“Tuan Au Euangkerio”
(Reirei ao Berita aika Tabu 42:12)
Tuan te euangkerio bon kainibaire aika aanaki ni koaua are e na kaira aron kabonganaan inaomatara n rinerine n ae eti.
N ana maungatabu ni kabuta Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira n Okitobwa 1849, Unimwaane John Taylor man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e weteaki bwa e na kauka aban Buranti ibukin tataekinan ana euangkerio Iesu Kristo. Kanoan ana beku bon kaetakin te moan tai are e roko iai te Ekaretia n te aba anne. E katauraoa ao e boretia te rongorongo i nanon 1851 bwa kaekan titiraki aika a okioki are e a tia n titirakinaki ibukin te Ekaretia. Ao n rabanen te rongorongo anne, Unimwaane Taylor e korea te rongorongo ae kangai:
“Tabeua ririki n nako, i Nauvoo, te mwaane n ongoraau, ae kaain te Botaki n Tua, e titirakina Iotebwa Timiti bwa e kanga ni babairea aroia aomata aika mwaiti, ao ni karekea te nakoraoi; ni katerea naba bwa bon akea te tabo ae e tia ni karekea te aekaki aei. E taekinna Mr. Timiti bwa e bon rangi ni bebete karaona. ‘Eng?’ e kaeka te rorobuaka arei; ‘ao iroura e bon rangi ni matoa.’ E kaeka Mr. Timiti, ‘I reireiniia tua aika koaua, ao a bon tautaekaniia ibon irouia.’”1
I tataro bwa te Tamnei ae Raoiroi e na reireniira man kaungaira n tatabemaniira ngkai I katurua kakaawakin tuan ana euangkerio Iesu Kristo.
Tuua
Te Uea e kaotia nakon te Burabeti Iotebwa Timiti bwa “unimwaane, ibonga ao taan reirei n te ekaretia aei a na anga reirei naba i aon tuan au euangkerio, ake i nanon te Baibara ao Ana Boki Moomon, are i nanona bon bwaninin te euangkerio.”2 E katanoata naba bwa Aomata Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira a riai n “reireiaki raoi n taekana, n tuana, n te reirei, n tuan te euangkerio, ni bwaai ni kabane ake a kaineti nakon uean te Atua, ake a riai ibukimi bwa kam na atai.”3
Taekana ae mataata, tuan te euangkerio bon kainibaire aika aanaki ni koaua are e na kaira aron kabonganaan inaomatara n rinerine. Reirei ake a reke man koauan te euangkerio a katauraoi kaetieti ao kainibaire ngkai ti waaki nako iaon kawain te berita.
N aron te katooto, moan Taekan te Onimaki ake teniua a katerei aron koaua aika kakaawaki n ana euangkerio Iesu Kristo: aron te Atu n Atua n te moan n taekan te Onimaki, baika reke man Bwakan Atam ao Ewa n te kauoua n taekan te onimaki, ao kakabwaia ake a reke man ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo n te kateniua n taekan te onimaki.4 Ao te kaaua n taekan te onimaki e kawenei moan reirei—kainibaire ibukin kammwakuran ara onimaki iroun Iesu Kristo—ao ana moan otenanti te nakoanibonga are e a kakorakora ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo i nanon maiura.5
Tuan te Mauri bon te katooto naba teuana iaon katean te tua bwa te kainibaire. Taiaoka tarai kabwarabwara aika i nanon mwakoro 89 n Reirei ao Berita aika Tabu:
“N anga bwa te tua ae iriana te berita, are e kangaraoaki nakon aia konabwai ni kawakinna ake a mamaara ao te kabanea ni mamaara i buakoia aomata aika itiaki, are boni ngaiia ke a kona n aranaki bwa aomata aika itiaki.
