2002
O Fanau
Iulai 2002


O Fanau

O loo i ai i totonu o mea o loo tatou talitonu ai, o loo i ai foi i totonu o mea tatou te aoao atu, o fautuaga, o poloaiga, e oo lava i lapataiga lea e ao ona tatou puipui, ia alolofa, ma tausi, ma “aoao [fanau] ina ia savavali i ala o le upu moni.”

I le tele o tausaga ua mavae i Cuzco, i vaega maualuluga o Atumauga o Andes i Peru, sa ma faia ai ma Elder A. Theodore Tuttle se sauniga faamanatuga i totonu o se potu faalaumiumi e i ai se faitotoa sa tatala e faasaga i le auala tele. O le po ma sa matuai malulu lava.

A o saunoa ia le Uso ia Tuttle, sa faapea ona tu mai i le faitotoa se tamaitiiti laitiiti, masalo pe na o le ono ona tausaga. Sa leai ni ona lavalava se’i vagana ai se ofutino masaesae e gata i ona tuli.

O lo matou itu tauagavale sa i ai se tamai laulau o loo i ai se ipu falaoa mo le faamanatuga. Sa vaaia e lenei tamaitiiti taugaeleelea ua matuaoti le falaoa ma agaigai malie mai loa i ai. Na toeitiiti lava a oo mai i le laulau ae iloa loa o ia e se tamaitai o loo nofo i le vainofoa. Na faanunumi atu ona mata i ai, ma faapea ona ia tulia lenei tamaitiiti i fafo i le pogisa. Sa ou lagona le le fiafia.

Na toe foi ane le tamaitiiti mulimuli ane. Na tolotolo malie mai lava o ia i tafatafa o le puipui, ma tilotilo i le falaoa ma a’u. Na taulalata mai o ia i le vaega lea na iloa atu ai o ia e le fafine. Na faaloaloa atu o’u lima, ma sa ia tamoe mai agai ia te a’u. Sa ou siiina o ia i luga o o’u vae.

Sa pei o se faailoga, lo’u faanofoina o ia i le nofoa o Peresitene Tuttle. Ina ua uma le tatalo faaiu, sa ou faanoanoa ina ua faanatinati atu o ia i fafo i le pogisa.

Ina ua ou toe foi i le fale, sa ou faamatalaina o ia i a Peresitene Spencer W. Kimball. Sa matuai ootia lava o ia ma sa ia lauga i ai i se lauga o le konafesi. Sa ia ta’uina atu i isi ma e sili atu ma le faatasi ona ia faapea mai ia te a’u, “O lena mea na tupu e silisili atu lona uiga nai lo le mea e te le’i iloaina.”

E le i galo lava ia te a’u lena tamaitiiti matuaoti. O le tele o taimi i Amerika i Saute ou te sueina ai o ia i foliga o tagata. Pe a ou manatuaina o ia, ou te manatuaina ai foi isi e pei o ia.

Ina ua mavae le Taua Lona II a le Lalolagi i se po malulu lava i se nofoaga e faatali ai nofoaafi i Iapani i saute, sa ou faalogo ai i se tuitui i le faamalama o le nofoaafi. Sa tutu ai iina se tamaitiiti o loo ofuina le ofutino masaesae lava lea e tasi, o se ieie o loo nonoa i se auave o loo fula, ma lona ulu e tumu i po’u. Sa ia uuina i lona lima se atigi apa elea ma se sipuni, o le faailoga o se tamaitiiti matuaoti aisi. A o o’u taumafai e tatala le faitotoa e tuuina atu se tupe ia te ia, sa faapea ona aluese atu le nofoaafi. O le a le galo lava ia te a’u lena tamaitiiti fiaai sa tutu i le malulu o loo uu i luga lana atigiapa e leai se mea o i ai.

Sa i ai se tamaitiiti ma’i e fitu tausaga i totonu o se falemai o se aoga a le malo mo tagata Initia e maua i le fiva ma le tafe o le isu. Sa ou tatalaina se afifi mai lona tina, e fia selau maila le mamao ese i se nofoaga ua atofaina e le malo mo tagatanuu Amerika. Sa afifiina i totonu o se tamai atigipusa pepa sa i ai ni totoga o se taavale, e le masalomia sa ia aumaia mai se faleoloa i le nuu, o se falaoa falai faaInitia ma ni fasi mamoe—o se meaalofa o le Kerisimasi mo lana tamaitiiti.

I talafou talu ai nei lava, sa ou vaaia ai lena laina umi e masani ai o tagata sulufai. Sa faatasi ai ma i latou, e pei ona masani ai, o tamaiti o loo siiina ia tamaiti. O se tasi tamaitiiti o loo nofo i luga o se avega tele lava o loo tauaveina e lona tina. A o latou tautulei malie agai i luma ma le filemu, sa ia tilotilo mai i le mea pu’eata. O lena foliga uliuli faanoanoa ma le vaivai ma na mata uliuli lapopoa e foliga mai o loo tuufesili, “Aisea?”

