Liahona
Talanoaga Faaleaiga e uiga i le Pule i le Ola
Iulai 2024


“Talanoaga Faaleaiga e uiga i le Pule i le Ola,” Liahona, Iulai 2024.

Talanoaga Faaleaiga e uiga i le Pule i le Ola

I le avea ai ma matua, tatou te mananao e saunia a tatou fanau mo so o se tulaga lamatia e ono feagai ma i latou. E ui atonu e le lelei le talanoa e uiga i ai, ae o le pule i le ola o se tasi lea o na tulaga lamatia.

Ata
tagata o loo faatafefea atu i vai malolosi

O le olaga faaleaiga e pei o se tafaoga faatafefea i vai tafe malolosi. A o tufa atu e aiga ia ofu ma pulou faaola, e pei lava matua o taiala o le vaitafe o e na ui atu i lenei ala muamua. E manaomia e fanau i tatou e lapataia i latou i āu malolosi po oalā o i luma atu. Afai e mamao i lalo ifo o le vaitafe atonu o i ai se afu faataumaoi, pe o le a tatou lapataia ea a tatou fanau e uiga i ai? Pe o le a tatou faatonuina ea i latou i le auala e ’alo ai ma le mea e uli ai e faafeao ai lo latou ala, pe tatou te faatali seia latou taupeupe mai le tofē e lapataia ai i latou?

I le avea ai ma matua, atonu tatou te le toafimalie i le talanoaina o se autu e le lelei e pei o le pule i le ola, ae e mafai ona tatou fesoasoani e puipui ma saunia a tatou fanau a o le’i i ai ni o latou mafaufauga matautia.

E mafai e matua ona fesoasoani i fanau ia aoao ia malolosi faalelagona ma ia iloa le mea e mafai ona latou liliu i ai pe a latou manaomia se fesoasoani faalelagona. Na aoao mai Reyna I. Aburto, o lē sa avea muamua ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Aoao o le Aualofa e faapea “e mafai ona aofia ai le logoina e uiga i gasegase faalelagona, mauaina o punaoa e mafai ona fesoasoani e taulima ai nei tauiviga, ma iu ai ina aumaia i tatou lava ma isi ia Keriso, o le Fomai Sili.”

O Se Faafitauli Taua e Talanoa e Uiga i Ai

O nisi o pule i le ola e tupu e aunoa ma le iloaina o ni faailoga. Mo nisi e na o faailoga ma’ale’ale, po o nisi taimi e le mafaaseseina ia faailoga. E le mafai ona tatou iloa ma le mautinoa mea o loo mafaufau i ai a tatou fanau, o lea e manaomia ai ona tatou saunia i latou a o talavou—ina ne’i taofimau o latou mafaufau i manatu o le pule i le ola.

Na faamautinoa mai e Sister Aburto, “E taua le talanoa atu e uiga i nei faafitauli i a tatou fanau, aiga, ma uo i o tatou aiga, uarota, ma alalafaga.”

Na aoao mai Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “E tofu i tatou uma ma tagata o le aiga, uo pele, po o e masani ua oo i mafaufauga o le pule i le ola, taumafai e pule i le ola, pe ua pule foi i o latou ola. … O le tele o uarota ma siteki [ma aiga] e mafaufau e faia se talanoaga e uiga i le puipuiga mai le pule i le ola pe a uma ona pule i le ola se tasi. O la’u fesili o le—aisea e faatali ai? Aisea e le faia ai nei loa? Ona o loo i ai se tasi i le uarota po o le siteki o loo i ai ni mafaufauga e pule i le ola.”

Sa ou nofo i lalo ma la’u lava fanau i ni nai tausaga ua mavae ina ua mavae se faalavelave na tupu i le lotoifale. Sa ou lagonaina le faamalosia e faasoa atu ia i latou e ala ia Iesu Keriso, o loo i ai lava i taimi uma se auala e agai ai i luma. E leai se mea e mafai ona latou faia, pe le faia foi, o le a avea ai le pule i le ola ma tali. I lo latou matutua agamalu, sa leai se mafuaaga ou te mafaufau ai ua lamatia i latou, ae sa ou iloa e tele atu mea e mafai ona ou faia e saunia ai la’u fanau mo le taulimaina o ni mafaufauga matautia, e ono pule i le ola.

O Le Talanoa e uiga i le Pule i le Ola e Taofia ai le Pule i le Ola

Ua faailoa mai e le taiala o punaoa a le Ekalesia mo le puipuiga o le pule i le ola: “O le talanoa e uiga i le pule i le ola o le a le mafai ai e se tasi ona taumafai e pule i le ola. O le mea moni, o le tatala o le talanoa e uiga i le pule i le ola o se auala manuia e fesoasoani e puipuia ai le pule i le ola.”