“Nooria, e koaua, e taku te Uea nakoimi: Ibukin buakaka ao babaire are a riki ao a kona n riki i nanoia naake a iangoa karaoan ae buakaka ni karaba ni boong aika kaitira, I a tia ni kauringngkami, ao ni kaman kauringngkami, man anganingkami taeka ni wanawana aei n te kaotioti”6
Te kaetieti mai ieta are e rimwia te kabwarabwara aei e anga kainibaire aika tamaroa ibukin aron taraan marurungin te rabwata ma te tamnei ao e katurui kakabwaia aika onoti are a tii kona n reke man ara kakaonimaki nakon tuua akanne.
Reiakinan, karekean te mataata, ao maiuakinan reirein te euangkerio e kamatoa ara onimaki iroun te Tia Kamaiu, e kamatoa ara kakaonimaki nako Ina, ao e kaoi mwaitin kakabwaia ao bwai n tituaroai n tamnei i nanon maiura. Tuan te raoiroi e buokiira naba ni katinanikui baika ti bon tangiri ao nano aika ko ti taraira iai man katerean aron taraan bwaai man te koaua ae akea tokina bwa kairan arora ngkai ti boo ma bwaai aika kakaokoro, kakaewenako, rinerine, ao baika a riki ni maiura n te maiu aei.
Katooto iaon Reireian Tua aika Eti
Taeka ake a taekinaki iroun Iotebwa Timiti iaon reireian reirei aika eti tao bon ngaia teuana te reirei ae rangi ni kamanenaaki. Ao ti kunei naba katooton waaki ni kaetieti aikai n aia kauring ana toro te Uea aika kariaiakaki ni boong aikai.
Tua iaon te Aki-Katabetabe
E taetae Beretitenti Dallin H. Oaks n te maungatabu ni kabuta i nanon 1988 iaon tabeia nake a taua te nakoanibonga ae te Aaron ni kaineti ma katauraoan ao kabutan te toa. E kabwarabwara te reirei iaon te aki-katabetabe are e katerea iai bwa teuare e taua te nakonibonga ae te Aaron e riai n taraia bwa taraana ke ana mwakuri e aki urua aron ana nebonebo ma kabouan ana berita aika tabu neiere ke teuare e Taromauri. E kabwarabwara naba Beretitenti Oaks iaon reirei ake a irekereke ma aei n aron te barongaaki, te itiaki, te rau, ao te tararaoi.
E kakaongara bwa, Beretitenti Oaks E aki anga nakoia ataeinimwaane bwaai aika mwaiti ake a na karaoi ao ake a na aki. Ma, e kabwarabwara te reirei aei ma te kantaninga bwa ataeinimwaane ao aia karo ma taan reirei a kona ao n riai ni kabongana oin aia moti ao baike a namakin n ira te kaetieti aei.
E kabwarabwara, “N na aki anga aron kairan waaki ma kabwarabwaraia, ibukina bwa aroaro n taian uoote ma mwaanga n te Ekaretia a bon kakaokoro n te aro are aron karaoan te waaki teuana are e riai n te tabo teuana tao e aki riai n tabo tabeua. Ma, N na anga reirei ake a aanaki iaon koaua. Ngkana ti oota n te reirei aei ao man mwakuri nako iai, e na bon uarereke kainnanoan tuan karaoan taian waaki. Ngkana e kainnanoaki tuan te waaki ke te kaetieti, a kona taan kairiiri n te aono n angania, are e booraoi ma koaua ao reirei ake a irekereke.”7
Tuan te Tabati bon te Kanikina
N te maungatabu ni kabuta n Eberi 2015, E reirei Beretitenti Russell M. Nelson nakoira bwa “te Tabati bon te kakukurei.”8 E kabwarabwara naba arona ni karekea te mataata n te reirei ae uarereke aei iaon karinean te bong ae te Tabati:
“Ti na kanga n tabua te bong ae te Tabati? Ngke te kairake ngai, I kamatebwai aia koroboki tabeman ake a booti baika a riai ni karaoi ao aika aki riai ni karaoi n te Tabati. Ao bon imwina riki are I reiakinna man koroboki aika tabu bwa arou ao kateiu n te bong ae te Tabati e katerea te kanikina imarenau ma Tamau are i Karawa. Man te mataata anne, I aki manga kainnanoi bwaai ake a na karaoaki ao bwaai ake a na aki karaoaki. Ngkana N na karaoa te babaire bwa te mwakuri ni kakukurei e raoiroi ke e aki ibukin te Tabati; I titirakinai, ‘Tera te kanikina ae I tangiria n katerea nakon te Atua?’ Te titiraki anne e kaitiaka aron au rinerine n te bong ae te Tabati.”9
Ana titiraki Beretitenti Nelson ae bebete ma e korakora e katurua te reirei are e kanakoa te nanokokoraki iaon baike ti riai ni karaoi ni karinea te bong ae te Tabati. Ana titiraki e kawenea te kainibaire ao te kaetieti are e kona ni kakabwaiaira n ara waaki aika kakaokoro.
