ki ai ha haʻinga peleti. … Naʻe huke ʻe he tangata faikehé ni ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻo e tohí, fakalautelau, peá ne fakahā ange foki kiate ia ʻa e ngaahi tohitongi ʻiate kinautolú; pea pulia fakafokifā leva ʻa e tokotahá mo e ʻū lauʻi peletí, pea ko e feituʻu naʻe ʻalu ki aí. naʻe ʻikai ke na lava ʻo tala.”

Naʻe pehē ʻe Sione: “Naʻá ku ʻiloʻi ko ha fefine lelei, fakaʻeiʻeiki mo moʻoni, ʻeku kui fefiné pea kuo teʻeki ke u teitei veiveiua ʻi heʻene fakamatala fekauʻaki mo ʻene mamata ki he ngaahi lauʻi peletí, ʻoku moʻoni. Ko ha tokotaha tui mālohi ia ki he Tohi ʻa Molomoná ʻo aʻu ki he ʻaho naʻe mālōlō aí.”16

Naʻe hoko ʻa e tamasiʻi ʻa Mele ko Tēvitá ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, ʻa ia naʻe fakahā ange ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻū lauʻi peletí, ʻi he kakato hono liliú. ʻIkai ngata aí, naʻe kau ʻa e fānau tangata kehe ʻo Melé ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú, naʻe fakaʻaliʻali kiate kinautolu ʻa e ʻū lauʻi peletí, ʻo nau puke mo toʻo hono ʻufiʻufí mo fulifulihi ʻa e ʻū lauʻi peletí mo vakai ki he ngaahi tohitongi fakakuongamuʻá.17

ʻĪmisi
tamasiʻi ʻokú ne lau ha tohi

Ko ʻEtau Fakamoʻoní

Fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e tuí mo e hisitōliá, ʻoku fiemaʻu ai ʻe ha kakai tokolahi ha fakamoʻoni lahi ange. ʻE ala fakaʻamu ha niʻihi naʻe maʻu ʻa e ngaahi lauʻi peleti koulá ke mamata ai ʻa e taha kotoa ʻi ha musiume ʻiloa ʻi māmani. Neongo naʻe fakafoki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ki he ʻāngelo ko Molonaí, pea ʻikai ke tau lava ʻo vakaiʻi fakafoʻituitui kinautolu, ka ʻoku tau maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻa kinautolu naʻe mamata aí.

ʻOku fakahoko ʻe he hisitōlia ʻo e ʻū lauʻi peletí ʻa e fono fakalangi ʻo e kau fakamoʻoní: “ʻE fai leva ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ke ʻomai ʻa e ngaahi lea ʻo e tohí; pea ʻi he ngutu ʻo e kau fakamoʻoni tokolahi ʻo fakatatau mo ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻoku leleí, te ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene folofolá” (2 Nīfai 27:14). Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau tangata mo e kau fefine naʻa nau mamata mo ala mo fanongo ki he ʻū lauʻi peletí ʻa hono moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peletí mo e ngaahi tohitongí, hono fōtunga fakakuongamuʻá, pea mo e hōifua fakalangi ki hono liliu fakalangí.

Hangē ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Toko Valú, ʻoku ʻikai fakataumuʻa ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau fakamoʻoni kehé ke fakaului kitautolu ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Ka, ʻoku ʻomai ʻe he fakamoʻoni ʻa e kau fakamoʻoni kehé ha ʻuhinga ke tau fakamahuʻingaʻi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ke lau ia, pea ke fakahoko ʻa e palōmesi ʻa Molonaí: “Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ní, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ha tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4).

ʻOku fakataumuʻa ʻa e palōmesí ni ki he tokotaha kotoa pē ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku maʻau ia. Mahalo kuo ʻosi fakahoko ʻa e palōmesi ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí. Mahalo ʻoku ui kiate koe he taimí ni ʻa e ngaahi lea ʻa kinautolu naʻa nau mamata ki he ʻū lauʻi peleti koulá ke ke lau ʻa e folofola toputapu naʻe liliu mei he ngaahi tohitongí. Naʻe tuʻu maʻu ʻa e kau tangata mo e kau fefine naʻa nau mamata mo pukepuke ʻa e ʻū lauʻi peletí, ʻi heʻenau fakamoʻoní pea te tau lava ʻo fai ʻa e meʻa tatau. Te tau lava ʻo tauhi ʻetau fakamoʻoní ke toputapu, pea te tau lava ʻo vahevahe ia mo e niʻihi kehé.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. William B. Smith, sermon, June 8, 1884, hangē ko hono lipooti ʻe C. E. Butterworth, ʻi he “The Old Soldier’s Testimony,” Saints’ Herald, Oct. 4, 1884, 643–44.