E tusa ai ma le saunoaga a John Ackerman, PhD, o le pule o le puipuiga o le pule i le ola i le Falemai o Tamaiti i le Atunuu Atoa, “O le fatuina o se avanoa saogalemu e talanoa ai e uiga i le pule i le ola e mafai ona faasaoina ai le ola o se tamaitiiti.” O le mea moni, na ia faaopoopo mai, “afai sa tauivi se tamaitiiti ma ni mafaufauga o le pule i le ola, ma le iloaina o se tagata matua popole ua naunau e faia se talanoaga e le taofiofia e masani lava o se toomaga.”

“O le talanoa e uiga i le pule i le ola i auala talafeagai e fesoasoani moni lava e taofia ai nai lo le faamalosiauina,” na aoao mai ai Sister Aburto. Na maliu lona tamā i le pule i le ola. Mo le tele o tausaga, sa ia aloese mai le talanoa e uiga i lona maliu faatasi ma lona aiga. Peitai, ua ia aoaoina talu mai lena taimi le taua o le talanoa ma le faamaoni ma le manino. Ua ou talanoaina saoloto nei ma la’u fanau le oti o lo’u tamā ma molimauina le faamalologa e mafai e le Faaola ona tuuina mai i itu uma e lua o le veli.”

O talanoaga e le taofiofia e uiga i le pule i le ola e mafai ona faamalosia ai fanau e o mai i o latou matua ma isi tagata matutua faatuatuaina nai lo le taumafai e faatautaia mafaufauga e pule i le ola e i latou lava, pe afai e tulai mai.

O tamaiti e laiti pe a ma le ono pe fitu ua lipotia mai mafaufauga o le pule i le ola. “Sa masani ona faapea … sa lei talitonu le au faitofa ma tagata sailiili ma matua o tamaiti laiti e i lalo ifo o le 10 po o le 11 sa i ai ni mafaufauga o le pule i le ola,” o Dr. Ackerman ua saunoa mai ai. “Ua tatou iloa e le moni lena mea.” Ua ia faailoa mai e oo lava i tamaiti laiti e mafai ona faafesootaia manatu o le pule i le ola ma lagona e pei o se avega, i ai i tiga faalelagona, po o le oo i le leai o se faamoemoe.

Na faamautinoa mai e Sister Aburto: “O le iloaina pe faapefea ona faailoa faailoga ma auga ia i tatou lava ma isi e mafai ona fesoasoani. E mafai foi ona tatou aoao e iloa ai le le saʻo po o auala o mafaufauga le lelei ma le auala e suitulaga ai i [mafaufauga] sili atu ona sa’o ma maloloina.”

O le Pule i le Ola e Sili Atu Ona Tupu Soo Nai lo le Mea Tatou te Mafaufau i ai

I le lalolagi atoa, e toeitiiti lava tasi le oti i le pule i le ola e tupu i le tai 40 sekone, ma o le mafuaaga lona lua lea o le oti i le lalolagi mo tagata e 15–24 tausaga. I se suesuega talu ai nei na faia i le faitau afe o talavou i Iuta, ISA, sa iloa ai e tagata sailiili mai le Iunivesite o Brigham Young e tusa ma le 12 pasene o talavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa manatu mamafa i le pule i le ola, ma e 4 pasene na faia se taumafaiga.

Mo le matalalaga, i se vaega e 25 tupulaga talavou, e toa 3 o i latou, o loo talanoa faafuainumera, ua manatu mamafa i le pule i le ola, ma ua faia e se tasi se taumafaiga e pule i le ola.

Afai e mafai ona tatou fesoasoani i a tatou fanau ia maua le lagolago latou te manaomia ae latou te le i oo i le tulaga o le faalavelave—pe a liua manatu i se fuafuaga—atonu o le a mafai ona tatou fesoasoani ia i latou e suia le ala a o lei tuai.

O Fea e Amata Ai

A o laiti lava, e mafai ona amata malamalama tamaiti i lagona, ae e mafai ona tatou tuuina atu ia i latou le gagana e faamatala sa’o ai o latou lagona. O le laasaga muamua atonu o le fesoasoani i se tamaitiiti laitiiti e fausia lana vaogagana faalelagona. E mafai ona tatou aoaoina tamaiti ia malamalama i eseesega i le va o le ita, faanoanoa, le fiafia, ma isi mea faapena. Afai e mafai e le tamaitiiti ona faamatala mea o loo ia lagonaina, e mafai ona tatou galulue faatasi mai iina. I se auala e talafeagai ma le matutua, e mafai ona tatou talanoaina o latou lagona malolosi ma tamaiti e tai ono tausaga ma fesoasoani ia i latou ia iloa ma talanoaina nei lagona.