Te Reirei iaon Te Tauraoi ni Kariaia te Atua bwa Boton Ara Iango Inanon Maiura
Onoua te namwakaina n nako n te maungatabu ni kabuta, Beretitenti Nelson e kabwarabwara arona ngke e karekea te noonori ae boou aei iaon nanon te taeka ae Iteraera. E tuangira bwa e korakora kukureina ngke e noria bwa “te ara ae Iteraera e kaeineti nakon te aomata ae tauraoi bwa e na tautaeka te Atua i nanon maiuna.”10 Beretitenti Nelson e katebenakoi tabeua bwaai aika kakaawaki ake a kona n reke man te nonoori aei.
Ana rongorongo iaon te tauraoi bwa E na tautaeka te Atua bon te katooto ae rianako tamaroana iaon reireian reirei aika koaua bwa ti aonga ni kona ni kaeti arora. N aron are e katerea n ana rongorongo iaon karikan te Tabati bwa te bong ae kakukurei, Beretitenti Nelson E anga titiraki ake a aanaki n taian reirei ake a riki bwa kairi ao kaetieti ibukira n tatabemaniira.
“Ko tauraoi ngkoe ni kariaia te Atua bwa boton am iango inanon maium? Ko tauraoi ngkoe ni kariaia te Atua bwa ngaia te kabanea ni korakora inanon maium?”
E reitinako:
“Iangoa aron te aeka n tauraoi anne ni kona ni kakabwaiako. Ngkana ko tuai ni mare ao ko kakaea toam ibukin te tai ae akea tokina, nanom ni kan riki bwa “te i Iteraera” e na buokiko ni baireia bwa antai ae kona marooro mangaia ao n te aro raa.
“Ngkana ko mare ma toam ae e a tia n urui ana berita teuanne ke neienne, nanom ni kariaia te Atua bwa boton am iango inanon maium e na katei raoi am berita aika tabu. Te Tia Kamaiu e kamauia akana a uruaki nanoia. E na kauka karawa ngkai ko ukoukoria ni kan ataia bwa ko na kanga ni waaki nako. E aki riai bwa ko na tiotionako ke n nanokokoraki.
“Ngkana iai am titiaki man te nano ibukin te euangkerio ke te Ekaretia, ngkai ko rineia ni kariaia te Atua bwa boton am iango inanon maium, ko na kairaki nakon man mataata ni koaua aika akea tokiia are a na kaira maium ao ni buokiko n tei n nene iaon kawain te berita.
“Ngkana ko kaitara ma te kariiriaki—n te tai are ko namakina iai te kua, te maroa ke te aki oota—iangoa te ungannano are ko kona ni karekea ngkai ko karika te Atua bwa boton am iango inanon maium ao ngkai ko bubuti nakoina bwa E na kakorakorako.
