Ngaohikoviá
Ko e Ako he ʻAho ki he ʻAhó


“Ko e Ako he ʻAho ki he ʻAhó,” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá (2018).

“Ko e Ako he ʻAho ki he ʻAhó,” Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá.

Ko e Ako he ʻAho ki he ʻAhó

Fakatokangaʻi ange: Ko ha aʻusia moʻoni eni ne vahevahe ʻe ha tokotaha ne hao moʻui mai mei he ngaohikoviá. Kuo liliu e ngaahi hingoá mo e fakamatala ʻe ʻiloʻi ai [e tokotahá ní].

Naʻá ku taʻu 33, toki vete mali, peá u fakakaukau ke u toe kamata teiti. ʻI ha ongo tūkunga kehekehe ʻe ua, ne tohotohoʻi au ʻe ha ongo tangata naʻá ku fetaulaki mo ia ʻi ha ngaahi ʻekitivitī fakasōsiale. Naʻe mātuʻaki faingataʻa moʻoni ʻeku ʻiloʻi e meʻa ne hoko kiate aú. Ne fuoloa ia peá u toki tali e meʻa naʻe hokó. Ne moʻutāfuʻua pea ongoʻi mamatea hoku sinó; naʻá ku foua ha ngaahi taimi ne u mātuʻaki ongoʻi ne pāʻusiʻi au, ʻikai haʻaku mahuʻinga, peá u ongoʻi mā.

Ne ʻi ai ha ngaahi taimi ne u ongoʻi foʻi ai he naʻe fakamafasia e feingá. Naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai ke u ikunaʻi toko taha e feinga taú ni. Naʻá ku kumi tokoni ki ha faifaleʻi fakapalōfesinale, peá ne tokoniʻi mo tataki au ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e tengihiá.

Naʻá ku toutou talanoa maʻu pē foki mo ʻeku pīsopé. Naʻá na fakatou takiekina mo fakalotolahiʻi au ke u hokohoko atu, peá na fakalotolahiʻi au ke u langa ha vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Ne u ʻiloʻi ʻi he ngaahi taimi naʻá ku tūʻulutui ai ʻo tautapa ki ha tokoní, naʻe fakaleleiʻi au ʻe he Tamai Hēvaní, ʻo ʻomi fakakongokonga e mālohí ke u ikunaʻi eni. ʻOku malava ʻa e ʻamanaki leleí mo e fakaakeaké. Naʻá ku ako ha meʻa lahi ʻi he halafonongá ni fekauʻaki mo au, ko ʻeku Tamai ʻi Hēvaní, pea mo hoku Fakamoʻuí.

Kuó u ako ke falala ki he Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻafioʻi e meʻa ʻoku lelei tahá. Kuó u ako ke tūʻulutui ʻo lotu ʻi heʻeku fie maʻu tokoní, faleʻí, pe fakahinohinó.

Kuó u ʻiloʻi hoku ngaahi kaungāmeʻá, peá kuó u ʻiloʻi foki e ʻuhinga ʻo e kaungāmeʻa moʻoní. Kuó u ako foki e founga ke fokotuʻu ai ha ngaahi fakangatangatá.

Kuó u ako ke ʻofa, manavaʻofa, mo faʻa kātaki ange.

Kuó u ako ke u to e angaʻofa ange kiate au pē, ʻoua naʻa tukuakiʻi au, tautautefito kapau ʻoku ʻikai ko haku foʻui e meʻa ko iá. Kuó u ako ke ʻoua te u fakamaauʻi e kakai kehé pe fakaangaʻi pē au. ʻOku ou kei ako ke toe ʻofa lahi ange ʻiate au ʻi he ʻaho kotoa pē.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he lototoʻa naʻá ne tokoniʻi au ke u aʻu ai ki he tuʻunga ko ʻení. ʻOku ou kei tupulaki pē mo ako he ʻaho kotoa pē, ka ʻoku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he hala ʻoku ou ʻi aí mo e ngaahi meʻa kuó u ikunaʻí.

Mahalo ko ha fononga fakaumiuminoa ʻeni—ne ʻikai ʻilo ʻe ha tokolahi ʻa e meʻa ne u fouá—ka ʻoku ou tui ʻoku faʻa hoko e ngaahi ngāue loto-toʻa ʻoku ʻikai fakahāhaá ko e loto-toʻa mālohi tahá.

