“10: Aoao,” Mauaina o le Malosi i le Alii: Faafoisia Faalelagona (2020)
“10: Aoao,” Mauaina o le Malosi i le Alii: Faafoisia Faalelagona
Aoao—Taimi Aofai: 60 Minute
1. Iloaina o Lo Tatou Alualu i Luma
Faitau:
I le malosi o le Alii ma e ala i Lona alofa tunoa, e mafai ai ona faamanuiaina i tatou e fai, tumau, ma faatoilalo mea uma. I nai vaiaso ua tuanai atu, ua matou maua ai le malosi i le Alii ma aoao ai le tele o tomai e faaleleia atili ai lo matou faafoisia faalelagona.
Talanoa:
Faatasi ai ma le vaega, faasoa atu nisi o manatu na e tusia i lalo i le gaoioiga o loo i luga. O le a le mea na lelei ona fai?
O a ni luitau na e feagai ai i au taumafaiga e sui, ma na faapefea ona e alualu i luma i na luitau?
2. Aoao mai i o Tatou Faafitauli
Faitau:
O faafitauli o se vaega masani o le olaga ma o se vaega faamoemoeina o soo se taumafaiga e sui. O ou faafitauli e mafai ona aoao ai oe i auala e faaauau ai lou alualu i luma. Pe a e feagai ma faafitauli, e fesoasoani le taulai atu i le faaleleia ae lē o le atoatoa. Na aoao mai Elder Kim B. Clark: “E leai se tasi o i tatou e atoatoa. O nisi taimi tatou te lē alualu ai i luma. E i ai mea e faalavelave pe faalotovaivaia i tatou. Tatou te faia ni mea sese. Ae a tatou vaai atu ia Iesu Keriso ma se loto salamo, o le a Ia siitia i tatou i luga, faamama i tatou mai le agasala, faamagalo i tatou, ma faamalolo o tatou loto. E onosai ma agalelei o Ia; E le muta lava Lona alofa togiola ma e le uma lava” (“Vaai Atu ia Iesu Keriso,” Liahona, Me 2019, 56).
Ua aoao mai tusitusiga paia, “E tele lava mea leaga e oo i le ua amiotonu; a e laveaiina o ia e Ieova ai ia mea uma” (Salamo 34:19).
O le liliu atu i le Faaola pe a e oo i ni faafitauli, e mafai ai ona e atiina ae se vaaiga o le alualu i luma nai lo le atoatoa. O se tasi o auala e taulima ai mea faalavefau o le faatusatusa lea o i latou i le alu i se malaga. Mo se faataitaiga, mafaufau faapea o loo e malaga atu i se nuu tuaoi. A o e agai atu, ua pa lau pau taavale. Pe e te amataina lau malaga mai le amataga e faaleleia le pau? Leai. E te sailia se auala e faaleleia ai ma faaauau lau malaga. E faapena foi, pe a e oo i se faafitauli, atonu e te lagonaina e pei ua tapēese uma lou alualu i luma ma e tatau ona e toe amata, ae e lē moni lena mea. E mafai ona e maua auala e foia ai le faafitauli i le mea o e i ai ma agai i luma. Ma le isi, o mea faalavefau e mafai foi ona faaali atu ai ia te oe nofoaga atonu e manaomia ona e faaleleia.
Talanoa:
O a ni mea ua e aoaoina mai i ou lava tofotofoga?
3. Onosaia Lelei o o Tatou Luitau
Faitau:
I le olaga faaletino e tatau ona tatou aoao e ola i luitau ma puapuaga. Atonu tatou te matuā mananao lava ina ia saoloto mai luitau faalelagona ma taumafai mo le atoatoa, ae e tusa lava po o a tatou taumafaiga silisili, e tumau pea ona i ai āuga o luitau faalelagona. Ae e lē tatau ona tatou fiu. E tatau ona tatou aoao e ola ma nei luitau a o tatou agai i luma ma le faatuatua. O le faia o lena mea o le a fesoasoani tatou te lagona ai le filemu ma faateleina ai le faafoisia.
Na aoao mai Elder Dieter F. Uchtdorf: “O loo i ai se manatu taua iinei: o le onosai e le o le taliaina ma le usiusitai, pe o le toilalo foi e galue ona o o tatou atuatuvalega. O le onosai o lona uiga o le faatalitali ma le tumau. O lona uiga o le tumau i se mea ma fai mea uma tatou te mafaia—galue, faamoemoe, ma le faaaoga o le faatuatua; onosai o faafitauli ma le malosi, e tusa lava pe ua tolopo manaoga o o tatou loto. O le onosai e le na o le tumau, ae o le tumau lelei ai!” (“Fa’aauau i le Onosai,” Liahona, Me 2010, 56.
