Ngaohikoviá
ʻOku ʻi ai ʻEku ʻAmanaki Lelei


“ʻOku ʻi ai ʻEku ʻAmanaki Lelei” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá (2018)

“ʻOku ʻi ai ʻEku ʻAmanaki Lelei” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá

ʻOku ʻi ai ʻEku ʻAmanaki Lelei

Fakatokangaʻi ange: Ko ha aʻusia moʻoni eni ne vahevahe ʻe ha tokotaha ne hao moʻui mai mei he ngaohikoviá. Kuo liliu e ngaahi hingoá mo e fakamatala ʻe lava ke ʻiloʻi ai e tokotahá.

ʻI heʻeku kei taʻu hongofulu tupú, naʻe fakalaveaʻi au mo pāʻusiʻi ʻe ha kaungāmeʻa homau fāmilí. Ko ha tangata naʻá ku fakaʻapaʻapaʻi mo falala ki ai. Naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ku pehē ne u ʻilo fekauʻaki mo e moʻuí.

Ne akoʻi au ʻi heʻeku tupu haké ke u fiefia ʻi heʻeku feohi mo e niʻihi kehé. Ko e founga ia ne u moʻui ʻaki ʻi heʻeku fehangahangai mo e faingataʻa kotoa ʻo e moʻuí, pea tatau pē mo e hili ʻa e ʻohofi ko ʻení. Naʻá ku hā ngali lavameʻa ki he kakai ne mau feohí. Naʻe hokohoko atu e lelei ʻeku akó pea naʻá ku kau ʻi he ngaahi timi sipoti ʻi he tuku ʻa e akó, pehē ki he ngaahi ʻekitivitī kehé. Naʻá ku longomoʻui ʻi homau uōtí mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e toʻu tupú. Naʻe ʻikai ke u loto ke ʻilo ʻe ha taha ʻa e meʻa ne hokó, ko ia ne u fakahoko ʻa e meʻa kotoa ke hā ngali ʻoku ou ʻi ha tuʻunga angamaheni pē.

Ka ʻi he lahi ange ʻo ʻeku feingá, naʻe ʻikai te u lava ʻo toi mei he meʻa ne hokó. Neongo ʻeku fakafōtungá, ne u fefaʻuhi mo e loto-mafasiá, loto-hohaʻá mo e kulukiatamakí. Ne ʻikai ke u loto ke ala mai ha taha—tatau ai pē pe ko ʻeku mātuʻá, tuongaʻané mo e tokouá. Lolotonga ʻa e ʻahó, ʻoku ou manatu ki he meʻa ne hokó; pea ʻi he poʻulí ʻoku ou toe aʻusia ia ʻi heʻeku misí. Naʻa mo e lotu tuʻo taha ke maʻu ha fiemālié, ne faʻa fakaiku ki he loto-tailiili fakatuʻupakē.

Naʻe fakamanamana mai e tokotaha naʻá ne ʻohofi aú te ne tamateʻi au, pea naʻe lahi ha taimi ne u fakakaukau ne lelei ange kapau naʻá ne fakahoko e meʻa naʻá ne lea ʻakí.

ʻI heʻeku fekumi ke mapuleʻi mo fakangata ʻa e mamahi fakaelotó, ne u kamata ke u fakalaveaʻi hoku sinó ko ha fakafiemālie. Ne u mātuʻaki mā mo fiemālie ki he meʻa ne fakahoko ki hoku sinó pea naʻe hā ngali ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ha toe meʻa ʻe fakahoko ki ai. Ne faingataʻa ke u tui ʻoku ʻi ai haʻaku mahuʻinga. Ne u ongoʻi ʻuli ʻi he ʻikai ke u malava ʻo fakamavahevaheʻi ʻa e meʻa ne fakahoko kiate aú mo hoku tuʻunga totonú. ʻOku ʻofa moʻoni fēfē ʻa e ʻOtuá ʻiate aú. Naʻe ʻikai mahino ʻa e ʻuhinga kiate au ʻa e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí, pea naʻá ku ongoʻi he ʻikai toe lava hano fakaleleiʻi. Naʻe iku ʻa e ngaahi tui fakamamahi mo ʻikai fakatupu moʻui lelei ko ʻení ke ʻikai te u falala ki he Tamai Hēvaní pea taʻofi ai ʻeku fetuʻutaki mo Ia ʻi he founga totonú.

