Tusi Lesona ma le Taimi o Fetufaaiga a le Peraimeri
Lesona 3: Sa Saunia e Ioane le Papatiso le Ala mo Iesu Keriso


Lesona 3

Sa Saunia e Ioane le Papatiso le Ala mo Iesu Keriso

Faamoemoega

Ina ia fesoasoani i tamaiti ia malamalama sa muai faauuina i latou e faia se vaega taua o le galuega a le Tama Faalelagi i le fogaeleele.

Sauniuniga

  1. Suesue ma le agaga tatalo le Luka 1:5–25, 57–80; Mataio 3:1–6, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:27–28.Ona suesue lea o le lesona ma iloilo pe faapefea ona e manao e aoao atu le tala faatusi paia (tagai “Saunia o Au Lesona,” i. 0 [vi], ma le ”Aoao Atu Mai Tusitusiga Paia,” i. 0 [vii]).

  2. Filifili ia fesili e talanoaina ma gaoioiga e faamauoa mai ai lea o le a aafia ai tamaiti ma o le a sili ona fesoasoani ia i latou ia mauaina le faamoemoega o le lesona.

  3. Mea e manaomia:

    1. Se Tusi Paia po o se Feagaiga Fou mo tamaiti taitasi.

    2. Se pepa ua tusia ai upu O au o se agaga filifilia mo tamaiti taitasi.

    3. Ata 7-2, Ioane O Loo Folafola Atu i le Vao (Taga Ata o le Talalelei 207; 62132).

Faalautelega Fautuaina o le Lesona

A o lei faia le vasega, ia e fai atu e aunoa ma le iloa e isi, i se tasi o tamaiti na te tufatufaina pepa ua e saunia i isi tamaiti pe a uma le tatalo amata.

Tofi se tamaitiiti e faia le tatalo amata.

Gaoioiga e Faatosina Mai Ai

Vaai le tamaitiiti e tufa pepa i le vasega. Ia faamatala, a o lei amataina le vasega, sa e filifilia le tamaitiiti o loo tufatufaina pepa na te faia lenei galuega auauna atu. E faapena le muai faauuina. (Tusi le Muai Faauuina i luga o le laupapa.) Sa muai faauuina i tatou e le Tama Faalelagi i le muai olaga, ina ua ia filifilia i tatou e faia se galuega faapitoa mo ia i le fogaeleele. O le muai faauuina e le faapea e tatau ona tatou faia le galuega, o loo i ai lava la tatou filifiliga saoloto, peitai ua ia te i tatou le avanoa pe a tatou filifilia. Ia faamalamalama o lenei lesona o le a aoao ai tamaiti e uiga ia Ioane le Papatiso, o lē na muai faauuina pe filifilia e tauaveina se misiona taua i luga o le fogaeleele. Ia faitau leotele e tamaiti upu o loo ia latou pepa. Ta’u i ai o mau o le a latou aoaoina o le a faamatalaina ai o Ioane le Papatiso o se agaga filifilia, na filifilia i le muai olaga e saunia le ala mo Iesu Keriso.

Tala Faatusi Paia

Aoao atu le tala e uiga i le fanau mai o Ioane le Papatiso, o lona tamaitiiti, ma lana misiona mai mau o loo lisiina i le vaega o “Sauniuniga.” Faapipii le ata o Ioane o Loo Folafola Atu i le Vao i se taimi e talafeagai. (Mo ala fautuaina e aoao atu ai le tala faatusi paia, tagai i le “Aoao Atu Mai Tusitusiga Paia,” i. vii.) Fesoasoani i tamaiti ia malamalama o Ioane le Papatiso na muai faauuina e saunia tagata e faalogo ia Iesu Keriso.

Talanoaga ma Fesili e Faatatau I Ai

Suesue fesili ma mau o loo taua i lalo a o e saunia lau lesona. Faaaoga fesili e te lagona o le a sili ona fesoasoani ai i tamaiti ia malamalama i mau ma faaaoga ai mataupu faavae i o latou olaga. O le faitauina faatasi ma tamaiti o mau i le vasega o le a fesoasoani latou te mauaina ai malamalamaaga i tusitusiga paia.

Talanoaga ma Fesili e Faatatau I Ai

  • O le a se mea tatou te iloa e uiga i matua o Ioane le Papatiso? (Luka 1:5–7.)

  • Aisea na faagugu ai Sakaria ina ia le mafai ona tautala? (Luka 1:18–20.)

  • Aisea na faaigoa ai e Sakaria ma Elisapeta la la’ua tama ia Ioane? (Luka 1:13.)

  • O le a se mea tatou te iloa e uiga i le olaga faatamaitiiti o Ioane? (Luka 1:80; MFF 84:27–28.)

  • O le a le mea na muai faauuina ai Ioane le Papatiso na te faia? (Luka 1:15–17, 76–77.)