E tutusa lava fanau i le taimi nei e pei ona i ai i le taimi ua tuanai, e faapea foi i le lumanai. E atoatoa ma taua i latou. Soo se taimi lava e fanau mai ai se tamaitiiti, ua faafouina foi le lalolagi i le mama.

Ou te mafaufau pea e le aunoa ma tatalo mo tamaiti ma talavou ma o latou matua.

Talu ai nei lava, sa matou auai atu ai i se sauniga faamanatuga na faia e tamaiti e i ai ni manaoga faapitoa. E tofu le atoatoa uma lava i latou i le faalogo po o le vaai po o le mafaufau foi. O autafa o i latou uma sa i ai se talavou sa tofiaina atu e avea ma se soa. Sa pepese ma taina e tamaiti nei e i ai manaoga faapitoa ia musika mo i matou. Sa faasaga mai ia i matou i le laina pito i luma se tamaitai talavou lava o le sa tu ma fai atu ia taga mo i latou o e sa nonofo i o matou tua e le mafai ona lagona.

Na tuuina atu e Jenny se molimau puupuu. Ona saunoa lea o ona matua. Sa la faamatalaina le matuai faanoanoa ina ua la iloaina o le la tama o le a le mafai ona maua se olaga e pei ona masani ai. Sa la faamatalaina ia faigata e le mavae i aso uma na mulimuli mai ai. Pe afai e faatausisila pe talie atu nisi, ona tuu lea e tuagane o Jenny ia lima e liolio ma puipuia ai o ia. Ona faamatala lea e le tina e uiga i le alofa, le fiafia moni, e aumaia e Jenny i totonu o lo latou aiga.

O na matua ua la aoaoina e faapea “pe a mavae puapuaga e tele, … ona oo mai lea o le faamanuiaga” (MFF 103:12). Na ou vaaia le fusia faatasi o i latou e faigata ma suia o ni tagata lelei—o ni Au Paia moni o Aso e Gata Ai.

Sa la ta’uina mai ia i matou o Jenny e fia faauo i tama. Ina ua ou faatalofa atu ia te ia, sa ou faapea atu, “O a’u o se tamamatua.”

Sa ia tilotilo mai ma faapea mai, “Ua ou iloa le mafuaaga!”

E leai se mea i totonu o tusitusiga paia, e leai se mea o i totonu o mea o loo tatou lomia, e leai se mea o i totonu o mea o loo tatou talitonu i ai pe aoao atu faapea e faatagaina ai ni matua po o soo se tasi e tuulafoai pe faasaunoa pe faatautala a tatou lava fanau po o fanau a isi.

O loo i ai i totonu o tusitusiga paia, o loo i ai i totonu o mea o loo tatou lomia, o loo i ai i totonu o mea o loo tatou talitonu ai, o loo i ai foi i mea tatou te aoao atu, o fautuaga, o poloaiga, e oo lava i lapataiga lea e ao ona tatou puipui, ia alolofa, ma tausi, ma “aoao [fanau] ina ia savavali i ala o le upu moni” (Mosaea 4:15). O le faalataina o i latou e matuai mataga lava.

O se tasi o lapataiga sili ona malosi ma o ni faasalaga sili ona ogaoga o loo i totonu o faaaliga o lapataiga ia e faatatau i fanau iti. Na fetalai Iesu, “Ai se na te faatausuai se tasi o i latou nei e faatauvaa o e faatuatua ia te au, e lelei i lea tagata pe ana nonoa se maaolo tele i lona ua, ma faagotoina o ia i le moana loloto” (Mataio 18:6).

I ona po o le Perofeta o Moronae, sa i ai nisi e le’i malamalama o fanau iti “ua sao i luma o le Atua” (Mosaea 3:21) ma ua “ola ia Keriso” (Moronae 8:12) ma sa mananao nei tagata e papatisoina ia fanau iti. Sa faapea mai ia Moronae o i latou na “ua [faafitia] le alofa o Keriso, ma [ua] faaleaogaina le togisala mai ia te ia ma le mana o lana togiola” (Moronae 8:20).

Na matuai aoaiina malosi i latou e Moronae i lona faapea atu: “O le faapea ua tatau ona papatisoina tamaiti, o loo i ai o ia i le au oona ma noanoaga o le amioletonu; aua ua le ia te ia le faatuatua, po o le faamoemoe, po o le alofa; o lea, afai e vavaeeseina o ia manu o i ai lea manatu, e alu ifo o ia i seoli… .