O nei talanoaga i le amataga o le a fesoasoani foi i matua e faamasani ai i lagona masani o a latou fanau. O le toatele o tamaiti e o atu i luga ma lalo i le manuia faalelagona. O se mea masani lena. O le faia o ni talanoaga vave ma le tele o taimi ma fanau laiti e mafai ona tuuina atu ai i matua se fua o lagona e iloatino ai eseesega i le va o tulaga masani o le lugā ma lalō o manatu faatamaitiiti matautia.

O talanoaga e puipuia mai ai e uiga i le pule i le ola e pei lava o isi aoaoga faamasani mo matua o loo puipuia e tuuina atu. E mafai ona tatou saunia tamaiti ma le autalavou mo le avanoa e aafia ai i manatu o le pule i le ola i le ala lava e tasi e mafai ona tatou saunia ai i latou mo le auala e ave ai se taavale ma le mea e fai pe a tupu se faalavelave faafuasei. “Tatou te mananao e saunia a tatou fanau ia malamalama i le mea e mafai ona tupu faalelagona ma mea latou te ono vaaia ia latou uo,” o le tala lea a Dr. Ackerman.

Ata
tamaitai talavou o loo fesoasoani e amo se vaa

Faaauauina o le Talanoaga

A o matutua tamaiti, o talanoaga tatou te faia ma i latou o le a matutua foi. E mafai ona tatou faia ni fesili e tatala ai avanoa ona faataga lea o tamaiti e tali ma le faamaoni. Uunaia tamaiti ia faamaoni i o latou lagona faigata. Ua faaalia i sailiiliga o le taulimaina o lagona faigata e ono faaitiitia ai lo latou malosi ma le umi.

E ala i fesootaiga faigofie e uiga i le atuatuvale, pule i le ola, po o lagona o le lotovaivai, e aoao ai e tamaiti e mafai ona latou faasoa mai o latou mafaufauga faamaoni ma e saogalemu faalelagona ia i tatou. “Latou te maua foi le savali manino e te popole tele ia i latou, ma o lo latou fiafia ma le soifua manuia e taua ia te oe,” o le tala lea a se tasi o faufautua o le soifua maloloina faalemafaufau.

O lo tatou alolofa ma le lagolago mo a tatou fanau e mafai ona faataitai ai le alofa o le Tama Faalelagi mo i tatou taitoatasi. “E alofa lo outou Tama Faalelagi ia te outou—outou taitoatasi,” na aoao mai ai Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018). “E le suia lava lena alofa. … Ua i ai iina mo outou pe a outou faanoanoa pe fiafia, lotovaivai pe tumu i le faamoemoe. Ua i ai iina le alofa o le Atua mo outou e tusa lava pe tou te lagona pe le lagona e alagatatau mo outou lea alofa. E i ai lava iina i taimi uma.”

I le taimi lava na uma ai ona ou talanoaina le pule i le ola faatasi ma la’u lava fanau, sa fesili mai lo’u atalii e iva tausaga pe mafai ona ia talanoa faalilolilo mai ia te a’u. Sa ia ta’u mai e uiga i taimi na ia mafaufauina ai e pule i lona lava ola, ma le auala o le a ia faia ai. Semanu e le mafai lava ona ou moemiti sa ia maua nei mafaufauga. Sa ou opoina o ia, faafetai atu ia te ia mo lona toa i le ta’u mai ia te au, ma fai atu ia te ia e tusa lava po o le a se mea sa ia faia pe mafaufau i ai, sa faapelepeleina o ia ma manaomia i lo matou aiga. Ma sa ou tautino ia te a’u lava e vaavaai atu ia te ia mo nisi faailoga o le manatu e pule i le ola po o se gasegase faalemafaufau.

O le Pule i le Ola E Le o le Tali Lea

O nisi talavou atonu e fefefe faapea o le pule i le ola ua na o le pau lea o lo latou auala e alu ese ai mai le leai o so latou faamoemoe. Ua faamautinoa mai e Peresitene Jeffrey R. Holland, le Sui Peresitene o le Koarama o le Toasefululua: “Po o le a lava le tele o mea sese e te lagona sa e faia … , po o le a foi le mamao ese mai le aiga ma le Atua e te lagona ua oo i ai lau malaga, ou te molimau atu e te lei malaga lava i se mamao e le mafai ona aapa atu i ai le alofa faalelagi. E le mafai ona e magoto ia maualalo ifo nai lo le malamalama le gata o le Togiola a Keriso e aapa atu ai ia te oe.”

