2021
Ilifia ʻi he ʻAhiohió
ʻAokosi 2021


Ilifia ʻi he ʻAhiohió

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Veamoni, USA.

Ne hoko ha ngaahi meʻa fakamanavahē ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa. Ko e hā e meʻa ʻe lava ke fai ʻe Siosaiá?

“ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he ngāue pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17

ʻĪmisi
a boy looking at a stack of pancakes and imagining a tornado

ʻI he fanongo ʻa Siosaia fekauʻaki mo e ʻahiohió, naʻá ne ilifia. Naʻá ne toutou fakakaukau pē ki he ʻū tā naʻá ne mamata aí—ʻa e ʻū tā ʻo e ʻahiohió mo e ʻū tā ʻo e maumau kotoa naʻá ne fakahokó. ʻI ha tā ʻe taha, naʻe sio ai ʻa Siosaia ki ha kiʻi taʻahine ʻokú ne tui ha puti leta lanu pingikī. ʻOku hangē mai ʻokú na toʻú pea naʻá ne tuʻu ʻi ha fokotuʻunga veve naʻe hoko kimuʻa ko honau ʻapí. Ko e hā e meʻa ʻe hoko kiate iá? Ki he kakai kotoa pē ne mole honau ʻapí?

Naʻe pehē ange ʻe Mami he pongipongi hono hokó, “ʻOkú ke mataʻi fiemohea. ʻOkú ke ongoʻi sai pē?”

Naʻe mataʻi fakaʻilonga fehuʻi ʻa Siosaia.

Naʻe fā ʻa Mami ki hono fofongá. “ʻIkai mofi. Te ta toki vakaiʻi pe te ke ongoʻi fēfē ʻi he kai pongipongí? ʻOku fakapaku keke ʻa Teti.”

Ne tuʻu ʻa Teti ʻi he peitó ʻi he veʻe sitoú, ʻo fulihi ʻa e keké. Naʻá ne toutou sio pē ki heʻene telefoní.

Naʻá ne pehē, “Lahi e maumau mei he ʻahiohió. ʻOku lauafe e kakai ʻoku teʻeki moʻui ʻenau ʻuhilá.”

Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻOfa ange pē ʻe vave hano hoko ʻenau ʻuhilá.” Naʻá ne toutou talanoa pē mo Teti fekauʻaki mo e ʻahiohió. Naʻe tangutu hifo ʻa Siosaia he tēpilé. Naʻá ne puke pē hono ʻulú.

“ʻOkú ke sai pē, masiʻi?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Tetí.

Naʻe sio hake ʻa Siosaia. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ou ilifia. ʻE tō mai nai ha ʻahiohio heni? ʻOku ʻikai ke u loto ke puhiʻi hotau falé.” Ne kamata ke ne tangi.

Naʻe tangutu hifo ʻa Mami ʻo puke mai ʻa Siosaia.

“ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ʻe ʻi ai ha meʻa fakailifia ʻe hoko mai, ka te tau lava ʻo falala ki he Tamai Hēvaní ke tokoni mai ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.”

“Kae fēfē ʻa e kakai kotoa ne tō ai ʻa e ʻahiohió?” Ko Siosaia ange ia. “Ko e hā naʻe ʻikai tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní?”

Naʻe pehē ange ʻe Teti, “ʻOku lolotonga tokoniʻi kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní.” Naʻá ne tuku hifo leva ha fokotuʻunga keke ki he funga tēpilé. “He ʻikai ke Ne taʻofi ʻa e meʻa kovi kotoa pē mei heʻene hokó, ka ʻoku tokoniʻi maʻu pē ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne fānaú.”

“ʻO anga fēfē?” Ko Siosaia ange ia.

“Ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú Ne ʻomi ha fanga kiʻi mana iiki, pe tokoniʻi e kakaí ke nau ongoʻi fiemālie, pe ueʻi fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé ke nau tokoni.”

Naʻe kamo pē ʻa Mami. “Ko e taimi lahi, ʻoku tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ki he niʻihi kehé ʻo fakafou ʻiate kitautolu.”

“Ke manatuʻi e taimi naʻe vela ai e ʻapi ʻo e fāmili Sionisoní pea tau fakaafeʻi ke nau nofo mo tautolú? Naʻá ke vahevahe ho lokí,” ko Teti ange ia.

Naʻe tānaki mai ʻe Mami ʻo pehē, “Pea naʻá ke vaʻinga mo e pēpeé kae lava ke mau tokoni kiate kinautolu ʻi hono toe langa honau ʻapí. Ko ha tokoni lahi ia. Ko ʻeni kuo foki ʻa e fāmili Sionisoní ki honau ʻapí.”

Naʻe malimali pē ʻa Siosaia. Naʻá ne saiʻia he tokoni ki he fāmili Sionisoní. Ko e tokoni nai ia ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻiate iá?

Naʻe pehē ange ʻe Teti, “Pea naʻe fai foki mo e kai efiafi sipēketi ke feinga paʻanga maʻá e kakai ʻi he mofuiké.”

Naʻe pehē ange ʻe Siosaia, “Naʻá ku tokoni ke tafi e falikí.”

Naʻe pehē ange e Teti, “ʻIo, naʻá ke fai ia.”

Naʻe fehuʻi ʻe Siosaia, “Fēfē ʻa e kakai ne ofi atu ki he ʻahiohió? Te tau lava nai ʻo tokoni kia nautolu?”

“ʻOku ou tui ʻoku ueʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní ke tokoni. Ko e hā e meʻa ʻokú ke pehē ʻe lava ke tau faí?” ko e fehuʻi atu ia ʻa Mamí.

Naʻe talaange ʻe Siosaia, “ʻE tokoni nai ʻeku paʻanga mei hoku faiʻahó? ʻOku kei tuku pē.”

Naʻe pehē ange ʻe Mami, “ʻIo, ʻe tokoni ia. ʻOku ʻi ai mo ʻema paʻanga mo Teti te ma lava ʻo ʻave mo ia.”

Naʻe siofi ʻe Siosaia ʻa e keke fakapakú. Naʻe ʻasi ifo ʻaupito. “ʻE sai pē ke u fai e lotú?”

Naʻe pehē ange ʻe Teti, “ʻIo.”

Naʻe punou e ʻulu ʻo Siosaiá. Naʻá ne fakamālō ki he Tamai Hēvaní koeʻuhí ko ʻenau meʻakaí mo ʻEne tokoni maʻu pē ki Heʻene fānaú. Ne lotua leva ʻe Siosaia ʻa e kakai ne uesia ʻi he ʻahiohió. Naʻá ne kole ke ʻilo ha ngaahi founga lahi ange te ne lava ai ke tokoni mo hono fāmilí.

Hili iá, naʻe uʻu lahi ʻe Siosaia ha laʻi keke fakapaku. Naʻe lahi ʻa e ngaahi founga ke tokoni aí! Pea naʻe ongoʻi fiemālie ange ʻa Siosaia.

ʻĪmisi
Friend Magazine, Global 2021/08 Aug

Tā Fakatātā ʻa Kasia Dudziuk

Paaki