  • Na faapefea ona faataunuuina e Ioane le Papatiso lana misiona e saunia le ala mo Iesu Keriso? (Mataio 3:1–6.)

Ia faamatala, e pei lava ona avea Ioane le Papatiso ma se agaga filifilia e fesoasoani i le faatuina o le malo o le Tama Faalelagi e ala i le saunia o le ala mo Iesu Keriso, e faapena foi ona avea i tatou ma agaga filifilia e fesoasoani e faatuina le malo o le Tama Faalelagi e ala i lo tatou fesoasoani i tagata ia latou saga iloa atili e uiga ia Iesu Keriso.

Faitau le upusii lenei a Peresitene Ezra Taft Benson: ”O outou o agaga filifilia, o le toatele o outou na taofia e faaleoleo mo tausaga e toetoe atoa le 6,000 ina ia outou o mai i lenei aso, i lenei vaitaimi, ua matua ogaoga ai tofotofoga, o tiutetauave, ma avanoa” (Liahona Ianuari 1978, i. 29).

Talanoaga ma Fesili e Faatatau I Ai

  • O le a sou faalogona i lou iloa o loo silafia lelei oe e le Tama Faalelagi ma na ia filifilia oe e te sau i le lalolagi i lenei taimi?

  • O a ni mea atonu na muai faauuina ai i tatou e faia e fesoasoani ai i le faatuina o le malo o le Tama Faalelagi? (Auauna atu i se misiona, ia avea ma faataitaiga lelei i le tausia lea o feagaiga, ia umia le perisitua, ia tausia ni aiga amiotonu, faataunuu valaauga i le Ekalesia.)

  • E mafai faapefea ona e iloa le mea o loo finagalo le Tama Faalelagi e te faia i lenei lalolagi? (Tatalo e uiga i faaiuga, faalogo i le Agaga.) Faamatala na tuuina mai foi e le Tama Faalelagi ia te i tatou le avanoa e maua ai faamanuiaga faapeteriaka mai se peteriaka faalesiteki pe a lava lo tatou matutua. O faamanuiaga faapeteriaka e masani ona ta’u mai ai valaauga tatou te maua po o le mea e finagalo le Tama Faalelagi tatou te faia i o tatou olaga. E mafai faapefea ona e saunia oe lava e faia le mea ua finagalo ai le Tama Faalelagi e te faia?

Gaoioiga e Faamauoa Ai

E mafai ona e faaaogaina se tasi pe sili atu foi o nei gaoioiga i soo se taimi o le lesona pe faaaoga foi o se toe iloiloga, otootoga, po o se lu’i.

  1. Saunia se pepa ma tusi ai faamatalaga nei (e aunoa ma tali) mo tamaiti taitasi, pe tusi foi i luga o le laupapa:

    O Ioane le Papatiso:

    1. Sa nofo i le .

    2. E masina e matua ai nai lo Iesu.

    3. Sa ia faaaogaina ofu sa fai mai i ma .

    4. Sa ‘ai i ma .

    5. Sa saunia le ala mo .

    Tali: a. vao; e. ono; i. fulufulu kamela, fusi pa’u; o. sē akerise, meli vao; u. Iesu Keriso.

    Ia faitau e tamaiti le Luka 1:26–27, 35–36, 76 ma le Mataio 3:1, 4 e faatutumu ai avanoa. (Afai e le iloa e tamaiti mea e ta’u o sē akerise, ia faamatala i ai o iniseti lele lapopoa.) Fesoasoani ia latou iloa e tusa lava pe na ola Ioane le Papatiso i se olaga faatauvaa, ma le maualalo i le vao, ae sa ia faataunuuina lava ma le faamaoni lana misiona ma saunia le ala mo Iesu Keriso.

  2. Ia faitau e tamaiti mau nei ina ia latou iloa ai isi na muai faauuina mo a latou misiona i le lalolagi:

    Ieremia 1:5—Ieremia

    1 Nifae 11:18—-Maria, le tina o Iesu (faaaliga na tuuina atu ia Nifae)

    Eteru 3:14—-Iesu Keriso

    Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:53, 55—Iosefa Samita ma isi

    Aperaamo 3:23—-Aperaamo

Faaiuga

Molimau

Ia tuuina atu lau molimau e faapei foi o Ioane le Papatiso na muai faauuina e saunia le ala mo Iesu Keriso ma avea ma molimau mo ia, e faapena foi i tatou taitoatasi sa muai faauuina mo a tatou misiona i le fogaeleele. Faamatala atu ou lagona e uiga i le taua o le ola i le talalelei ma le agavaa e faia soo se mea na muai faauuina ai i tatou e faia.

Tusi Fautuaina e Faitau i le Fale

Ia fautuaina e suesue e tamaiti le Luka 1:5–23, 57–80 ma le Mataio 3:1–6 i le fale e fai ma toe faamanatu o lenei lesona.

Tofi se tamaitiiti e faia le tatalo faaiu.

Lolomi