Liahona
Sa Faaali Mai e le Atua ia te A’u Sa I Ai So’u Faamoemoega
Iulai 2024


“Sa Faaali Mai e le Atua ia te A’u sa i ai So’u Faamoemoega,” Liahona, Iulai 2024.

Atatusi o le Faatuatua

Sa Faaali Mai e le Atua ia te A’u Sa I Ai So’u Faamoemoega

Sa ou pau mai se laau, ae na faasaoina au e le Alii ina ia mafai ona ou liliuina lo’u olaga ma fesoasoani i tagata e i ai manaoga faapitoa e pei o a’u.

Ata
alii i le nofoa faataavalevale ma lona aiga

Ata na pueina e Christine Hair

Sa ou auai i se konafesi faalelotu ma lo’u tuafafine ina ua ia fai mai ou te a’e i se laau ma aumai se fuifui niu mo le konafesi. A o o’u toliina ni niu i le pito i luga o le laau, sa faafuasei ona ou matapogia ma pa’u. Sa ou pa’u sao i lo’u papatua ma sa le mafai ona toe lagonaina o’u vae.

Sa ave a’u i le falemai, lea na togafiti ai e fomai ia ponaivi o lo’u tua. Mo le tolu masina, sa ou taoto i lo’u tua i le falemai, ma lē mafai ona nofo i luga. O se taimi ootia ma faanoanoa. Sa ou taoto iina ma mafaufau po o le a le mea o le a tupu ia te a’u ma le isi mea o le a ou faia.

Filifili ma le Alii

Ina ua mavae le tolu masina, sa ta’u mai ia te a’u ou te alu i Niu Sila mo se taotoga mo lo’u tua. Sa faia e le taotoga ina ia mafai ona ou saofai nai lo le na o le taoto. A o ou i ai i le falemai i Niu Sila, sa ou feiloai ai i se teine sa faigaluega ai iina. Sa ia fesili mai ia te a’u, “Ou te iloa oe? E te foliga masani lava.”

Sa amata ona ma talanoa. Sa ia faasoa mai le talalelei a Iesu Keriso ma tuu mai ia te a’u se Tusi a Mamona. I le taimi muamua, ou te le i faitau i ai. Sa ou tuua e aunoa ma le tago i ai i tafatafa o lo’u moega. Peitai, i se tasi aso, sa tuua na o a’u ma sa leai se mea manaia e matamata ai i lle televise. Ona ou vaai lea i le Tusi a Mamona i luga o la’u laulau. Sa ou susueina ma amata ona faitau ma faitau.

A o o’u faitau, sa ou maua le lagona e i ai se mea e ese e uiga i le Tusi a Mamona ma e tatau ona i ai le talalelei moni a Iesu Keriso. Sa faailogaina e le teine i le falemai ni nai fuaiupu, o se tasi o ia fuaiupu o le Alema 37:37: “Filifili faatasi ma le Alii i au mea uma e fai, ma o le a ia taitai oe mo le lelei.”

O tulagaese na upu ia te a’u ma na ou mafaufau ai. Ina ia iloa pe O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Ekalesia moni, sa ou iloa e tatau ona ou filifili ma le Alii. Sa ou manao foi ou te alu e vaai lenei ekalesia mo a’u lava ia.

Sa Mou Ese Le Leai o So’u Faamoemoe

Ina ua ou taunuu i le aiga mai Niu Sila, sa ou valaauliaina faifeautalai e aoao a’u. A o o’u aoao, sa ou maua se molimau o le Ekalesia lenei a Keriso. Ou te faafetai i faifeautalai na aoaoina a’u. I lo’u papatisoga, sa la maua le malosi e ave ai a’u i totonu o le vai—o le tasi na taofia a’u i ona lima a o faatino e le isi lo’u papatisoga.

Faatasi ai ma lo’u papatisoga, o lagona uma o le atuatuvale ma le leai o se faamoemoe sa ou onosa’ia sa mou ese atu. Sa ou iloaina sa i ai so’u faamoemoe i le olaga ma e alofa le Atua ia te a’u.

Ae ou te le i papatiso, sa ou lagona le maasiasi e uiga ia te a’u lava ia ona o lo’u nofoa faataavalevale. Peitai, ina ua uma ona ou papatiso, sa amata ona ou sau i le uarota i Aso Sa uma ma auai i gaoioiga a talavou nofofua matutua. Sa ou alu foi i siva a le siteki, ma siva i la’u nofoa faataavalevale i pese uma. Sa ou auai foi i se upega fesoota’i mo tagata Samoa e i ai manu’a i le ivitu.

Sa ou iloaina sa ou faamaloloina mai le lagona e tatau ona ou lafi. E ala mai i le Ekalesia, na ou maua ai le talitonuga e toe faatasi atu i tagata.

Sa fesoasoani foi le Alii ia te a’u e tulei a’u lava ma tuputupu a’e ina ua uunaia a’u e auai i se polokalama e tolu tausaga i le Aoga Faa-Kemupotia o Vae/Lima Faapipii (CSPO). Sa ou le mautinoa pe mafai ona ou auai i le polokalama aua e leai lava se tasi i se nofoa faataavalevale na talosaga. Peitai, o tulaga na iu ina mafai ai ona ou auai i le CSPO i Kemupotia. Sa ou faauu ai iina o se tamaitiiti aoga muamua e i ai se manaoga faapitoa i le talafaasolopito o le polokalama.