ʻOku mahino kiate au ʻa e ivi faifakamoʻui ʻoku malava ʻe Kalaisi ʻo ʻomí koeʻuhi ko ʻEne Fakaleleí. ʻOku toe kiʻi mahino ange kiate au ʻa ʻEne kātekina ʻeku mamahí mo e faingataʻaʻiá ʻi he ngoué pea ʻi he kolosí. ʻOku ou tui ki he mālohi ʻo e kau ʻāngeló mo e maluʻi ʻoku nau ʻomí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke u tuēnoa ʻi he fononga ko ʻení, pea ʻokú ne fakamālohia ʻeku fakamoʻoní ke u ʻiloʻi ʻoku kau moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi he tapa kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ke toki tātaaitaha pē ʻene vakaiʻi mai kitautolú; ʻokú Ne ʻi ai maʻu pē ke tokoniʻi mo tokangaʻi kitautolu.

Kuo tupulaki ʻo mālohi ange ʻa ʻeku fakamoʻoní. Kuó u ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ne u ʻiloʻi ʻa ʻeku fefaʻuhi fakaʻaho mo e filí. ʻOku ou faʻa fakakaukauloto atu ʻoku ou tui ha teunga tau fakalaumālie; pea ʻoku tokoni ʻeni ke ne ʻomi ha mālohi kiate au. Naʻá ku ʻiloʻi ne fie maʻu ke u maluʻi fakalaumālie au mei he ngaahi taimi faingataʻa ne u kātekiná ke ʻiloʻi mo tali ʻeku ngaahi aʻusiá. Ne fuʻu loloto pea moʻoni hoku mamahí ʻo langa pea uhu ai hoku sinó kotoa. Ne u faʻa ongoʻi ne fokoutua hoku sinó he ngaahi taimi ʻe niʻihi.

Ka neongo iá, naʻe ʻomi ʻe he aʻusiá ni ha mālohi fakaeloto—ko ha mālohi naʻe ʻikai te u ʻiloʻi naʻe ʻi ai. Ko ha mālohi ʻoku angaʻofa, fakalotolahi, pea langaki moʻui. Ko ha mālohi naʻá ne talamai te u lava ʻo fai ha ngaahi meʻa faingataʻa. Ko ha mālohi naʻá ku ʻiloʻi te ne tokoniʻi au ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá mo e mafatukituki ʻa e palopalemá. Ko ha mālohi naʻe ʻilo lahi ange kiate au ʻi heʻeku ʻiloʻi aú. Naʻá ku ongoʻi ʻoku toe fakamāfanaʻi hoku laumālié, lotó, mo hoku tuʻunga taʻengata ne nofo mo e Tamai Hēvaní, mo hoku laumālie ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa te u malavá.

ʻOku mahuʻinga lahi ange hotau ngaahi laumālié ʻi he meʻa ʻoku tau lava ʻo fakaukauloto ki aí. ʻI heʻetau fakafalala ki he tokoni mo e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí, te tau lava ʻo ikunaʻi, lavaʻi, mālohi, pea lavameʻa! Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ha Tuʻi Fakalangi, pea ko ha meʻa ia ke fiefia ai! Ne ngaohi kitautolu ki ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaʻofoʻofa—ko e meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fakakaukauloto ki ai pe ongoʻi. Tuku ke tau fiefia ʻi heʻetau ʻiloʻi kitautolú; ʻoku tau fakaʻofoʻofa mo fakaʻeiʻeiki ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku tau fuʻu mahuʻinga fau! ʻOku ou tui ʻoku fakaʻamu hotau ngaahi laumālié ke nofo fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní pea ke toe foki hake ki Hono ʻaó. ʻOku ou ʻohake ʻeku ngaahi fakafetaʻí kiate Ia, ko ʻeku Tamaí, ko hoku Tuʻí.

Kapau kuo ngaohikovia koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, kumi tokoni he vave tahá mei he kau maʻu mafai fakapuleʻangá, ngaahi vaʻa maluʻi e fānaú, pe ngaahi vaʻa maluʻi e kakai lalahí. Te ke lava foki ʻo kumi tokoni meí ha taukapo ʻo kinautolu ne ngaohikovia pe faleʻi pe faitoʻo fakapalōfesinale. ʻE lava e ngaahi tokoni ko ʻení ʻo tokoni ke maluʻi koe mo taʻofi ha ngaohikovia lahi ange. Vakai ki he peesi “ ʻI ha Tuʻunga Fakatuʻutāmaki” ki ha fakamatala lahi ange.

Paaki