Maimoa:
“Come What May, and Love It,” e maua i le https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [3:31].
Talanoa:
O le a se fautuaga mai lenei vitiō e mafai ona e faaaogaina i lou olaga?
4. Setiina o Sini e Sui ai le Tagata Lava Ia
Faitau:
I lenei kosi atoa sa e aoaoina ai ni tomai e fesoasoani ia te oe e faia ni suiga i lou olaga. Ua e faatuina, galue i ai, ma lipoti atu i sini e faataitai ai nei tomai. Na aoao mai Peresitene M. Russell Ballard: “Faatutu ni sini mo se taimi puupuu e mafai ona e ausia. Seti ni sini e paleni lelei—e le tele naua pe laiti tele foi, ma ia le maualuluga tele pe maualalalo tele foi. Tusi i lalo ia sini e ono mafai ona e ausia ma galue i ai e tusa ma lo latou taua. Tatalo mo le taitaiga faalelagi i le setiina o au sini” (“Tausia o Manaoga o le Olaga ia Paleni,” Liahona, Iulai 1987, 14).
Na saunoa mai Peresitene Heber J. Grant, “O le mea tatou te filiga e faia, o le a faasolo ina faigofie mo i tatou ona faia; e le faapea ona ua suia le natura o lena mea, ae ona o lo tatou malosiaga e faia ai ua faateleina” (e le o iloaina le tusitala ma le punaoa).
Faitau:
“O la tatou pisinisi i le olaga e le o le muamua atu i isi ae ia muamua atu ia i tatou lava. Ina ia solia a tatou lava faamaumauga, ia tuu ese a tatou ananafi i le asō, ia sili atu ona matagofie le onosaia o o tatou tofotofoga nai lo le mea sa tatou moemiti i ai, ia foai atu e pei ona tatou le tuuina atu, ia faia a tatou galuega ma le malosi sili atu ma se taunuuga sili atu nai lo se isi lava taimi—o le faamoemoega moni lenei” (Thomas S. Monson, “O Le Moli o le Ava a le Alii: O Se Savali i le Autalavou o le Ekalesia,” Liahona, Fep. 2001, 5).
Talanoa:
E faapefea ona avea le setiina o sini o se vaega o le fuafuaga a le Atua mo i tatou?
5. Sailia o le Fesoasoani e ala i le Faaola
Faitau:
Na aoao mai Uso Tad R. Callister e uiga i le Alii:
“Ua tatou maua mai le Togiola a le Faaola le ola mo le oti, “le matagofie e sui ai le lefulefu,” le faamalologa mo tiga, ma le atoatoa mo le vaivaiga. O le vaifofo lea a le lagi i faafitauli ma tauiviga o lenei lalolagi.
“I le vaiaso faaiu o le Faaola i la le tino nei, sa Ia fetalai ai, “E maua foi outou e le puapuaga i le lalolagi: a ia outou lototetele; ua ou manumalo i le lalolagi” [Ioane 16:33]. Ona sa faatinoina e le Faaola Lana Togiola, e leai la se malosiaga i fafo atu po o se mea e tupu po o se tagata—leai se agasala po o se oti po o se tete’aga—e mafai ona taofia i tatou mai le mauaina o le faaeaga, pe afai lena tatou te tausia poloaiga a le Atua. Faatasi ai ma lena malamalama, e mafai ai ona tatou fetaomi atu i luma ma le fiafia ma le mautinoa aiai o loo faatasi le Atua ma i tatou i lenei sailiga faalelagi” (“O Le Togiola a Iesu Keriso,” Liahona, Me 2019, 87).
E finagalo le Alii e faamafanafana ma lagolagoina i tatou. Ua Ia folafola mai, “Ia e lotomaualalo; ma o le a taitai ai oe e le Alii lou Atua i le lima, ma tuu mai ia te oe tali i au tatalo” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 112:10). O ni nai auala nei e mafai ona e sailia ai le fesoasoani faalelagi:
-
Faamagalo oe lava ma isi.
-
Tatalo ma le faatuatua, lotomaualalo, ma le lotofaafetai.
-
Suesue i tusitusiga paia ma upu a perofeta soifua.
-
Auai i le Malumalu.
