Ngaohikoviá
ʻAho ʻe Taha he Taimi


“ʻAho ʻe Taha he Taimi,” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá (2018).

“ʻAho ʻe Taha he Taimi,” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá.

ʻAho ʻe Taha he Taimi

Fakatokangaʻi ange: Ko ha aʻusia moʻoni eni ne vahevahe ʻe ha tokotaha ne hao moʻui mai mei he ngaohikoviá. Kuo liliu e ngaahi hingoá mo e fakamatala ʻe ʻiloʻi ai [e tokotahá ní].

ʻOku ʻikai ke u manatuʻi lelei pe naʻá ku taʻu fiha ʻi he kamata ʻa e ngaohikoviá. Naʻe kamata hono paaʻusiʻi au ʻe hoku tuongaʻané, ʻa ia naʻe lahi ʻaki ha taʻu ʻe hiva ʻiate au. Ne faʻa hoko e ngaohikoviá ʻi he lolotonga e ʻahó ʻi he ʻalu ʻeku ongomātuʻá pea ko ia naʻe toʻotamá. Naʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe taha naʻe lea ai ʻene letioó—pea ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻa e foʻi hiva naʻe taá. ʻOku ou fehiʻa he foʻi hiva ko iá.

ʻI he hoko hoku taʻu valú, naʻe totonu ke papitaiso au ʻe heʻeku tamaí. Naʻe ʻikai ke ne ʻi ai ʻi he ʻaho naʻe tonu ke fakahoko aí pea ʻikai ke fie toloi ʻe heʻeku fineʻeikí hono papitaiso aú ko ia naʻá ne fokotuʻu ange ke papitaiso au ʻe hoku tuongaʻané. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā te u lea ʻakí, peá u tuku pē ke ne fai ia. Hili iá, naʻá ku fakafehuʻia hoku papitaisó ʻi ha taimi lōloa.

Ko e taha kehe naʻá ne toe ngaohikovia aú naʻá ku tuongaʻane ʻaki. Naʻe kamata ke ne ngaohikovia au ʻi he faʻa ʻaʻahi uike ua mai honau fāmilí. Naʻá ku taʻu fitu pe valu nai. Naʻá ku fehiʻa kotoa ai.

Hili ha taʻu ʻe ua nai mei ai, ne hiki mai hono fāmilí ʻo ofi mai ki hoku fāmilí. Naʻa mau faʻa ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi he ngaahi fakaʻosinga ʻo e uiké, pea ʻi he lolotonga ʻa e faʻahitaʻu māfaná naʻa mau faʻa nofo ai ʻo laulau uike. Naʻe hokohoko atu pē ʻa e ngaohikoviá. Naʻá ne feinga maʻu pē ke maʻu toko taha au. Naʻá ku ongoʻi palakū mo ʻuli pea vaivai.

ʻI hoku taʻu 12 naʻá ku talanoa ki heʻeku pīsopé ke maʻu haʻaku lekomeni temipale ke fakahoko e papitaiso maʻá e kau pekiá. ʻI he taimi naʻe ʻeke mai ai ʻe he pīsopé ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ʻinitaviú, naʻe kamata ke u tangi. Naʻá ne ʻosi ʻilo hono ʻuhingá. Naʻá ne pehē mai pē, “Ko hai?” Naʻá ku lipooti pē hoku kāinga ofí. Ne ʻamanaki ke foki mai hoku tuongaʻané mei heʻene ngāue fakafaifekaú, ko ia ai ne ʻikai ke u tala ha meʻa fekauʻaki mo ia. Naʻá ku fefaʻuhi mo e fili ko iá ʻi he mei kotoa ʻo ʻeku moʻuí.

ʻI heʻeku foomu uá pe tolu nai, ne kamata ke u inu kava mālohi. Ne u feohi fakasekisuale mo hoku ngaahi kaumeʻa tangatá ʻi heʻeku kei finemuí. Naʻá ku maʻu e tōʻonga “ʻoku ʻikai fai ha tokanga ki ai,” peá u fai ha meʻa pē ne kole mai ke u faí. Hili e akoʻanga māʻolungá, naʻá ku hiki leva ʻo nofo mo hoku kaumeʻá ʻi ha taʻu nai ʻe taha peá ma mātuku.

Ne tokoni mai hoku kaungāmeʻa lelei ke u fakakaukau pe ko e hā ʻoku ou fie fai ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe kamata leva ke u toe ʻalu ki he lotú mo fakafoki mai ʻeku moʻuí ki he hala totonú. Ne faifai peá u mali mo ha tangata lelei moʻoni. Hili ha taʻu ʻe 13 ʻo ʻema nofomalí, naʻá ku talaange hoku ngaohikoviá. Naʻá ne puke atu pē au ʻo kuku mo fāʻofua mai. Naʻá ne tokoniʻi au ke u kau ki ha faifaleʻi, pea kamata leva ke u kau atu ki ha kulupu talatalaifale. Naʻá ku loto-mafasia ʻi ha ngaahi māhina lahi hili ʻeku tala ki hoku husepānití e ngaohikoviá, kae hili ʻeku kau atu ki he faleʻi fakafoʻituitui mo fakakulupú, ne u ongoʻi lelei ange.

Kuo uesia lahi au ʻe he ngaohikoviá. ʻOku ou fuʻu maluʻi ofi ʻaupito ʻeku fānaú. ʻOku ʻikai faingofua ke u falala ki he kakaí. ʻOku faingataʻa ke u faituʻutuʻuni toko taha.

ʻI ha ngaahi founga ʻe niʻihi, kuó u fakaʻaongaʻi e meʻa naʻá ku akó ke hoko ai ko ha mātuʻa lelei ange. ʻOku ou akoʻi mo hoku husepānití ʻema fānaú fekauʻaki mo e alanima ʻoku tāú. ʻOku ʻi ai ʻemau tuʻutuʻuni ke fie fanongo ʻi ha faʻahinga taimi pē ki ha faʻahinga meʻa ʻe talamai ʻe heʻema fānaú.

ʻOku kei ʻi ai pē ha ngaahi ʻaho ʻoku fakamamahi, ka kuó u ako ke toʻo e ʻaho ʻe taha he taimi. ʻOku siʻisiʻi ange ʻene hoko ʻa e ngaahi ʻaho fakamamahí he taimí ni. ʻOku ou ʻamanaki lelei atu ki he kahaʻú.

Kapau kuo ngaohikovia koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, kumi tokoni he vave tahá mei he kau maʻu mafai fakapuleʻangá, ngaahi vaʻa maluʻi e fānaú, pe ngaahi vaʻa maluʻi e kakai lalahí. Te ke lava foki ʻo kumi tokoni meí ha taukapo ʻo kinautolu ne ngaohikovia pe ko ha faifaleʻi pe faitoʻo fakapalōfesinale. ʻE lava e ngaahi tokoni ko ʻení ʻo tokoni ke maluʻi koe mo taʻofi ha ngaohikovia lahi ange. Vakai ki he peesi “ ʻI ha Tuʻunga Fakatuʻutāmaki” ki ha fakamatala lahi ange.

Paaki