Ata
o se alii o loo uuina se lima faapipii

A o le i papatisoina o ia, sa lagona e Posenai le maasiasi i le i ai i se nofoa faataavalevale. Ae ina ua uma lona papatisoga, sa ia fai mai, “Sa ou maua le lototele e toe faatasi atu ai i tagata.”

Ina ua ou toe foi atu i Samoa, sa ou lauga i se faigalotu a le YSA e uiga i le soifua maloloina. Ina ua maea le konafesi, sa savali mai se tamaitai ia te a’u e faatalofa mai ma ta’u mai ia te a’u sa fiafia i la’u lauga. Faatoa foi mai lava Lagimanofia mai lana misiona. Mai le taimi na ou feiloai ai ia te ia, sa ou lagonaina na ia faaatoatoaina a’u. Sa ou tatalo ia maua se tasi e mafai ona avea ma se soa ma o le a alofa ma taliaina a’u.

A o amata ona ma tafafao faamasani ma Lagimanofia, sa ia tausia a’u ma taliaina a’u, ma sa lagolagoina e lona aiga. Sa ma faaipoipo, ma na suia o ma olaga e faavavau ina ua ma vaetamaina Posenai Jr. Sa saunia i ma’ua e le Atua e vaetamaina o ia. O le i ai o ia i o ma olaga na ma matua fiafia ai lava.

E Mafai Ona Ou Auauna Atu?

I le lotu, sa valaauina a’u o se failautusi a le uarota ma mulimuli ane avea ma se fesoasoani i le au epikopo. Sa ou le talitonu e mafai e se tasi i se nofoa faataavalevale ona auauna atu. O lo’u faalavelave na ou lagona ai le leai o se aoga, ae o le galue ai i le Ekalesia na ou lagona ai le aoga ma fesoasoani ou te iloa ai e mafai ona ou saofaga atu. Ou te fiafia i le avanoa e latalata atili atu ai ia Iesu Keriso a o o’u auauna atu.

I le avea ai ma se fesoasoani i le au epikopo, sa ou manao ai ina ia taialaina a’u ina ia ou lelei atili i lo’u valaauga. O lena mea na ou manao ai e saunia atili mo Aso Sa taitasi. Sa ou oo i le mausa o le faitauina o a’u tusitusiga paia, ma sa ou maua avanoa e tuuina atu ai la’u molimau. O le avea ma se taitai i le lotu na fesoasoani foi ia te a’u e avea ma se taitai i le galuega. Sa ou atiina a’e le lagona e mafai ona ou taitai ma tautala atu, ma faatagaina ai a’u e taitai i isi eria.

O lea la ua ou galue o se faatonu o le Matagaluega o Lima ma Vae Faapipii i le Falemai o Tupua Tamasese Meaole, o le falemai autu a Samoa. E feagai la’u matagaluega pe tusa ma le 500 tagata i le tausaga ma fesoasoaniga e savavali ai ma nofoa faataavalevale. O le Ekalesia, e ala i le Soifua Maloloina a Samoa, e fesoasoani e tuuina atu nofoa faataavalevale e manaomia ma anomea e fai ai le vae faapipii (tagai philanthropies.ChurchofJesusChrist.org/humanitarian-services). O nei fesoasoaniga e fesoasoani i tagata e toe foi atu ai e galulue ma ia ola tutoatasi. Latou te tuuina atu foi i tagata le faamoemoe ma se auala e toe foi atu ai i se olaga sa latou manatu ua leiloa.

Ata
alii i se nofoa faataavalevale o loo fesoasoani i se isi tamaloa ma se vae faapipii

“O le galue ai i le Ekalesia na ou lagona ai le aoga ma iloa ai e mafai ona ou saofaga atu,” o le tala lea a Posenai. “Ou te fiafia i le avanoa e latalata atili ai ia Iesu Keriso a o ou auauna atu.”

Faalagolago i le Alii

Afai ou te tuuina atu fautuaga i isi e i ai manaoga faapitoa, ou te faapea atu, “Aua nei taofia outou e o outou manaoga faapitoa mai mea tou te talitonu i ai. Sasaa atu lou loto i mea e te manao e ausia ma galue malosi i ai. A o e sailia le fesoasoani a le Alii, o le a Ia faamanuiaina oe [tagai i le 2 Nifae 32:9].”

Faatasi ai ma lena talitonuga, ou te faaauau ai pea, ma ua avea ai a’u ma tagata ua ou i ai i le asō. Ou te talitonu sa tuu a’u iinei ma sa faasaoina mo se faamoemoega. Sa ou pa’u mai lena laau, ae na faasaoina a’u e le Alii ina ia mafai ona ou liliuina lo’u olaga ma faia lenei galuega e fesoasoani ai i nei tagata uma. Ua aoaoina a’u e le Alii e mafai ona ou fesoasoani i le toatele o tagata—e le faapea e ui i o’u manaoga faapitoa ae ona o lena mea.

Lolomi