“Faauta, ou te tautala atu ma le malosi, aua ua tofia a’u e le Atua” (Moronae 8:14, 16).

Seiloga lava e aulia e se tamaitiiti le tausaga lena e faamasinoina ai, ua faatuina e le Alii i le valu o tausaga (tagai MFF 68:27), ona faatoa moomia lea o lo latou papatisoina. A o luma atu o lena tausaga, e mama lava i latou.

E le tatau ona le amanaiaina pe tuulafoaiina ia fanau. E matuai le tatau lava ona sauaina pe soona fai i latou. E le tatau ona tuulafoaiina pe tuueseeseina ia fanau ona o le tatalaina o se faaipoipoga. O matua e nafa ma le tausiga o a latou fanau.

Na fetalai mai le Alii, “E tatau i fanau uma lo latou tausiga mai o latou matua seia latou oo atu i tausaga o lo latou matutua” (MFF 83:4).

E ao ona tatou vaaia o latou manaoga faaletino, faaleagaga, ma lagona. O loo aoao mai le Tusi a Mamona: “Tou te le tuu atu i a outou fanau ia latou fia aai, pe le lavalava; tou te le tuu atu foi ia te i latou e soli le tulafono a le Atua, ma latou tau ma femisa’i, ma latou auauna i le tiapolo, o le pule i le agasala, o le agaga leaga lea na ta’uina mai e o tatou tama, o ia foi o le ita i le amiotonu uma” (Mosaea 4:14).

E leai se mea e faatusalia le taua o se tama o le ua i ai le matafaioi ma na te aoao atu foi i lana fanau. E leai se mea e faatusalia se tina e faatasi ma i latou e faamafanafana ia i latou ma tuuina atu le faamautinoaga. O le alofa, puipuiga, ma le agamalu e matuai aoga lava ma taua.

Na fetalai mai le Alii, “A ua ou poloaiina outou e taitaiina a outou fanau i le malamalama ma le upu moni” (MFF 93:40).

E tele naua taimi, e tuua ai na o se matua e toatasi e tausia le fanau. Ua i ai ala a le Alii e faamalosia ai lena matua ina ia mafai ona ausia na o ia mea e tatau ona avea ma tiutetauave o ni matua se toalua [tama ma le tina]. Aua soo se matua e tuulafoaiina a latou fanau ma le manatu i ai o se matuai mea sese lava lea.

E masani ona ou mafaufau i se tasi tamaitiiti. Na matou feiloai i se faauuga a le seminare i se aai maotua o Atenitina. Sa ofu lelei o ia ma sa tausia faalelei.

Na savavali mai tamaiti mai lalo ma agai mai i luga o le tulaga. E tolu ni faasitepu e maualuluga atu. Na le mafai ona ia sopoia le faasitepu muamua ona e pupuu ona vae. O se saa lenei alii.

O le taimi lena na matou vaai atu ai i ona tua o loo savavali mai ai ni alii talavou maualuluga ma le malolosi ma agai mai i luma, ma tofu ma lona itu, ma sii faalelei o ia i luga o le mea o loo i ai le pulelaa. Ina ua uma le sauniga, sa la toe siiina o ia i lalo ma savavali atu i fafo faatasi ma ia. O i la’ua o ana uo ma la te vaavaaia faalelei o ia. Semanu e le mafai ona ausia e ia le faasitepu muamua pe ana le siiina o ia i luga e ana uo.

O i latou o e ulufale mai i le Ekalesia e o mai e pei o tamaiti i le tulaga faaleagaga. Latou te manaomia se tasi—se uo—e siiina i luga i latou.

Afai tatou te fuafuaina ia faasitepu pe a mavae le papatisoga e fetaui na o i latou e i ai vae uumi, ma le malolosi, ua tatou le amanaiaina le mea na fetalai mai ai le Alii i faaaliga. Ua ta’uina mai e perofeta ia i tatou e faapea “e ao ona fai outou ma aoao, [ma aoao atu] i mataupu muamua o le afioga a le Atua; [aua o i latou na] e tusa i ai le suasusu, ae le o mea aano… .

“… O mea aano, mo e matutua ia, o i latou ua masani ona lagona ina ua aoaosooina e iloa ai le lelei ma le leaga” (Eperu 5:12, 14).

Na tusia e le Aposetolo o Paulo, “Na ou fafaga ia te outou i le suasusu, ae le o mea aano: aua na outou le lava i ona po ia, i le tou te le lava foi ua oo mai i ona po nei” (1 Korinito 3:2).

I se faaaliga na tuuina mai i le 1830, ae toeitiiti lava faavaeina le Ekalesia, na lapatai mai ai le Alii, “Aua latou te le mafai nei ona ai i mea aano, ae peitai e ao ina latou maua le suasusu; o le mea lea, e ao ina latou le iloa ai nei mea, ina ne’i fano i latou” (MFF 19:22).