-
Ia manatua le aso sapati, ia tausi lona paia.
-
Aai ma feinu i le faamanatuga, ma manatua pea le Faaola.
-
Ia iloa o le i ai ma le faia o fesili o se vaega tāua o le mauaina o faaaliga.
-
Manatua e finagalo le Faaola e fesoasoani ia te oe i au sini.
Talanoa:
Na faapefea ona faamalosia oe i le Alii i lenei kosi?
6. Saili Atu i Fesoasoaniga mai Isi
Faitau:
E lē finagalo le Atua ia tatou feagai na o i tatou ma o tatou tofotofoga. E masani lava ona auala mai i se isi tagata Lona taulimaina o o tatou manaoga. Ua i ai i le Atua ma o le a tuuina tagata i o tatou olaga e fesoasoani ia i tatou ma lagolagoina i tatou i taimi o o tatou tofotofoga. O nofoaga e mafai ona tatou liliu atu i ai mo se fesoasoani e aofia ai:
-
Aiga ma uo e talitonuina.
-
Taitai o le Ekalesia ma tuafafine po o uso o auaunaga.
-
Punaoa i nuu po o alalafaga.
-
Fesoasoani faapolofesa.
Talanoa:
Na faapefea ona fesoasoani isi ia te oe i le āluga o lenei kosi?
Sailia o Fesoasoaniga Faapolofesa
Faitau:
E faigata ona iloa pe saili pe leai foi se fesoasoani faapolofesa. O tulaga nei o ni faailoga lapatai e ono faailoa mai ai se manaoga mo se fesoasoani faapolofesa.
-
E te mafatia mai lagona faifai pea o le ita lofituina, faanoanoa, fefe, tiga faalelagona, po o le leai o se faamoemoe. E tusa lava po o a mea e te faia, e tumau pea nei lagona ma e masani lava ona maua ai le vaivai faalemafaufau ma faaletino.
-
E ui lava i lagona i nisi taimi o le oo mai ma le alu ese atu, ae sa faaauau pea faafitauli mo le tele o masina.
-
E te lagonaina le faaletonu faaletino, ma ua suia ai au mamanu o le tausami ma le moe.
-
Ua ia te oe se lagona o le le mafai ona puleaina le popole ma le atuatuvale.
-
E te mafaufau e faaleagaina oe lava po o isi.
-
O lou tomai e galue ai i se tulaga i lea aso ma lea aso e aafia ai, e faatapulaa ai lou manuia.
Afai o loo e aafia i nisi o nei faailoga lapatai ma o loo e popole e uiga i lou soifua maloloina, talanoa i se tagata tomai faapitoa o le tausiga o le soifua maloloina po o se tasi e te faatuatuaina.
Manatua: O faamatalaga faaopoopo i le filifilia o le tagata tomai faapitoa mo le tausiga o le soifua maloloina mo oe e mafai ona maua i le vaega o “Punaoa” i le faaiuga o le mataupu lenei.
5. Faaiuga
Faitau:
Faamalo atu i le faamaeaina o lenei kosi! O le tele o mea ua tatou talanoaina e lē mafai ona ausia i le 10 vaiaso. Peitai, atonu na e atiina ae ni mausa e mafai ona fesoasoani ia te oe e alualu ai i luma agai i le faafoisia sili atu faalelagona. Toe faamanatu pea mataupu o i lenei tusigaluega ina ia manatua ma faataitai nei mataupu faavae ma tomai.
Talanoa:
I le avea ai o se vaega, ia faasoa atu ma le loto i ai ou aafiaga mai lenei kosi. Mafaufau e faasoa atu ni tomai sili ona aogā na e aoaoina, aafiaga faaleagaga na e maua, auala ua e suia ai, pe na faapefea ona faamanuiaina oe e le Alii i le taimi o lenei kosi.
Faitau:
A maea lenei kosi, e filifili nisi o vaega e faaauau pea ona fono faatasi ae faaitiitia le taimi. O nisi ua iloa le tāua o le aoao faatasi pea lava pea, lagolagoina o le tasi ma le isi, ma galulue e foia luitau. O isi ua faaaogaina feau tusitusia po o ala o faasalalauga faaagafesootai e ofo atu ai e lē aunoa le faamalosiauga ma faasoa atu tusitusiga faagaeetia, vitiō, ma isi anotusi.
Talanoa:
Talanoa faatasi o se vaega, pe e tou te mananao e fesootai pea le tasi ma le isi. Afai o lea, e faapefea ona e manao e fai?