E faaopoopo atu i le talanoa atu i a tatou fanau laiti, e mafai ona tatou talanoa i le autalavou i le mulimuli ai i le faataitaiga na tuuina mai e Peresitene Holland: “I so o se tasi o a tatou talavou o loo tauivi, po o a lava ou atugaluga po o faigata, o le oti e ala i le pule i le ola e iloagofie lava e le o le tali lea. O le a le faamatuueseina ai le tiga o loo e lagona pe o e manatu loo e faapogaiina. I se lalolagi ua matua manaomia ai le malamalama uma e mafai ona ia maua, faamolemole aua ne’i tuuitiitia le malamalama faavavau na tuuina e le Atua i lou agaga a o le’i i ai lenei lalolagi. … Ia aua ne’i faatama’iaina se ola lea na tuuina mai e Keriso Lona soifua ina ia faasaoina ai. E mafai ona e onosaia faigata o lenei olaga faitino aua o le a matou fesoasoani ia te oe e onosaia. E te malosi atu nai lo le mea o e manatu ai. O loo maua le fesoasoani, mai i isi aemaise lava mai le Atua. E alofagia ma taua ma manaomia oe. Matou te manaomia oe!”

E mafai e oe ma lou toalua ona talanoa po o afea se taimi lelei e amata ai ona talanoa e uiga i ai—a o lei oo i se faalavelave, pe afai e i ai, e oo mai. E mafai ona e sailia ma le agaga tatalo le Agaga e fesoasoani e taiala le taimi ma upu o talanoaga ma lau fanau.

E le nafa lava i tatou ma le filifiliga a se isi tagata e faamuta se ola, ae e i ai mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai e puipuia. E pei ona aoao mai Peresitene Holland:

“Na afio mai le Alo Pele e Toatasi o le Atua e tuuina mai ia i tatou le ola e ala i le faatoilaloina o le oti.

“E tatau ona tatou tuuto atu i tatou lava atoatoa i lena meaalofa o le ola ma taufetuli e fesoasoani atu ia i latou o i se tulaga lamatia e lafoai lenei meaalofa paia.”

Faamatalaga

  1. Reyna I. Aburto, “I Mala i Manū, Iesu, Afio Mai!,” Liahona, Nov. 2019, 59)

  2. Tagai “Warning Signs of Suicide,” i le How to Help, Suicide, Life Help, Gospel Library.

  3. Reyna I. Aburto, “I Mala i Manũ,” 59, faamatalaga 10.

  4. Dale G. Renlund, “What We Know about Suicide” (vitio, 2018), ChurchofJesusChrist.org.

  5. Pe o le Talanoa e uiga i le Pule i le Ola e Faia ai se Tasi ia Sili Atu ona Taumafai e Pule i le Ola?” i le FAQ, Suicide, Life Help, Gospel Library.

  6. John Ackerman, “How to Talk to Kids about Suicide,” On Our Sleeves: The Movement for Children’s Mental Health, Aug. 2022, onoursleeves.org.

  7. Reyna I. Aburto, “I Mala i Manũ,” 58.

  8. Tagai Kristin Francis, i le “How to Talk to Your Child about Suicide: An Age-by-Age Guide,” University of Utah Health, Sept. 6, 2022, healthcare.utah.edu.

  9. Tagai John Ackerman, i le “Talking to Children under 12 about Suicide” (vitio), e aofia ai ma le tusiga “How to Talk to Kids about Suicide,” onoursleeves.org.

  10. Reyna I. Aburto, “I Mala i Manũ,” 59, faamatalaga 13.

  11. Tagai “Suicide Statistics,” SAVE: Suicide Awareness Voices of Education, save.org.

  12. Tagai W. Justin Dyer, Michael A. Goodman, and David S. Wood, “Religion and Sexual Orientation as Predictors of Utah Youth Suicidality,” BYU Studies Quarterly, vol. 61, no. 2 (2022), 88.

  13. Tagai Ackerman, “How to Talk to Kids about Suicide” ma le “Talking to Children under 12 about Suicide” (vitio), onoursleeves.org.

  14. Ackerman, i le “Talking to Children under 12 about Suicide” (vitio), onoursleeves.org.

  15. Tagai Ackerman, “How to Talk to Kids about Suicide,” onoursleeves.org.

  16. Naomi Angoff Chedd, i le Sherri Gordon, “How to Talk to Your Kids about Suicide at Every Age,” Very Well Family, Nov. 16, 2022, verywellfamily.com.

  17. Thomas S. Monson, “E Le Tuua Lava Na o i Tatou,” Liahona, Nov. 2013, 123--24)

  18. Jeffrey R. Holland, “O Le Au Faigaluega i le Tovine,” Liahona, Me 2012, 33.

  19. Jeffrey R. Holland, “Aua le Fefe: Na o le Talitonu!,” Liahona, Me 2022, 36.

  20. Jeffrey R. Holland, “Aua le Fefe: Na o le Talitonu!,“ 36.

Lolomi