E tatau ona tatou faaeteete ina ne’i o tatou faia lena faasitepu muamua ia matuai maualuga pe fuafuaina foi mo na o i latou e i ai vae malolosi ma le uumi ae tuua ai isi e aunoa ma ni uo e siiina i latou.

Ina ua aoaiina e nisi o le au soo i latou o e na aveina atu le fanau iti, “A ua fetalai atu Iesu, Ina tuu mai ia o tamaiti e o mai ia te au, [tuu maia o lona uiga ia faataga] ma aua le vaoia i latou; aua e faapei o i latou nei o e o i le malo o le lagi” (Mataio 19:14).

Ina ua fesili Ona soo po o le a le ituaiga tagata e i ai i latou, sa faatu e Iesu se tamaitiiti i o latou luma (tagai Mataio 18:2–3). Sei vagana ua tatou “liua e avea ia pei o tama iti, e le mafai ona [tatou] sao atu i le malo o le Atua” (3 Nifae 11:38).

O se popolega sili mo fanau ma o latou matua o loo i lo’u mafaufau ma lo’u loto ma lo’u agaga.

I le tele o tausaga, sa ou manatunatu ai i le uiga o le saunoaga a Peresitene Kimball ina ua ia faamanatu mai ia te a’u le tamaitiiti matuaoti lena sa i Cuzco ma toe fai mai, “O lena mea na tupu e silisili atu lona uiga nai lo le mea e te le’i iloaina.” E i ai se aso, na ia faaopoopo mai ai, “O lena tamaitiiti sa e siiina o le faatusa lena o se malo.”

O lenei ua 78 o’u tausaga, ua ou malamalama i le mea na iloa e Peresitene Kimball; ua ou iloa le uiga o lana saunoaga. O lena tamaitiiti i Cuzco ma le isi i Iapani ma isi tamaiti uma o loo i le lalolagi ua matuai aafia ai lava lo’u mafaufau ma o’u lagona ma o le mea lena o loo sili ona ou tatalo faatauanau i ai. Ou te mafaufau pea e le aunoa i tamaiti ma o latou matua o e o loo tauivi ina ia tausia i latou i taimi sili ona matautia.

E pei o o’u Uso, ua ou femalagaai i le lalolagi atoa. E pei o o’u Uso, sa ou umia ia tofiga i mea tau aoga, o pisinisi, o le malo, ma le Ekalesia. Ua ou tusia ia tusi. E pei foi a’u o o’u Uso, ua mauaina ia taui taualoa, o tikeri, tusi faamaonia, o faailoga. O ia mea e maua mai ona o tofiga sa auauna atu ai ma e le taulia.

I le iloiloina o le taua o na mea, e tasi le mea e sili ona ou faapelepele i ai e sili atu nai lo se tasi o na mau mea—e sili atu foi pe a tuufaatasi uma na mea—o le mea e sili atu ona taua ia te a’u o le auala lea tausia ai e o ma atalii ma afafine ma a latou tane ma ava a latou fanau, ae le gata i lea, o le auala e tausia ai e fanau a le ma fanau o latou tei laiti.

A oo mai loa i le malamalama i lo tatou sootaga ma lo tatou Tama Faalelagi, o mea silisili ma le taua e ao ona iloa na ma aoaoina ma la’u ava i le avea ai ma matua ma ni matua matutua, na ma aoaoina mai lea i le ma fanau.

O lenei faamanuiaga na oo mai ia te a’u o se meaalofa mai la’u ava. Na fetalai le Alii i fafine faapea, “[E tuuina atu se ava i se alii] ina ia faatoateleina ma faauluolaina le lalolagi, e tusa ma la’u poloaiga, ma ia faataunuuina le folafolaga na tuuina atu e lo’u Tama a o le’i faavaeina le lalolagi, i le, mo lo latou faaeaga i le lalolagi faavavau, ina ia latou fanaua mai agaga o tagata; aua o le mea lava lea e fai ai pea le galuega a lo’u Tama, ina ia faamamaluina ai o ia” (MFF 132:63).

O fafine faapea e ao ona avea ma tina o le fanau, tatou te iloa ai le mafuaaga na faaali mai ai e le Alii faapea “ina ia sueina mea sili mai o latou tama” (MFF 29:48).

Ou te molimau atu e moni le talalelei, ma o lona mana e faamanuia ai le fanau iti. Ou te tatalo ma le loto atoa, ina ia maua e le fanau iti, ma le tupulaga talavou ma o latou matua le meaalofa o le Agaga Paia, ina ia avea ma se taiala ma se puipuiga ia i latou, ina ia tauaveina ai i o latou loto le molimau, o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua, o le Alo Pele e Toatasi o le Tama. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Lolomi