Lolotonga e taimi ko ʻení, ne u fekumi ki ha tokoni ha tokotaha talatalaifale kuo laiseni mo ha toketā vaʻa fakalelei ʻatamai. Ne u ʻilo ʻoku ou fie maʻu tokoni pea ko ha tāpuaki ʻeku maʻu ha mātuʻa naʻá na ʻave au ki ha tokotaha talatalaifale. Ko e founga ʻo e fakamoʻui mei ha meʻa fakalilifu ne hoko ʻoku lōloa mo fakamamahi, ka ʻi heʻeku fakangofua iá, naʻá ne tokoniʻi au ke u ʻilo e founga ke mapuleʻi ʻaki e meʻa fakalilifu ne hokó ʻi ha founga moʻui lelei, ke fetongi ʻaki e ngaahi founga fakaʻauha ne u fakaʻaongaʻí. Fakafou ʻi he talatalaifalé, ne u fakatokangaʻi e uesia ʻo ʻeku moʻuí ʻi he sīpinga fakakaukau ʻikai fakatupu moʻui lelei ne u fakatupulakí.

Ne u fakatokangaʻi ne u fakamamaʻo mei he ʻOtuá. ʻIo, ne u fai ha fili fakapotopoto ke u ʻalu maʻu pē ki he lotú. ʻIo, naʻá ku ʻiloʻi ne u fie maʻu---mo fie maʻu vivili—ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻeku moʻuí, ka naʻe ʻikai mālohi feʻunga ʻeku fakamooní ke ne matatali ʻeku fehuʻia hoku tuʻungá. Naʻe faingataʻa taha e ngaahi tui ko ʻení ke u talanoa ki ai mo vakai ki he lavameʻá ʻi ha tūkunga fakaakeake.

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei hono pāʻusiʻi aú, ne u kamata ako ʻi he ʻunivēsití. Naʻe ʻi ai ha pole mei heʻeku pīsopé ʻi he vahaʻa taimi foʻou ko ʻeni ʻo ʻeku moʻuí ke fakatupulaki ʻeku vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní. Naʻá ku kei veiveiua pe te u malava ʻo fakahoko ia, pe ʻoku taau nai ke u maʻu ʻa e meʻa ne fakahoko mai ʻokú Ne malava ʻo foakí, ka naʻá ku fakapapauʻi ke u feinga.

Ne hoko ʻa e ʻAlamā 32:27 ko ha afo fakahaofi kiate au: “Kae vakai, kapau te mou ʻā hake ʻo fakaake homou ʻatamaí ʻo ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku ngaahi leá, pea ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí, ʻio kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tui, tuku ʻa e holí ni ke ngāue ʻiate kimoutolu kae ʻoua ke mou tui ʻi he anga te mou lava ai ʻo fakaʻatā ha potu ki ha konga ʻo ʻeku ngaahi leá.” Pea naʻá ku maʻu ha holi ke toe ofi ange ki heʻeku Tamai Hēvaní.

Naʻá ku ʻiloʻi ne lahi e ngāue ke u fakahokó, pea naʻá ku fie maʻu ke ʻilo e feituʻu ke kamata aí. ʻI he taimi ko iá, naʻe fakatefito e konga mālohi taha ʻo ʻeku fakamoʻoní ʻi he Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá ku ʻiloʻi ne maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha tali ki heʻene fehuʻí, ko ia naʻá ku loto ai ke fehuʻi ki he Tamai Hēvaní e founga te u malava ai ʻo toe ofi ange kiate Iá.

Naʻe maʻu ʻa e talí ʻi he fakakaukau fakalongolongo, “Ako ko hai au.”

Ne u muimui ʻi he fakahinohino ko ʻení ʻaki ʻa ʻeku ʻi he feituʻu te u malava ai ʻo ako e ongoongoleleí. Naʻe kamata ke u fakatokangaʻi naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní ʻo tatali mai ke u fakaʻatā au ke maʻu Ia. Ko ha founga māmālie ka ʻoku tuʻu maʻu ʻa hono holoki ʻo e ngaahi holisi naʻá ku fokotuʻu ʻi he ngaahi taʻu kuohilí. Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe toe fakaongo mai ʻi heʻeku ngaahi lotú ʻa e tamai naʻe kole ki he Fakamoʻuí koeʻuhí ko ʻene tamá, “ʻEiki, ʻoku ou tui; tokoniʻi au telia ʻeku taʻetuí” (Maʻake 9:24). ʻI heʻeku ako lahi ange fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ʻoku tupulaki ʻeku fakamoʻoní pea siʻi ange ʻeku tekeʻi atu ʻa e Tamai Hēvaní.