“Ngkana nanom ae korakora bwa ko na karika te Atua bwa boton am iango inanon maium, a na rangi ni bebete babaire aika a mwaiti. Ngaia are kangaanga aika a mwaiti ai tiaki kangaanga! Ko ataia bwa kona kanga ni kaotiko n te aro ae kakukurei. Ko ataia bwa tera ae kona mataku iai ao ni warekia, te tabo raa ae kona kabanea am tai iai, ao antai ae kona reitaki mangaia. Ko ataia tera ae ko tangiria ni kan kakoroa bukina. Ko ataia bwa te aeka n aomata raa ae ko kan riki nako iai.”11
Noria bwa mwaitira rinerine aika a kakaawaki ma waaki inanon maiura aika a kona n tobwaki man tuan karikan te Atua bwa boton ara iango inanon maiura: te kareketangira ma te mare, titiraki ibukin te euangkerio ao tabeaianga, kataaki, aron tararaoira, tera ae ti mataku man wareware iai, tabo ake ti riai ni kabanea iai ara tai, antai aika ti reitaki ma ngaiia, ao a rangi mwaiti riki. Ana titiraki Beretitenti Nelson aika tamaroa a katurua te reirei ae bebete are e kaira aron ara waaki i nanon maiura ao e anganiira te kona ni babairei arora.
Te Bwee ae Rangi ni Uarereke”
Ngke e kamatawarikaki Iotebwa Timiti n te o n kaikain ae Liberty, e korei reta n anga kaetieti nakoia kaain te Ekaretia ao taan kairiiri ao e kauringia bwa “te kaibuke ae bubura kaei e namoraoi man te bwee ae uarereke n tain te buaka, bwa e na bweena te kawai n tain te ang ma te nao.”12
Te “bwee” bon te wiira ke te bwee ao te bwai ni mwakuri are e kabonganaaki ni kaira kawain te kaibuke ke te booti. Ao “bweenakin te kawai n tain te ang ma te nao” e kaota bwenakin te kaibuke bwa e na baeranti ao n aki baraaki n tain te buaka.
Reirein te euangkerio bon bween te kaibuke ibukim ao ibukiu. Reirei aika eti a anganira te kona ni karekea te kawai ao n tei n nene, ni kakaonimaki, ao n aki kamwaingaki n te aro are ti baeranti raoi ao n aki bwaka inanon buakan te rotongitong ao te nakokoraki n boong aikai.
E bati ara kakabwaia man te maungatabu ni kabuta aei n reiakin reirei aika akea tokiia mai irouia ana toro te Uea aika kariaiakaki. Ngkanne, tabera n tatabemanira nako bwa ti na bairei arora ni kaineti ma koaua ake a tia n taekinaki.13
Koaua
E reirei Beretitenti Ezra Taft Benson, “Inanon onoua namwakina aika imwaira, kanoan te maungatabu are n te [Riaona] e riai n raoni koroboki aika kariaiakaki ao ko riai ni bati n tarai .”14
Ni korakoran tamneiu ni kabanea, I kaoira ngaira ni bane bwa ti na reirei, maiuakin, man tangiri reirein te raoiroi. Bon tii koauan te euangkerio ae kona n anganira te kona ni “kukurei ni karaoi bwaai ni kabane aika a wene ni mwaakara” ni waaki nako iaon kawain te berita ao n “noora ana kamaiu te Atua, ao ibukin baina bwa e na kaotaki.”15
I ataia bwa reirein ao tuan ana euangkerio Iesu Kristo bon ngaia bon aan kairan maiura ao karekean te kukurei ae akea tokina n te maiu aei ao n te maiu ae akea tokina. Ao ni mimitongin te Itita n te Tabati aei, I kakoaua ma te kukurei bwa ara Tia Kamaiu ae maiu bon ngaia te boto man koaua aikai. I kakoaua n arana ae tabu te Uea Iesu Kristo, amen.