  2. William Smith, ʻinitaviu ʻe E[dmund]. C. Briggs pea tala kae tohi ʻe John W. Peterson, ʻi he J[ohn]. W. Peterson, tohi, Bradtville, WI, ki he “Editor [ʻo e Zion’s] Ensign,” Independence, MO, [October or November 1893], hangē ko hono pulusi ʻi he “W[illia]m B. Smith’s Last Statement,” Zion’s Ensign, Jan. 13, 1894, 6.

  3. William Smith, William Smith on Mormonism (1883), 12.

  4. Vakai, H[erbert]. S. Salisbury, ʻinitaviu ʻe I[saac]. Birkenhead Ball, Lafayette, CA, Aug. 31, 1954, “The Prophet’s Sister Testifies She Lifted the B. of M. Plates,” [1], Church History Library, Salt Lake City.

  5. Sally Bradford Parker, Sunbury, OH, kia John Kempton [mo Hannah Bradford Kempton], Farmington, ME, Aug. 26, 1838, p. [2], Doris Whittier Pierce File, Delaware, Ohio; naʻe liliu ʻa e sipelá ke fakaonopooni; tala kae tohi ʻi he Janiece L. Johnson, “‘The Scriptures Is a Fulfilling’: Sally Parker’s Weave,” BYU Studies, vol. 44, no. 2 (2005), 115–16.

  6. Lucy Mack Smith, History, 1845, 163, josephsmithpapers.org.

  7. Vakai, Martin Harris, ʻinitaviu ʻe Joel Tiffany, ʻi he “MORMONISM—No. 2,” Tiffany’s Monthly, May–July 1859, 168.

  8. Vakai, Martin Harris, ʻi he “MORMONISM—No. 2,” 169; vakai foki, David B. Dille, statement, Sept. 15, 1853, ʻi hono pulusi ʻi he “Additional Testimony of Martin Harris (One of the Three Witnesses) to the Coming Forth of the Book of Mormon,” Millennial Star, Aug. 20, 1859, 545.

  9. Martin Harris, ʻi he “MORMONISM—No. 2,” 167.

  10. Vakai, Isaac Hale, Statement, Mar. 20, 1834, ʻi hono pulusi ʻi he “Mormonism,” Susquehanna Register, and Northern Pennsylvanian, May 1, 1834, p. [1].

  11. “Early Days of Mormonism,” Chenango Union, Apr. 12, 1877, 3.

  12. Vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻní, 1815–1846 (2018), 51–53.

  13. Vakai, Joseph Smith III, tohi, Lamoni, IA, kia Mrs. E. Horton, Chicago, IL, Mar. 7, 1900, p. [3], Miscellany, Community of Christ Library and Archives, Community of Christ International Headquarters, Independence, MO.

  14. Emma Hale Smith, ʻinitaviu ʻe Joseph Smith III, ʻi he “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290.

  15. ʻOku toʻo ʻa e ngaahi lea mo e fakamatala fekauʻaki mo Mele Uitemaá mei he ngaahi fakamatala ʻo e ngaahi ʻinitaviu mo Tēvita mo Sioné: ʻOasoni Pālati mo Siosefa Sāmita, tohi, New York City, NY, ki he Ongoongó. John Taylor and Council of the Twelve, Sept. 17, 1878, 7–10, ʻi he Joseph F. Smith Papers, 1854–1918, Church History Library, Salt Lake City; Andrew Jenson, “The Eight Witnesses,” The Historical Record: Devoted Exclusively to Historical, Biographical, Chronological and Statistical Matters, Oct. 1888, 621; Edward Stevenson, “The Thirteenth Witness to the Plates of the Book of Mormon,” Juvenile Instructor, Jan. 1, 1889, 23.

  16. Vakai ki he fakamatala kimuʻá.

  17. Hangē ko Melé, naʻe fakahā ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi Feieti. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe mamata mo pukepuke ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi Manisesitā. (Vakai, Kau Māʻoniʻoní, 1:78–81.)

Paaki