Naʻá ku fiefia maʻu pē ʻi he akó, ka ko e fuofua taimi ʻeni ʻi heʻeku moʻuí ke u saiʻia ai ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí. Ko e lahi ange ʻa ʻeku akó, ko e lahi ange ia ʻa ʻeku tuí pea lahi ange mo ʻeku ʻiló. Naʻe kamata ke u mātā e ngaahi liliu ʻi heʻeku moʻuí, pea naʻe siʻi ange ʻa e uesia ʻo e ʻohofi naʻe hoko kiate aú.

ʻOku hokohoko atu ʻeku sio ki ha tokotaha talatalaifale ʻi hono fie maʻú. Naʻe hoko ʻa e tokoni fakapalofesinale ko iá ko ha konga mahuʻinga ʻo hono fakamoʻui au mei he meʻa fakalilifu fakasekisuale ne hoko kiate aú. Kuó u ako ʻa e founga ke u ʻiloʻi ai ʻeku ngaahi ongó pea tokoniʻi ʻeku ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá. Kuo tuʻo lahi hono fakahaofi ʻeku moʻuí ʻe he ngaahi taukei naʻá ku ako ʻi he fakaakeaké (therapy). Naʻe hoko e tokanga taha ki heʻeku tupulaki fakalaumālié mo fakaʻatamaí ko e meʻa pē naʻe fie maʻu ke tokoni ke u tupulakí.

Te u hoko maʻu pē ko ha fefine naʻe pāʻusiʻi, ka ʻoku ʻikai uesia ʻe he meʻa ko iá hoku tuʻunga ko ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá. ʻOku kei haʻu pe ki heʻeku fakakaukaú ʻa e ongo ʻo e maumaú, ʻulí, pe ʻikai feʻungá, ka ʻoku ou malava ʻeni ʻo manatuʻi e ngaahi moʻoni taʻengatá ke fakafepakiʻi ʻaki kinautolú. ʻI heʻeku foʻi laka kotoa pē, ʻoku ou tui lahi ange ki he ngaahi moʻoni ko iá.

Kuó u ako ki hono lahi ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí mo e mālohi ʻokú Ne maʻú ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono huhuʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá, ka ke fakamaʻa kitautolu pea fakaʻatā ke tau aʻusia hotau tuʻunga fakalangí. ʻOku ou tui ki he mālohi ke liliú ʻa ia ʻoku maʻu mei he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí. Kuó u tui ki hoku mahuʻingá ko ha ʻofefine ʻo e Tamai Hēvani, pea ʻoku ou ʻilo he taimí ni ʻoku ʻofaʻi au ʻe heʻeku Tamaí mo hoku Fakamoʻuí ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻe lava ke u ʻiló.

Kae mahuʻinga tahá, kuó u ako fekauʻaki mo e natula ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. ʻI he muimui ki he ueʻi ke ako lahi ange fekauʻaki mo Hona tuʻunga totonú, kuo fakahaaʻi mai ʻe malava ke u falala kakato kiate Kinaua mo e founga ke u fakaʻaongaʻi ʻaki e falala mo e tui ko iá.

Naʻá ku faʻa ongoʻi fakapoʻuli lahi. Ka ʻi he fili ko ia ke muimui ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻokú ne ʻomai ʻa ʻEne maama taʻe hano tatau ki heʻeku moʻuí. ʻI heʻeku vakai atu ʻi he taimi ní, ʻoku ʻi ai ʻeku ʻamanaki lelei.

Kapau kuo ngaohikovia koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, kumi tokoni he vave tahá mei he kau maʻu mafai fakapuleʻangá, ngaahi vaʻa maluʻi e fānaú, pe ngaahi vaʻa maluʻi e kakai lalahí. Te ke lava foki ʻo kumi tokoni meí ha taukapo ʻo e tokotaha ne ngaohikoviá pe ko ha faifaleʻi pe faitoʻo fakapalōfesinale. ʻE lava e ngaahi tokoni ko ʻení ʻo tokoni ke maluʻi koe mo taʻofi ha ngaohikovia lahi ange. Vakai ki he peesi “Fakatuʻutāmaki Fakatuʻupakē” ki ha toe fakamatala lahi ange.

Paaki